Što znači pojam 'laissez-faire' i kako je nastao

3.9.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više od istog autora
Kome smetaju poduzetni Romi?
Plenković se hvali onim zbog čega se normalni ljudi stide
Slovački poučak: Desni populizam se ne pobjeđuje ljevičarenjem nego politikom liberalizma!
Zdravstveni sustav treba pustiti da se uruši - što prije, to bolje!
ALDE osvojio najviše novih mandata, pučani i socijaldemokrati na gubitku
Top 5 zajedničkih politika Živog zida i HDZ-a
Trgovinski rat protiv Kine - Trumpove odgojne mjere prema igraču koji vara
Njujorški ljevičari su otjerali Amazon i sad ih mediji sprdaju. Iznenadit će vas ovo, ali ljevičari su u pravu...
Prednjače Putin, ʼustašeʼ i ʼŠiptariʼ: Tri srpska tabloida u prošloj godini proizvela 700 lažnih vijesti na naslovnicama
Smiju li biskupi i svećenici kritizirati vlast?
Neka drug Božo prizna da je marksist i svu glupost ćemo mu oprostiti
Bogataši već godinama masovno sele u Australiju i Novi Zeland, evo zašto
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Macron: Nacionalizam je suprotstavljen domoljublju
Kakve su to ʼlijevo-liberalneʼ vrijednosti?
Konzervativna kontrarevolucija u Hrvatskoj - kako je nastala i tko su njeni predstavnici?
Pronašli smo lika koji je povjerovao u priču da se podzemne sile osvećuju Tolušiću jer je dirnuo u osinje gnijezdo
Koliko još ljudi treba umrijeti dok Kujundžić ne podnese ostavku?
Nova analiza potvrdila: Nordijske zemlje imaju slobodnije tržište od SAD-a
Švicarska je senzacija na Svjetskom prvenstvu zahvaljujući imigrantima

Što znači pojam 'laissez-faire' i kako je nastao


PIŠE Mario Nakić

Laissez-faire je pojam koji predstavlja prvu teoriju u modernoj ekonomiji. Doslovno prevedeno s francuskog jezika znači "pusti neka radi" i označava temelj slobodnog tržišta, odnosno ekonomsku politiku koja se ne miješa u tržišne razmjene između pojedinaca.

Legenda kaže da je pojam nastao 1681. godine na sastanku tadašnjeg francuskog ministra financija Jean-Baptiste Colberta sa skupinom poduzetnika koje je predvodio izvjesni M. Le Gendre. Kad ih je Colbert pitao kako im država može pomoći, Gendre mu je odgovorio jednostavno "Laissez-nous faire" (pusti nas da radimo).

Ova se anegdota prvi put našla u tisku 1751. godine, u članku lista Journal economique. Potom su je preuzeli francuski fiziokrati koji su propagirali ekonomsku politiku koja se oslanja na prirodnom pravu građana i ravnopravnosti te ne smije nikoga posebno štititi na tržištu. Pojam je koristio 1776. škotski teoretičar Adam Smith u knjizi "Bogatstvo naroda", koja se smatra prvom značajnom literaturom za modernu ekonomiju.

Laissez-faire teorija bila je prihvaćena diljem svijeta u 19. stoljeću, kad je i zabilježen najveći napredak i povećanje bogatstva, tijekom industrijske revolucije. Kad je nastupila Velika depresija u prvoj polovini 20. stoljeća, iako je već prije toga američka vlada naveliko regulirala ekonomiju i povećavala poreze i restrikcije, mnogi su ekonomisti i političari prvo okrivili laissez faire. Kasnije je to opovrgnuto, ali ostao je bauk od slobodnog tržišta.

U 20. stoljeću pojavili su se brojni kritičari koji su pokušavali dokazati kako država ne smije pustiti gospodarstvo da ide svojim tokom. Najveći kritičar ove teorije bio je engleski ekonomist John Maynard Keynes koji je 1926. godine napisao knjigu "Kraj Laissez-fairea", a potom još niz djela gdje je naglašavao potrebu državne intervencije u nekim slučajevima. Keynes je tvrdio da se na slobodnom tržištu treba dobro vagati od slučaja do slučaja i onda odlučiti treba li država intervenirati ili ne. S druge strane bio je Ludwig von Mises i njegova "vojska" ekonomista Austrijske škole koji su čvrsto branili laissez-faire odgovarajući na svako Keynesovo djelo raskrinkavanjem njegovih teorija.

Keynes je, ukratko, promovirao trošenje nezarađenog novca da bi se spašavali gubitaši. Kasnije bi država namaknula taj novac zaduživanjem ili povećanjem poreza. Ne treba ni objašnjavati kako su austrijski ekonomisti puno puta dokazali u ekonomskoj teoriji suludost njegovih ideja. Međutim, političarima je Keynesova ideja državne kontrole nad gospodarstvom zvučala vrlo privlačno, pogotovo zato što su sad imali i znanstvena djela iza kojih mogu stati kad prodaju narodu priče o svojim dobrim namjerama. Mnoge vlade zapadnog svijeta prihvatile su nakon 2. svjetskog rata i Keynesove smrti njegove preporuke, što je dovelo do pojačanog državnog protekcionizma i raznih ograničenja u međunarodnom trgovanju. Da bi države mogle namaknuti potreban novac za intervencije, podizale su poreze.

Takvu je politiku uspio ublažiti 1970-ih nobelovac Milton Friedman, no ni njegova Čikaška škola više nije mogla potpuno podržavati laissez-faire ekonomiju. Stvari su jednostavno otišle toliko daleko, da je danas praktički nemoguće zamisliti državu koja ne daje subvencije, uopće ne regulira ekonomiju, nema minimalac i nema protekcionizma niti prema jednom proizvođaču. Tako da je laissez-faire danas samo pojam za nešto čemu mi, istinski liberali i drugi ljubitelji slobodnog tržišta, samo možemo težiti.




Novo na Liberalu

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Sindikati koriste svake izbore za reketarenje vlasti kako bi poboljšali materijalne uvjete svojih štićenika. Pritom najviše nastradaju upravo njihovi štićenici.

Demokratski ciklusi reketarenja

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Samo Irska i Novi Zeland bitno su smanjili udio poreznih prihoda u BDP-u, ostatak razvijenog svijeta je povećao, tako da su priče o divljem kapitalizmu neutemeljene.

Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS je imao stotinu dobrih razloga da raskine ljubavnu vezu s korupcijom. Kosoru to nisu bili dovoljni razlozi...

HSLS napušta koaliciju s HDZ-om jer HDZ-u više nije potreban. Pupovac je samo izgovor, i to loš!

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska je po ekonomskim slobodama i poštivanju privatne imovine uz bok sa zemljama trećeg svijeta, a u to se možemo svakodnevno uvjeriti.

Sprdnja od pravne države - inspektori će vas kazniti zbog korištenja vlastite imovine

Društvo

PIŠE: DENIS VLAŠIĆ

Prvi dan škole u Hrvatskoj nije mogao započeti gore, ali na ovakva natezanja sindikata i političara već smo navikli.

Nova školska godina, stari problemi

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Uvijek se pred predsjedničke izbore vode rasprave o tome jesu li ovlasti predsjednika RH dovoljne i treba li ih proširiti, ali ni dosadašnji predsjednici nisu koristili ovlasti koje su im na raspolaganju.

Predsjednički izbori će biti bitka između stare i nove garde hrvatskih političara

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Njihovo reagiranje na optužbe zaposlenice protiv šefa zapravo je groteskno jer pokazuje kako će, bez obzira na sve, stati uz funkciju do kraja.

AK Siget: ʼNije nas briga za zaposlenicu, samo za šefaʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dejan Kovač je na pitanje o Bleiburgu i Jasenovcu dao fenomenalan odgovor, ali naša javnost to još nije u stanju detektirati.

Još jedni izbori o ustašama i partizanima. Dokad, drugovi?

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Da biste se penjali na hijerarhijskoj ljestvici u funkcionerskom društvu, uopće nije bitan način. Bitno je samo da dođete do funkcije.

Hrvatska je funkcionersko društvo. Ovdje ni fizički rad ni intelekt nisu na cijeni, bitna je samo funkcija...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon što je ulupala milijarde eura u Uljanik i 3. maj te najavila da će nastaviti to raditi i ubuduće, ova vlada nema nijedan argument da može odbiti zahtjeve sindikata.

Zašto vlada mora pristati na svaki zahtjev sindikata državnih i javnih službenika

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Komentar novinara Neila Cavuta trebao bi ući u udžbenike i učiti se na studiju novinarstva. Pogledajte!

Novinar Fox Newsa epski odgovorio na Trumpove napade: ʼPredsjedniče, ja ne radim za Vas!ʼ

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad je Thomas Bauer na Liberalu predlagao liberalizaciju dječjeg rada, privukao je hrpu hejtera. Evo, sad Hrvat iz Danske priča kako je tamo normalno da djeca rade...

Hoće li Grbin sada prosvjedovati danskom veleposlanstvu? U Danskoj klinci rade od 13. godine...

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: