Student odgovara sindikalistima: Znate li uopće koga napadate?

24.8.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
3
Više od istog autora
Ovo je prava priča o propasti Slavonije: Kad zadnja svinja utihne
Pokvarena država stvara pokvareno društvo
Preporučeno za vas
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Tko je Hayek?
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju
Efekt leptira ili što ima ekonomija zajedničko s klimatologijom
Heroji napretka (2): Čovjek koji je zaustavio najveću pošast u povijesti čovječanstva
Misesovi izgubljeni spisi: Opljačkao ih Gestapo, zaplijenio Staljin...
Kako je Kalifornija nakon legalizacije uspjela otjerati dilere marihuane nazad u ilegalu
Iskustvo je bitno i kod poduzetništva: Prosječna dob osnivača uspješnog startupa je 45

Student odgovara sindikalistima: Znate li uopće koga napadate?

"Kada taj rad postaje masovan i nereguliran do mjere koja oduzima samu svrhu studentskog rada, kada on postaje manipulacija na štetu države i radnika, onda sam za ukidanje takve prakse. Studentski rad treba vratiti svojoj svrsi"
(Vilim Ribić, predsjednik Sindikata državnih službenika; izvor: Direktno)


Glavno obilježje  rada preko studentskog ugovora je državna nereguliranost po brojnim pitanjima. Studenti se mogu dogovoriti s poslodavcem kada točno i koliko žele raditi.

Želite li raditi sat, dva ili 12 sati dnevno, možete. Nitko vam neće postavljati previše pitanja jer ugovor sadrži samo stavku „broj odrađenih sati“. Ovakav rad izrazito odgovara studentima te omogućuje mnogo radnih sati u malo radnih dana. To nije izrabljivanje, to je dogovor.

Postavlja se jedno veliko pitanje: zašto sindikalni službenici uvlače pitanje „na štetu države“ u raspravu?

Gospodo, država se uredno naplaćuje od studentskih ugovora. Svaki poslodavac plaća „troškove obrade“ u iznosu od 12% do 18% plaće studenta (ovisi o pojedinom studenskom centru). Što vas briga uopće za državu? Mislio sam da su radnici tu ugroženi. Smanji li se rad studenata i tih će „troškova obrade“ biti puno manje. Meni se nekako čini da u studentskim centrima imate jako puno članova koji rade te obrade, uz puno kave, čajnih keksa i isprintanih papira koji zahtijevaju premještanje.

 Za gospodina presvetog sindikalista očito je svrha studentskog rada nemogućnost preživljavanja od istog. Tko je još vidio raditi i imati dovoljno za sebe? U zemlji u kojoj svaki dvadeseti student ima stipendiju od 500 kuna koliko vam košta soba (s cimerom) od 8 četvornih metara studenskog doma, sindikat proziva studente jer rade. Trebate biti radosni jer mladi toliko žele edukaciju koju je sve teže dobiti. Ako spadate u onih 12% sretnika koji imaju dom i ne plaćate stan 1.000 kuna onda da, možete raditi 20 sati tjedno. Mnogim studentima rad je jedini način plaćanja stanarine, prehrane i potrebne opreme kako bi se izdigli iz siromaštva svojim znanjem.

"Već godinama upozoravamo da treba pogledati malo širi kontekst, a mnogi su već pokušali tumačiti da smo mi protiv studentskog rada što je apsolutno kriv."U jednom ogromnom dijelu pretvorilo se u izrabljivanje studenata na jednoj strani, a na drugoj zatvara se prostor za redovno zapošljavanje, jer je poslodavcima u velikoj mjeri takav rad jeftiniji nego da zapošljavaju po ugovoru o radu s obzirom na doprinose koje imaju platiti po studentskom ugovoru".
(Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata; izvor: Direktno)


Bravo! „(...) jer je poslodavcima u velikoj mjeri takav rad jeftiniji nego da zapošljavaju po ugovoru o radu (...)". Šteta što nije stao na ovome.

Republika Hrvatska je prema podatcima Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) u akademskoj godini 2013/2014 imala ukupno upisanih 178.676 redovnih studenata, od toga je 16.729 upisano na privatna visoka učilišta.

Izuzmemo li studente privatnih učilišta i uzmemo u obzir maksimalno petinu studenata (subjektivna procjena) koji uopće rade preko studentskog servisa, govorimo o nekakvoj brojci od 30 tisuća potencijalnih lopova poslova, u zemlji koja ima preko 4 milijuna ljudi. Većina studenata rade sezonske poslove na Jadranskoj obali i nisu konkurencija „normalno“ zaposlenima.

Bilo bi dobro kada bi Sever shvatio da je problem u tome što je ugovor o radu loš, restriktivan, a davanja državi prevelika. Prava borba za radnike ne bi bio napad na studentsku populaciju, nego stavljanje većeg broja radnika u situaciju gdje će biti jednako konkurentni tim "lopovskim" studentima.

Umjesto drastičnih poteza koji bi omogućili da svim radnicima ostane veći dio teško stečenog novca, sindikati vrše paljbu na onaj dio populacije kojemu ostaje svih tih 15 kuna po satu. Zašto bi uopće ugovor o radu bio kompliciraniji od stiska ruke, riječi „dogovoreno" i jednog potpisa?

"NHS neprekidno ponavlja da bi trebalo uvesti reda u sustavu, u prvom redu da stvoriti uvjete da studenti mogu ostvariti stipendije, da stipendije budu dostupnije kako na državnoj razini tako da budu dostupne i od strane poslodavaca a da država onda takvo stipendiranje prepozna kao nešto na što bi onda davala olakšice poslodavcima."

Divna ideja. Dosad su sve stipendije bile izvan dohvata većine studenata. Vjerojatno su na nedohvatljivo visokoj sindikalnoj polici. Pa ja ne mogu dočekati te sindikalne stipendije od makar 1.500 kuna kako bi ljudi mogli studirati na miru. Aha, netko drugi...bi trebao nešto...kako bi bilo...kako mi kažemo...jer to odgovara...radniku.

"S druge strane manje imućni studenti koji su prisiljeni raditi, kažu da često rade puno radno vrijeme rijetko pola radnog vremena i da im to utječe na studiranje. Puno je važnije stvoriti uvjete da svi studenti koji imaju slabije materijalne uvjete za studiranje, a htjeli bi studirati, da se njima stvore uvjeti za povoljne stipendije, da poslodavci i država pronađu način kako to prepoznati i kako studentima pomoći da primaju potporu od države i/ili od poslodavaca i da pri tome ne moraju raditi, već studirati redovno".

Sva sreća da su danas svi radno aktivni studenti imućni i rade bezveze. Mnoge tvrtke prepoznale su ovaj problem te nakon par godina primanja studenata na poziciju „full time“ radnika, uočeni su mnogi problemi. Studenti ne mogu tako dovijeka biti studenti, student je izrazito nenaspavan, student ti ne dođe na posao, student te nazove nakon 2 mjeseca rada u ponedjeljak popodne i kaže da ima ispit koji sprema od petka i da je zaboravio javiti da daje otkaz i da ga više ne zanimaš.

Snađu se studenti, jedan mjesec radiš 250 sati pa drugi daš otkaz usred noći. Onda nakon veljače, lipnja i rujna hodaš ulicom i nudiš studentske usluge. I gle, nađeš nove "mušterije" koje će te j****. Ovo zbilja zvuči katastrofalno ili kao priča iz Njemačke, Irske...gdje uostalom sve više studenata odlazi poslije diplome jer posao nije lako naći kao kad su studirali.

U redu je, sv. sindikalisti, svi znamo probleme, rješavaju se sami od sebe.

"S jedne strane moramo stvoriti uvjete za povoljne stipendije, da država prepozna trud poslodavaca pa i ona pomogne s druge strane da se stvaraju fondovi preko kojih bi se stipendiralo studente i učenike."

Država treba dati...bla bla...ne smiju zaraditi sami za sebe...bla bla. Očito je problem što je mlada osoba koja studira dovoljno sposobna da se može pobrinuti sama za sebe. Sever bi, kao predstavnik nekakve „radničke klase“, trebao biti za rad mladih ljudi. Kroz rad u poslovima koji nisu vezani za vodeću poziciju, koju će netko imati po završetka fakulteta, dobivaju se bolji rukovodioci. Niste proučili Mao Tse-tungova rješenja za intelektualce (za zadaću odmah).

"Naravno ako studenti mogu povrh toga i odraditi neke poslove to treba pozdraviti".

Što sad? Smijemo ili ne smijemo?

"S druge strane mnoge tvrtke poput telekomunikacijskih tvrtki, koje često otpuštaju radnike koji imaju stalan radni odnos ili ugovor o radu,a onda zapošljavaju studente i zapošljavaju se radnici za povremeno zapošljavanje. Studentsko zapošljavanje cvjeta jer se to pretvorilo u dobar biznis, ne studenta, već poslodavaca koji tako varaju i zaobilaze državu plaćajući manje doprinose, plaćaju manje državi poreza".

Poput HT-a, mislite, divna im je podrška, zar ne? Korisnici zadovoljni, cvjeta cvijeće u dojče preduzeće. Ali, gospodine sindikalni, mislim da zanemarujete jednu stvar. Rad u službi za korisnike je računalno zahtjevan posao, a tradicionalno u Hrvatskoj to dobrim dijelom rade studenti. Prije 15 godina je bilo teško naći inforamtički pismenu osobu koja će raditi takve stvari. Tako da studenti nisu nikome ništa ukrali. Neke telekomunikacijske tvrtke pokazuju drugačije prakse i radna snaga u call centrima im se sastoji od 30 do 40 posto studenata. Razloge Vam rekoh gore, oh sindikalni.

"Mi nismo protiv rada studenata i za njegovu zabranu, nego smo za to da kada je riječ o redovnim poslovima, da se redovni poslovi povjeravaju radnicima po ugovoru o radu, punom ili nepunom radnom vremenu. A kad je riječ o povremenim poslovima da u tom slučaju to mogu raditi učenici i studenti."

Molim obrazac za ispunjavanje što je to redovni posao, a što povremeni? Što ako je student baš savršen kandidat za neku poziciju? Nadležnost za pečačenje obrasca da student radi taj posao onda ima sud?

Ako u 3 mjeseca na Jadranu odradite 900 sati, to je preko 5 mjeseci „redovnog“ rada...Je li to onda redovno? Poluredovno? Turboredovno? Redovno na 3 mjeseca, u broju odrađenih sati za 5, ali nije „redovno“?

Bit će na crno :)

Vidim da gospoda ne razumiju koga točno napadaju.

Napadate ljude koji dragovoljno rade bez tvog ugovora o radu, bez ijednog prava uređenim tim ugovorom. Boriš se protiv ljudi koji se nemaju kome obratiti ako im netko ne isplati plaću, a ako slučajno dođu u vaš megalomanski sindikat, bivaju odbijeni. Studentima ovakav sindikat smeta. Naravno da nikome od Vas nije palo na pamet napraviti neku studensku podružnicu jer zašto bi kada vam studenti ne daju ništa od ukradenog novca.

Sve to skupa jako smrdi, sindikat ide pomagati, a žrtava nema. Studenti se ne žale, mada su u katastrofalnoj poziciji, poslodavci se ne žale, mada imaju nepouzdane radnike. Jedini tko se žali je hrvatski radnik koji svojim obraćanjem sindikatu ne dobiva ništa jer neće nikada biti u tako „povoljnom" položaju kao radno aktivan student, a zašto? Zbog istih onih kojima se obraća.

Studenti se izbore za svoja prava, bez brige. Nama uopće nije problem dati otkaz, napraviti štetu poslovanju, osramotiti gazdu, naći će se idući.

Očito je sindikalistima toliko ugodno u njihovim foteljama i očito su oduvijek imali toliko novca kao sada, da nisu morali raditi kako bi platiti makar dio svog studija. Sad će to pravo ukinuti i svim „manje sindikalnim“ ljudima kojima preostaje samo prokletstvo neregulirane zapadne Europe.

VIŠE IZ RUBRIKE:
DRUŠTVO
HRVATSKA
O autoru
Marijan Mautner je diplomant računarstva na Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Frankovićeva izjava da će zabraniti prodaju na gradskoj površini ako netko ponudi više od Grada vrlo je jasna poruka privatnom sektoru koji Grad Dubrovnik vidi kao svoju konkurenciju.

Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Povod je bio Trumpov tvit, a Greenpeace sada tvrdi da Patrick Moore nije bio njihov osnivač iako su još donedavno imali njegovo ime na popisu osnivača.

Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Ministrica koja godinama postavlja suluda pravila zbog kojih mnogi poduzetnici nisu mogli povući novac iz EU fondova, sada ne prolazi državna pravila. Fali joj jedan papir.

Ministricu stigla njena karma. Trebamo li stvarno imati razumijevanja za tu isteklu vozačku?

Politika

PIŠE: DAVOR NAĐI

Ministar rada i mirovinskog sustava je dao dvije prilično nesuvisle izjave u kojima pobija sam sebe.

Pavić: Vlada ne može dekretom odrediti plaću od 7.500 kn, ali može od 3.000 kn

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U županiji s tolikom koncentracijom uhljeba, održavanje demokratskih izbora nema smisla.

U Ličko-senjskoj županiji dvije trećine zaposlenih je uhljebljeno u javnom sektoru. Izbori su besmisleni.

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usprkos optužbama nekih bivših zaposlenica kako tvrtka diskriminira žene, istraživanje je pokazalo da su muškarci bili godinama slabije plaćeni od ljepšeg spola.

Seksizam u Googleu: Istražili optužbe da plaćaju žene slabije pa došli do iznenađujućeg zaključka

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska dobrim dijelom živi od turizma, ali u medijima se svake godine ponavljaju isti mitovi o štetnosti koje turizam sa sobom nosi.

Razbijanje standardnih hrvatskih mitova o turizmu

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Koliko smo već puta samo čuli priču o tolerantnim, mladim, slobodnomislećim ljudima željnim promjena? I kako je to završilo?

Novi hrvatski Mesija s hrpom starih, izlizanih frazetina i nula sadržaja

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: