Koji je problem s koeficijentima?

FOTO: Index.hr
27.11.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Koji je problem s koeficijentima?


PIŠE Mario Nakić

Većina hrvatskih građana nije nikada čula za koeficijent kompleksnosti rada prije štrajka prosvjetnih radnika. Priznajem da sam i ja dio te većine. A sada, koeficijent je sigurno jedna od najkorištenijih riječi u medijima i na društvenim mrežama.

Premijer Andrej Plenković pozvao je sindikat prosvjetnih radnika na završetak štrajka ponudivši im povišicu za više od 10 posto. Po svemu sudeći, oni će tu ponudu odbiti jer to nije ono što su tražili. Tražili su podizanje koeficijenta. Zašto im to jednostavno ne ispuni?

Koliko god se inače ne slagao s njegovim politikama, moram priznati da je u pravu što ne želi tako olako samo podići jedan koeficijent. Naime, Plenković gleda malo širu sliku i shvaća da bi to značilo početak cijelog niza problema. Učitelji bi možda prekinuli štrajk da im jednostavno podigne koeficijent koliko traže, ali nisu oni jedini u sustavu javnog sektora. Ubrzo bi započeo i štrajk policajaca, pa liječnika, medicinskih sestara, socijalnih radnika, sudaca itd. Cijela država bi se našla u rasulu jer svaka javna služba bi tražila korigiranje svoga koeficijenta zbog dostojanstva.

Koeficijent je birokratska uredba koja određuje vrijednost rada određene javne službe. Ona kaže: učitelji su nam vrjedniji od medicinskih sestara i policajaca, a liječnici su nam vrjedniji od učitelja. Tu su, naravno, i mnoge druge službe, među kojima neke nisu popularne u narodu, poput raznih državnih i lokalnih činovnika.

Problem je što se vrijednost nečijeg rada ne može tako promatrati. U stvarnosti, vrijednost je subjektivna, ona ne može biti arbitrarna. Ne postoje dva policajca čiji rad vrijedi svakom građaninu jednako, isto tako ne postoje ni dva učitelja koji vrijede jednako svakom učeniku. Ni ukupnom društvu svi učitelji ne doprinose jednako, kao ni svi policajci, ni sve medicinske sestre itd. Njihov rad, kao i bilo čiji rad na tržištu, ima subjektivnu vrijednost za njihove korisnike. Razlika je samo u tome što radnici u privatnom sektoru zarađuju točno onoliko koliko su korisni kupcima njihove robe i usluga, a radnici u javnom sektoru zarađuju onoliko koliko su odredili političari i birokrati.

Stoga će u sistemu koeficijenata vrijednost rada određenog javnog službenika ovisiti isključivo o njegovom izboru zanimanja, bez obzira na njegove individualne kvalitete, sposobnosti i rezultate. To već samo po sebi nije pravedno. A još kad uzmemo u obzir i činjenicu da nije pravedno ni to što birokrati određuju kolika je razlika između vrijednosti svakog pojedinog zanimanja, dobijemo višestruku nepravdu.

Iz tog kuta gledišta, prosvjetari su opravdano ljuti i nezadovoljni, samo što ne shvaćaju da podizanje koeficijenta neće riješiti tu nepravdu i njihovo nezadovoljstvo. Nepravda bi se riješila samo ukidanjem takvog neprirodnog sustava vrednovanja rada i uvođenjem neke vrste tržišnog sustava vrednovanja u javni sektor.

P.S. Ako želite naučiti više o vrijednosti rada, pročitajte ovaj esej klasičnog irskog ekonomista Richarda Cantillona iz 17. stoljeća te ovaj noviji članak o Mengerovoj teoriji vrijednosti (Austrijska škola ekonomije).


Vezano
S obzirom na visinu plaće u prosvjeti Hrvatska ima najgori PISA rezultat u Novoj Europi
Plenković i sindikat pali na testu socijalne pravednosti
Nadajmo se da gospođa s ovim transparentom ne predaje povijest
Kako su DM i Lidl ukrali profesorima dostojanstvo
Protivnici liberalizma koriste stare i isprobane metode: Tko zapravo prezire ʼobičnog čovjekaʼ?
Sindikat iskorištava djecu za svoje prljave ciljeve
Pismo profesorice koja nije imala političke veze: ʼPoštovani kolege, pitate li se kako je nama?ʼ
Nezadovoljstvo profesora je dokaz da socijalizam ne funkcionira
Superhik revolucija
Štrajk prosvjetara je protuustavan. Pravo na štrajk nije iznad prava djece na obrazovanje
Profesor koji napušta sindikat: ʼUmjesto da traže meritokraciju i pravdu, oni štrajkaju za sitne materijalne intereseʼ
Tko zastupa interese 1,1 mil. radnika koji stvaraju svu vrijednost u ovoj zemlji?
Štrajk prosvjetara: Top 5 laži i manipulacija koje su nam sindikati i mediji proširili
Učenici od ponedjeljka kreću u štrajk, pročitajte njihove zahtjeve!
Neke stvari se ne mogu kupiti novcem
HSLS-ov prijedlog: Otpustiti 10 posto nastavnika, ostalima povećati osnovicu i koeficijent
Koji političari još brane interese poreznih obveznika?
Naš javni sektor vrednuje rad pogrešno jer i dalje vjeruju u marksističku teoriju vrijednosti
Novo pravilo: Tko misli da je potplaćen, neka da otkaz i nađe nekoga tko će ga plaćati više!
Divjak je produžena ruka Ribićevog sindikata, a HNS je uvijek bio stranka posebnih interesa
Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: LIZ WOLFE

Stanovnici Hong Konga žele sačuvati ono što imaju: bogatu metropolu koja njeguje zapadne vrijednosti

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS-ov doprinos kampanji ʼDa se bolje razumijemoʼ: Hrebak majstorski spustio Pupovcu i Škori

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?

Ekonomija

PIŠE: HENRY HAZLITT

Henry Hazlitt (1894-1993) bio je novinar i kolumnist koji je pisao o ekonomiji za New York Times, Wall Street Journal, Newsweek i druge poznate novine i časopise. Autor je knjige 'Economics In One Lesson' (1946).

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dobra vijest: Hrvati su među najboljim govornicima stranog engleskog jezika u svijetu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: