Što znači pojam 'laissez-faire' i kako je nastao

3.9.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Što znači pojam 'laissez-faire' i kako je nastao


PIŠE Mario Nakić

Laissez-faire je pojam koji predstavlja prvu teoriju u modernoj ekonomiji. Doslovno prevedeno s francuskog jezika znači "pusti neka radi" i označava temelj slobodnog tržišta, odnosno ekonomsku politiku koja se ne miješa u tržišne razmjene između pojedinaca.

Legenda kaže da je pojam nastao 1681. godine na sastanku tadašnjeg francuskog ministra financija Jean-Baptiste Colberta sa skupinom poduzetnika koje je predvodio izvjesni M. Le Gendre. Kad ih je Colbert pitao kako im država može pomoći, Gendre mu je odgovorio jednostavno "Laissez-nous faire" (pusti nas da radimo).

Ova se anegdota prvi put našla u tisku 1751. godine, u članku lista Journal economique. Potom su je preuzeli francuski fiziokrati koji su propagirali ekonomsku politiku koja se oslanja na prirodnom pravu građana i ravnopravnosti te ne smije nikoga posebno štititi na tržištu. Pojam je koristio 1776. škotski teoretičar Adam Smith u knjizi "Bogatstvo naroda", koja se smatra prvom značajnom literaturom za modernu ekonomiju.

Laissez-faire teorija bila je prihvaćena diljem svijeta u 19. stoljeću, kad je i zabilježen najveći napredak i povećanje bogatstva, tijekom industrijske revolucije. Kad je nastupila Velika depresija u prvoj polovini 20. stoljeća, iako je već prije toga američka vlada naveliko regulirala ekonomiju i povećavala poreze i restrikcije, mnogi su ekonomisti i političari prvo okrivili laissez faire. Kasnije je to opovrgnuto, ali ostao je bauk od slobodnog tržišta.

U 20. stoljeću pojavili su se brojni kritičari koji su pokušavali dokazati kako država ne smije pustiti gospodarstvo da ide svojim tokom. Najveći kritičar ove teorije bio je engleski ekonomist John Maynard Keynes koji je 1926. godine napisao knjigu "Kraj Laissez-fairea", a potom još niz djela gdje je naglašavao potrebu državne intervencije u nekim slučajevima. Keynes je tvrdio da se na slobodnom tržištu treba dobro vagati od slučaja do slučaja i onda odlučiti treba li država intervenirati ili ne. S druge strane bio je Ludwig von Mises i njegova "vojska" ekonomista Austrijske škole koji su čvrsto branili laissez-faire odgovarajući na svako Keynesovo djelo raskrinkavanjem njegovih teorija.

Keynes je, ukratko, promovirao trošenje nezarađenog novca da bi se spašavali gubitaši. Kasnije bi država namaknula taj novac zaduživanjem ili povećanjem poreza. Ne treba ni objašnjavati kako su austrijski ekonomisti puno puta dokazali u ekonomskoj teoriji suludost njegovih ideja. Međutim, političarima je Keynesova ideja državne kontrole nad gospodarstvom zvučala vrlo privlačno, pogotovo zato što su sad imali i znanstvena djela iza kojih mogu stati kad prodaju narodu priče o svojim dobrim namjerama. Mnoge vlade zapadnog svijeta prihvatile su nakon 2. svjetskog rata i Keynesove smrti njegove preporuke, što je dovelo do pojačanog državnog protekcionizma i raznih ograničenja u međunarodnom trgovanju. Da bi države mogle namaknuti potreban novac za intervencije, podizale su poreze.

Takvu je politiku uspio ublažiti 1970-ih nobelovac Milton Friedman, no ni njegova Čikaška škola više nije mogla potpuno podržavati laissez-faire ekonomiju. Stvari su jednostavno otišle toliko daleko, da je danas praktički nemoguće zamisliti državu koja ne daje subvencije, uopće ne regulira ekonomiju, nema minimalac i nema protekcionizma niti prema jednom proizvođaču. Tako da je laissez-faire danas samo pojam za nešto čemu mi, istinski liberali i drugi ljubitelji slobodnog tržišta, samo možemo težiti.

Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sutra će Konzervativna stranka birati novog predsjednika, a u srijedu će ta osoba postati premijer. Ovo je najvjerojatniji nasljednik Therese May.

Tko je Boris Johnson, vjerojatno novi britanski premijer?

Društvo

PIŠE: DAVOR NAĐI

Valja istaknuti pozitivne pomake iako još ima dosta prostora za poboljšanje.

[ANKETA] Kako ocjenjujete ministricu Divjak i promjene u obrazovnom sustavu?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Od nacionalizacije gospodarskih divova i ulaganja u masivne socijalne programe do redova za kruh i života u konstantnom strahu razlika je samo u nekoliko godina.

Propast politike ʼdobrih namjeraʼ: Neimaština i očaj u Venezueli kao u ratnim zonama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Bosanskohercegovački novinar je iznio niz neistina i nebuloza o hrvatskom i turskom turizmu.

Zašto mediji prenose dezinformacije o hrvatskom i turskom turizmu koje je proširio Erdoganov fan?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najveći pobornik povećanja minimalne plaće u SAD-u na 15 dolara po satu, svoje radnike plaća manje od toga.

Pobuna radnika u Sandersovom stožeru: Traže veće plaće i tvrde da su izrabljivani

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Oni koji se najviše kunu u poštenje, često nisu takvi kako se predstavljaju u javnosti. Pogledajte kako izgledaju postupci Povjerenstva za sukob interesa protiv nekih članova Mosta i Živog zida.

Treći putevi, poštenje i sukob interesa

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon Islanda i Švedske, lijevu vladu dobile su ove godine Finska i Danska. Još je samo Norveška ostala kao posljednji bastion konzervativno-liberalne uprave.

Skandinavija je ozbiljno skrenula ulijevo, ali najzanimljivija je nova premijerka Danske

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dennis Prager svjedočio je pred američkim Senatom gdje je ponovio svoje optužbe da Youtube cenzurira 20 posto njegovog sadržaja, i to 'samo zato što je konzervativac'.

Konzervativni youtuber, koji optužuje Google za cenzuru, manje je ʼcenzuriranʼ od ljevičara

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Primijetio sam da jako puno ljudi ne razumije kako funkcionira ovaj temeljni zakon tržišne ekonomije pa je potrebno objasniti na najjednostavniji način.

Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Liberalima bi trebalo biti važno samo da svi imamo jednako pravo kandidature i jednake mogućnosti. Ishod ne smije ovisiti o našim urođenim karakteristikama.

Zašto se liberali trebaju suprotstaviti spolnim kvotama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novi ministar razvoja i investicija najavljuje porezne rezove i ukidanje zakonskih barijera za poslovanje i investiranje.

Nova grčka vlada najavljuje zaokret: ʼGrčka će postati najprivlačnija država za strane investitoreʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iako se Ursuli von der Leyen može spočitati puno objektivnih primjedbi na njen rad i program, našim oporbenim zastupnicima smeta samo njena nacionalnost.

Sinčić i Kolakušić sramote Hrvatsku pred cijelom Europom

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: