Što znači pojam 'laissez-faire' i kako je nastao

3.9.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više od istog autora
Pustite Pernara na miru!
Nova direktiva EU neće pomoći autorima i glazbenicima, evo zašto...
Ne može privući gledatelje i sponzore pa predlaže nove poreze
Drugarice i drugovi, ovo je pobjednik ratifikacije IK!
[FOTO] Ove dvije karte najbolje pokazuju koliko je socijalizam loš
Feministice ne traže prava, one traže robove
Knjižnica FFZG-a pokušala nasmijati studente vicem o filovanoj paprici. Nije prošlo dobro...
Hrvatska treba pustiti izbjeglice da prođu, ali najveći kritičari zatvorenih granica ujedno su veliki licemjeri...
Može li licenciranje novinarstva spriječiti širenje lažnih vijesti?
Član RF-a objasnio što će nam se dogoditi ʼkad se priča i kod nas zakotrljaʼ kao u Venezueli
Hrvati u Mostaru najavili prosvjed, tražit će princip ʼjedan čovjek - jedan glasʼ?
Usporedba minimalca u Hrvatskoj i Irskoj nema smisla, evo zašto!
Kako su hrvatski mediji još nedavno pisali o 'ekonomskom procvatu' Venezuele
Sada, kad znamo da nejednakost opada, prisjetimo se huškača koji su širili fake news
FIFA traži od medija da diskriminiraju zgodne žene
U kanadskoj pokrajini povećali minimalac za 25%; evo što se dogodilo
Nema pljačke, pronevjere, krvi, prostakluka ni kukanja. Dakle, nije zanimljivo...
Ovaj američki političar dao je najgluplji argument protiv dekriminalizacije marihuane koji smo ikada čuli
To je taj 'antifašizam'? Radikalna ljevica pokazuje svoje pravo lice
Potpišite peticiju: Predlažemo Plenkoviću da ponudi Slovencima prolaz na otvoreno more

Što znači pojam 'laissez-faire' i kako je nastao


PIŠE Mario Nakić

Laissez-faire je pojam koji predstavlja prvu teoriju u modernoj ekonomiji. Doslovno prevedeno s francuskog jezika znači "pusti neka radi" i označava temelj slobodnog tržišta, odnosno ekonomsku politiku koja se ne miješa u tržišne razmjene između pojedinaca.

Legenda kaže da je pojam nastao 1681. godine na sastanku tadašnjeg francuskog ministra financija Jean-Baptiste Colberta sa skupinom poduzetnika koje je predvodio izvjesni M. Le Gendre. Kad ih je Colbert pitao kako im država može pomoći, Gendre mu je odgovorio jednostavno "Laissez-nous faire" (pusti nas da radimo).

Ova se anegdota prvi put našla u tisku 1751. godine, u članku lista Journal economique. Potom su je preuzeli francuski fiziokrati koji su propagirali ekonomsku politiku koja se oslanja na prirodnom pravu građana i ravnopravnosti te ne smije nikoga posebno štititi na tržištu. Pojam je koristio 1776. škotski teoretičar Adam Smith u knjizi "Bogatstvo naroda", koja se smatra prvom značajnom literaturom za modernu ekonomiju.

Laissez-faire teorija bila je prihvaćena diljem svijeta u 19. stoljeću, kad je i zabilježen najveći napredak i povećanje bogatstva, tijekom industrijske revolucije. Kad je nastupila Velika depresija u prvoj polovini 20. stoljeća, iako je već prije toga američka vlada naveliko regulirala ekonomiju i povećavala poreze i restrikcije, mnogi su ekonomisti i političari prvo okrivili laissez faire. Kasnije je to opovrgnuto, ali ostao je bauk od slobodnog tržišta.

U 20. stoljeću pojavili su se brojni kritičari koji su pokušavali dokazati kako država ne smije pustiti gospodarstvo da ide svojim tokom. Najveći kritičar ove teorije bio je engleski ekonomist John Maynard Keynes koji je 1926. godine napisao knjigu "Kraj Laissez-fairea", a potom još niz djela gdje je naglašavao potrebu državne intervencije u nekim slučajevima. Keynes je tvrdio da se na slobodnom tržištu treba dobro vagati od slučaja do slučaja i onda odlučiti treba li država intervenirati ili ne. S druge strane bio je Ludwig von Mises i njegova "vojska" ekonomista Austrijske škole koji su čvrsto branili laissez-faire odgovarajući na svako Keynesovo djelo raskrinkavanjem njegovih teorija.

Keynes je, ukratko, promovirao trošenje nezarađenog novca da bi se spašavali gubitaši. Kasnije bi država namaknula taj novac zaduživanjem ili povećanjem poreza. Ne treba ni objašnjavati kako su austrijski ekonomisti puno puta dokazali u ekonomskoj teoriji suludost njegovih ideja. Međutim, političarima je Keynesova ideja državne kontrole nad gospodarstvom zvučala vrlo privlačno, pogotovo zato što su sad imali i znanstvena djela iza kojih mogu stati kad prodaju narodu priče o svojim dobrim namjerama. Mnoge vlade zapadnog svijeta prihvatile su nakon 2. svjetskog rata i Keynesove smrti njegove preporuke, što je dovelo do pojačanog državnog protekcionizma i raznih ograničenja u međunarodnom trgovanju. Da bi države mogle namaknuti potreban novac za intervencije, podizale su poreze.

Takvu je politiku uspio ublažiti 1970-ih nobelovac Milton Friedman, no ni njegova Čikaška škola više nije mogla potpuno podržavati laissez-faire ekonomiju. Stvari su jednostavno otišle toliko daleko, da je danas praktički nemoguće zamisliti državu koja ne daje subvencije, uopće ne regulira ekonomiju, nema minimalac i nema protekcionizma niti prema jednom proizvođaču. Tako da je laissez-faire danas samo pojam za nešto čemu mi, istinski liberali i drugi ljubitelji slobodnog tržišta, samo možemo težiti.

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
ŠKOLA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: BORNA BJEDOV

Kako u isto vrijeme pomoći ljudima kada financijski posrnu da ne padnu na dno i motivirati ih da ne ostanu doživotno ovisni o državnoj pomoći?

Negativni porez na dohodak - staro rješenje za vječni problem

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Frankovićeva izjava da će zabraniti prodaju na gradskoj površini ako netko ponudi više od Grada vrlo je jasna poruka privatnom sektoru koji Grad Dubrovnik vidi kao svoju konkurenciju.

Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Povod je bio Trumpov tvit, a Greenpeace sada tvrdi da Patrick Moore nije bio njihov osnivač iako su još donedavno imali njegovo ime na popisu osnivača.

Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Ministrica koja godinama postavlja suluda pravila zbog kojih mnogi poduzetnici nisu mogli povući novac iz EU fondova, sada ne prolazi državna pravila. Fali joj jedan papir.

Ministricu stigla njena karma. Trebamo li stvarno imati razumijevanja za tu isteklu vozačku?

Politika

PIŠE: DAVOR NAĐI

Ministar rada i mirovinskog sustava je dao dvije prilično nesuvisle izjave u kojima pobija sam sebe.

Pavić: Vlada ne može dekretom odrediti plaću od 7.500 kn, ali može od 3.000 kn

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U županiji s tolikom koncentracijom uhljeba, održavanje demokratskih izbora nema smisla.

U Ličko-senjskoj županiji dvije trećine zaposlenih je uhljebljeno u javnom sektoru. Izbori su besmisleni.

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usprkos optužbama nekih bivših zaposlenica kako tvrtka diskriminira žene, istraživanje je pokazalo da su muškarci bili godinama slabije plaćeni od ljepšeg spola.

Seksizam u Googleu: Istražili optužbe da plaćaju žene slabije pa došli do iznenađujućeg zaključka

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska dobrim dijelom živi od turizma, ali u medijima se svake godine ponavljaju isti mitovi o štetnosti koje turizam sa sobom nosi.

Razbijanje standardnih hrvatskih mitova o turizmu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: