Stručnjak objasnio zašto su uragani sve razorniji. Ne, nema veze s klimatskim promjenama...

22.9.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stručnjak objasnio zašto su uragani sve razorniji. Ne, nema veze s klimatskim promjenama...


PIŠE Mario Nakić

Kad je nedavno uragan Florence pogodio istočnu obalu SAD-a, novinari su požurili okriviti predsjednika Donalda Trumpa jer je povukao SAD iz Pariškog sporazuma i tako "nije učinio ništa da spriječi pogoršanja koja nastaju zahvaljujući klimatskim promjenama". Iako uragani nisu nikakva novost za SAD, neki smatraju da su se u zadnje vrijeme pogoršali i to baš zahvaljujući klimatskim promjenama. Neki od najpopularnijih američkih televizija i novina poput NBC-ja i Washington Posta, učinili su to. A to su poslovično prenijeli i neki hrvatski mediji. U javnosti je prevladalo mišljenje da su nedavni uragani rezultat klimatskih promjena.

U ljudskoj je prirodi da tražimo krivce za katastrofične događaje. U srednjovjekovnom razdoblju krivili su vještice za vremenske nepogode. Kad se vrijeme pogoršalo, povećale su se optužbe. Danas kod takvih stvari mnogi pronalaze dežurnog krivca u globalnom zatopljenju, piše danski znanstvenik Bjorn Lomborg, predsjednik Kopenhagen Census centra u članku objavljenom u Washington Postu.

Globalno zatopljenje je stvarno i realan problem današnjice, ali tvrdnje da je zbog njega došlo do uragana nisu točne.

UN-ov odbor za klimu zaključio je u svom zadnjem izvještaju da se uragani (ili tropske ciklone) nisu intenzivirali: "Podaci koje imamo indiciraju da nije bilo značajnih promjena trendova u intenzitetu tropske ciklone diljem svijeta tijekom zadnjih 100 godina."

Što se tiče SAD-a trend pojavljivanja uragana se smanjuje od 1900. godine, a skupa s njima i onih velikih uragana. Tijekom 51 godine počevši od 1915. Florida i istočna obala bili su pogođeni 19 puta velikim uraganima. Sljedeću 51 godinu, do 2016., samo sedam puta. Tijekom zadnjih 11 godina samo dva uragana kategorije veće od 3 pogodila su kontinentalni dio SAD-a, što je rekordno nizak broj od 1900. godine.

Dakle, ništa od povećanog intenziteta uragana. Da, uragani na obali eskaliraju, ali to se ne događa zbog klimatskih promjena nego je sve više stanovništva sa sve većim bogatstvom koji žive na područjima koja povijesno uragani pogađaju.

Američka populacija je porasla četverostruko tijekom prošlog stoljeća, ali čak 50 puta u obalnom području. Područje koje je uragan Florence pogodio imalo je manje od 800.000 stanovnika u 1940. godini; sad tamo živi 11,3 milijuna - što je 1.325 % više stanovnika. Osim toga, kuće su veće i domovi sadrže više vrijednih stvari pa su i štete daleko veće. Ako se prilagodi rastu populacije i bogatstva, ispada da se šteta od uragana zapravo smanjila od 1990. do 2017. godine.

Ako promatramo u budućnost, postoji velika vjerojatnost da će uragani ojačati i činit će veću štetu, ali će se rjeđe pojavljivati. To ne bi trebalo uzrokovati paniku. Veliko istraživanje u časopisu Nature izračunalo je da globalna šteta od uragana iznosi oko 0,04 posto BDP-a. Ako će čovječanstvo prosperirati, do 2100. će ona pasti na 0,01 posto. Globalno zatopljenje, zbog kojeg će uragani biti rjeđi ali snažniji, povećat će štetu na 0,02 posto BDP-a. To znači da će globalno zatopljenje povećati razornu moć uragana, ali će gospodarski razvoj smanjiti štetu.

To nas dovodi do zaključka da je smanjenje ugljičnog dioksida užasan način da se smanji šteta od uragana, tvrdi Lomborg. Kao što je Kraljevsko društvo zaključilo u svome izvještaju, smanjenje CO2 ima "ekstremno ograničavajući potencijal da smanji buduće gubitke."

Pariški sporazum će nas koštati 1-2 bilijuna dolara godišnje izgubljenog rasta tijekom ostatka stoljeća. UN-ovo tijelo koje je odgovorno za taj sporazum pretpostavlja da će rezovi ugljičnog dioksida do 2030. postići 1 posto onoga što je potrebno da temperatura ne naraste više od 2 stupnja Celzija.

To znači da bi Pariški sporazum mogao smanjiti štetu od uragana do kraja stoljeća za 0,0001 posto, a koštat će nas 10.000 puta više. To je užasno loša politika.

Pariški sporazum je skup i neefikasan zato što zelena energija još uvijek nije konkurentna s fosilnim gorivom. Da je, svi bi se na nju već prebacili. Solarna energija s vjetrom zajedno ispunjava samo 0,8 posto naših energetskih potreba, prema izvještaju Energetske agencije; a to će se povećati na 3,6 posto do 2040. čak i uz Pariški sporazum. Bilo bi bolje kad bismo zamijenili Pariški sporazum dogovorom da će države trošiti više na istraživanja i razvoj izvora zelene energije kako bi ih učinili toliko jeftinima da postanu atraktivniji od fosilnih goriva, zaključuje Lomborg.

 


VIŠE IZ RUBRIKE:
DRUŠTVO
SVIJET
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Bogati i siti Europljani ne mogu shvatiti kako nekome u siromašnom Brazilu može biti obradiva poljoprivredna površina važnija od netaknute prašume.

Hvala Bogu za desničare. Da oni nisu došli na vlast, skoro nitko u svijetu ne bi pitao za okoliš

Ekonomija

PIŠE: DAVID DIMSITA

Zbunjena Francuskinja, koja je prevarena za smještaj, optužila je Booking.com, a mnogi su zaključili i kako bi država tu trebala nešto učiniti.

Je li Booking.com odgovoran za probleme Francuza na Hvaru?

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Događa se masivna politizacija ekoloških tema, gdje najveći mediji manipuliraju podacima i dezinformiraju javnost.

NASA: Požari u Brazilu su ove godine ispod prosjeka. Otkud onda medijima suprotne informacije?

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ono što neki hrvatski političari nazivaju incidentom ima sva obilježja terorističkog napada.

Napad na kafiće kod Knina treba okarakterizirati kao terorizam

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Plakat sa slikom jabuke koju nagrižu crvi podsjetio je mnoge na nacističku propagandu protiv Židova.

Izbori u Švicarskoj: Konzervativci optuženi za kopiranje nacističke propagande, zelene stranke u porastu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Čehoslovački vođa Dubček pokušao je reformirati socijalizam. To se Sovjetima nije svidjelo pa su im poslali 2.000 tenkova...

Na današnji dan: Sovjeti ugušili Praško proljeće u krvi - okupacija Čehoslovačke

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mogla je odbiti rad u veleposlanstvu, zaposliti se u privatnom sektoru i pisati na Facebooku što želi.

Ne, suspenzija rasističke diplomatkinje nema nikakve veze sa slobodom govora

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Seksualna orijentacija nije uvjetovana svjetonazorom niti je svjetonazor uvjetovan seksualnom orijentacijom. Zašto onda LGBT udruge promiču jednu ekstremističku ideologiju?

Zašto CroL-u smeta slobodno tržište?

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ova dva pitanja su ključna u otkrivanju liberala od ostalih. Gotovo nepogrešivo...

Tko je liberal, a tko nije? Postoji jedan vrlo jednostavan i brz način da to otkrijete...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Donedavno se o tome govorilo isključivo u libertarijanskim krugovima, a sada su tu ideju počeli širiti i političari s puno širim spektrom birača.

Bruto plaća na ruke - ideja koja nailazi na plodno tlo među hrvatskim političarima. Što vi mislite?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije trećine HDZ-ovaca se slaže s izjavom da su imigranti najveća prijetnja europskoj kulturi...

Diplomatske nevolje: Kolinda i Plenković će teško naći u HDZ-u kadrove koji nisu ksenofobni

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Most je pokrenuo inicijativu koju su već ranije pokretale i druge političke stranke. Njena jedina svrha je ubiranje jeftinih poena na dezinformiranju građana.

Voda, vodoopskrba i prava - umjesto rasprave o pravom problemu, širi se strah od privatnika

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: