Stručnjak objasnio zašto su uragani sve razorniji. Ne, nema veze s klimatskim promjenama...

22.9.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stručnjak objasnio zašto su uragani sve razorniji. Ne, nema veze s klimatskim promjenama...


PIŠE Mario Nakić

Kad je nedavno uragan Florence pogodio istočnu obalu SAD-a, novinari su požurili okriviti predsjednika Donalda Trumpa jer je povukao SAD iz Pariškog sporazuma i tako "nije učinio ništa da spriječi pogoršanja koja nastaju zahvaljujući klimatskim promjenama". Iako uragani nisu nikakva novost za SAD, neki smatraju da su se u zadnje vrijeme pogoršali i to baš zahvaljujući klimatskim promjenama. Neki od najpopularnijih američkih televizija i novina poput NBC-ja i Washington Posta, učinili su to. A to su poslovično prenijeli i neki hrvatski mediji. U javnosti je prevladalo mišljenje da su nedavni uragani rezultat klimatskih promjena.

U ljudskoj je prirodi da tražimo krivce za katastrofične događaje. U srednjovjekovnom razdoblju krivili su vještice za vremenske nepogode. Kad se vrijeme pogoršalo, povećale su se optužbe. Danas kod takvih stvari mnogi pronalaze dežurnog krivca u globalnom zatopljenju, piše danski znanstvenik Bjorn Lomborg, predsjednik Kopenhagen Census centra u članku objavljenom u Washington Postu.

Globalno zatopljenje je stvarno i realan problem današnjice, ali tvrdnje da je zbog njega došlo do uragana nisu točne.

UN-ov odbor za klimu zaključio je u svom zadnjem izvještaju da se uragani (ili tropske ciklone) nisu intenzivirali: "Podaci koje imamo indiciraju da nije bilo značajnih promjena trendova u intenzitetu tropske ciklone diljem svijeta tijekom zadnjih 100 godina."

Što se tiče SAD-a trend pojavljivanja uragana se smanjuje od 1900. godine, a skupa s njima i onih velikih uragana. Tijekom 51 godine počevši od 1915. Florida i istočna obala bili su pogođeni 19 puta velikim uraganima. Sljedeću 51 godinu, do 2016., samo sedam puta. Tijekom zadnjih 11 godina samo dva uragana kategorije veće od 3 pogodila su kontinentalni dio SAD-a, što je rekordno nizak broj od 1900. godine.

Dakle, ništa od povećanog intenziteta uragana. Da, uragani na obali eskaliraju, ali to se ne događa zbog klimatskih promjena nego je sve više stanovništva sa sve većim bogatstvom koji žive na područjima koja povijesno uragani pogađaju.

Američka populacija je porasla četverostruko tijekom prošlog stoljeća, ali čak 50 puta u obalnom području. Područje koje je uragan Florence pogodio imalo je manje od 800.000 stanovnika u 1940. godini; sad tamo živi 11,3 milijuna - što je 1.325 % više stanovnika. Osim toga, kuće su veće i domovi sadrže više vrijednih stvari pa su i štete daleko veće. Ako se prilagodi rastu populacije i bogatstva, ispada da se šteta od uragana zapravo smanjila od 1990. do 2017. godine.

Ako promatramo u budućnost, postoji velika vjerojatnost da će uragani ojačati i činit će veću štetu, ali će se rjeđe pojavljivati. To ne bi trebalo uzrokovati paniku. Veliko istraživanje u časopisu Nature izračunalo je da globalna šteta od uragana iznosi oko 0,04 posto BDP-a. Ako će čovječanstvo prosperirati, do 2100. će ona pasti na 0,01 posto. Globalno zatopljenje, zbog kojeg će uragani biti rjeđi ali snažniji, povećat će štetu na 0,02 posto BDP-a. To znači da će globalno zatopljenje povećati razornu moć uragana, ali će gospodarski razvoj smanjiti štetu.

To nas dovodi do zaključka da je smanjenje ugljičnog dioksida užasan način da se smanji šteta od uragana, tvrdi Lomborg. Kao što je Kraljevsko društvo zaključilo u svome izvještaju, smanjenje CO2 ima "ekstremno ograničavajući potencijal da smanji buduće gubitke."

Pariški sporazum će nas koštati 1-2 bilijuna dolara godišnje izgubljenog rasta tijekom ostatka stoljeća. UN-ovo tijelo koje je odgovorno za taj sporazum pretpostavlja da će rezovi ugljičnog dioksida do 2030. postići 1 posto onoga što je potrebno da temperatura ne naraste više od 2 stupnja Celzija.

To znači da bi Pariški sporazum mogao smanjiti štetu od uragana do kraja stoljeća za 0,0001 posto, a koštat će nas 10.000 puta više. To je užasno loša politika.

Pariški sporazum je skup i neefikasan zato što zelena energija još uvijek nije konkurentna s fosilnim gorivom. Da je, svi bi se na nju već prebacili. Solarna energija s vjetrom zajedno ispunjava samo 0,8 posto naših energetskih potreba, prema izvještaju Energetske agencije; a to će se povećati na 3,6 posto do 2040. čak i uz Pariški sporazum. Bilo bi bolje kad bismo zamijenili Pariški sporazum dogovorom da će države trošiti više na istraživanja i razvoj izvora zelene energije kako bi ih učinili toliko jeftinima da postanu atraktivniji od fosilnih goriva, zaključuje Lomborg.

 

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
DRUŠTVO
SVIJET
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mediji su pet godina ponavljali priču kako pčele izumiru, a cijelo to vrijeme broj pčela u svijetu se povećavao.

Mit o izumiranju pčela (a u zadnje vrijeme i ostalih kukaca)

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

SDP-ov 'James Bond' ukrao je Varteksov slogan bez pitanja i koristi ga u svojoj političkoj kampanji, ali to čak nije najgore u ovoj priči...

Je li Maras zaboravio kako se odnosio prema Bakiću dok je bio ministar?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovi ljudi su najzaslužniji za ovakav uspjeh hrvatske brodogradnje i još traže od države da nastavi s istim modelom kao i dosad.

Radnici Uljanika štrajkaju, nije ih briga za brodove. Neka Amsterdamska koalicija plati brodovlasnika!

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više nije moguće ni izraziti saučešće s obiteljima stradalih u terorističkom napadu, a da vas nakon toga ne napadnu horde SJW-a ove ili one boje - jer niste izabrali najbolju riječ.

Hrvatski konzervativci optužuju Obamu i Clinton za vrijeđanje kršćana. Koliko njihove optužbe imaju smisla?

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Predsjednik popularne američke zaklade za ekonomsku edukaciju posjetio je Dubrovnik i objavio tekst o njegovoj bogatoj povijesti.

Dubrovačka Republika - dragulj srednjovjekovne Europe

Društvo

PIŠE: RONALD BAILEY

Trendovi u planiranju obitelji, rastu realnog dohotka, padu realnih cijena energenata, pošumljavanje i poljoprivreda

Dan planeta Zemlje: 5 razloga za slavlje

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Čitamo o tome kako su kršćani na meti državnih vlasti ili većinske religije u nekim dijelovima svijeta. Bitno je napomenuti da se ne radi o teroru usmjerenom samo prema kršćanima.

Progon kršćana? Da, ali u zemljama gdje se proganjaju i sve ostale manjine...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Desni populisti diljem Europe okupljaju se oko Mattea Salvinija, ali izvan imigracije oni nemaju zajedničkih točaka.

Nova europska politička grupacija, čiji će član vjerojatno biti i Živi zid, ima samo jedan zajednički cilj

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljevičari su godinama pokušavali pronaći bolji način mjerenja kvalitete života, ali svaki je na kraju savršeno korelirao s BDP-om.

Bilo kuda, BDP svuda

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Odlične vijesti za sve koji planiraju pokrenuti biznis u Hrvatskoj.

Ukida se pečat, pojeftinjuju troškovi, a od jeseni tvrtke će se osnivati online i bez javnog bilježnika!

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Povijesna priča o državi koja je bila decentralizirana s ograničenom središnjom vladom prije osnutka SAD-a i Francuske revolucije.

Zlatno doba Nizozemske Republike: Kako je nastao srednji sloj u Europi

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Reformisti su osvojili uvjerljivo najviše glasova na izborima, ali nisu uspjeli postići dogovor s drugim strankama. Socijalni liberali su pogazili riječ i ušli u pregovore s nacionalistima...

U neočekivanom obratu Estonija je dobila vladu s desnim populistima

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: