Sukob zrakoplovnih divova nas uči zanimljive ekonomske lekcije

19.9.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Sukob zrakoplovnih divova nas uči zanimljive ekonomske lekcije

Većini ljudi ekonomija nije jednostavna, previše je kaotična i neorganizirana da bi se jednostavno mogla shvatiti, posebno zbog toga što se različite ekonomske škole često ne slažu oko samih temelja ekonomskih zakonitosti. To proizlazi iz toga što je ekonomija kao znanost sveobuhvatna, ne postoji sama po sebi kao posebna disciplina koja se bavi specifičnim područjem stvarnosti. Imati ekonomsko shvaćanje znači biti u mogućnosti spajati brojne dijelove slagalice, a ta slagalica nikada nije kompletna i djelomično se stalno mijenja, fluktuira i preslaže. Nije ni čudo što ni velikom broju ekonomski obrazovanih u državi nisu jasne sve implikacije ekonomske stvarnosti (na stranu što su ekonomski fakulteti u RH više služe za tiskanje diploma, a ne stjecanje znanja), a kamoli onima iz drugih područja znanosti.

Ekonomija kao takva se bavi društvom, društvenim interakcijama ogromnog broja aktera i bezbroj individualnih ljudskih odluka koje istodobno održavaju i mijenjaju ekonomsku realnost. Kao sveobuhvatna disciplina, bavi se politikom, znanošću, poslovanjem, psihologijom, sociologijom, demografijom, statistikom, obranom, kulturom, ekologijom, trgovinom tj. skoro svim područjima ljudskog djelovanja. Možda bi bilo bolje reći da se sva područja ljudskog djelovanja bave ekonomijom nego ekonomija njima jer je ekonomija kao povijesno relativno mlada znanost nastala kao nužnost objedinjavanja svih aspekata ljudskog djelovanja.

Zaista, zadatak ekonomije nije lak jer se od nje očekuje da ima definitivne odgovore na pitanja koja se dotiču cjelokupne stvarnosti dok se od drugih znanosti očekuje da obrađuju i analiziraju jedan aspekt stvarnosti. Razumijem gnjev onih koji su bijesni na ekonomiju što nije uspjela pronaći savršenu formulu za ljudski prosperitet, ali pogledamo li vremenski period od nastanka ekonomije kao zasebne discipline (djelo Adama Smitha "Bogatstvo naroda" iz 1776. se smatra početkom moderne ekonomije kao zasebne discipline), svijet se razvijao neusporedivo brže nego prije. Naravno da to nije zasluga ekonomije per se, već cjelokupnog društvenog razvoja, ali ekonomska misao je bila jak faktor koji je pratio taj proces. Ipak, ekonomija nije sveti Gral koji će dati odgovore na sva pitanja i probleme, nije egzaktna, ali pametna ekonomija uvelike unaprjeđuje ljudsko stanje.

Slaganje te ogromne i nedovršive slagalice je jako teško, ali ne i nemoguće, jer iako je ona po prirodi nedovršiva, ipak ako se posloži dovoljno dijelova, može se dobiti dosta dobra ideja o kakvoj se slici radi.

S vremena na vrijeme se pojave primjeri na kojima se može lakše objasniti kako se te puzzle mogu koherentno posložiti, a slika postati jasnija. Jedan od takvih primjera je "sukob" između Ryanaira i Norwegiana, dvije zrakoplovne low-cost kompanije koje se natječu za primat na tržištu pružanja usluga jeftinog zračnog prijevoza.

Nedavno je Michael O`Leary, izvršni direktor Ryanaira prozvao Norwegian da se nalazi u financijskim problemima koje skriva te da je njihova nedavna ekspanzija osuđena na propast. Norwegian je naručio 200 novih zrakoplova kao dio svoje ekspanzije, a O`Leary tvrdi da tvrtka neće preživjeti zimu.

Iz Norwegiana poručuju da su to besmislice i da je kompanija profitabilna zadnjih 10 godina pa ne postoje nikakvi problemi u daljnjem poslovanju. Ipak, burza u Oslu je reagirala na vijest o navodnim financijskim problemima Norwegiana, cijena dionice je pala za nekoliko postotaka i samim time je komentar CEO-a Ryanaira financijski naštetio Norwegianu. Zbog toga je kompanija trebala uputiti kontraudar pa su uzvratili prozivkom da Ryanair plasira laži jer im je dobar dio pilota otišao raditi za Norwegian. Pravi poslovni rat, a streljivo su glasine, informacije i medijske prozivke, tj. stvaranje nesigurnosti i panike oko poslovanja konkurenta.

Opisana situacija je samo jedna od brojnih nadmetanja koja konkurentne kompanije na tržištu provode u neprekinutoj tržišnoj utakmici. Konkurencija je osnova efikasnog tržišta i od nje imaju koristi svi. Konkurencija je osnova kapitalizma, gospodarskog rasta, razvoja i poboljšanja uvjeta radnika, tehnologija i statusa potrošača. Upravo je konkurencija stvorila Ryanair i Norwegian jer su one, kao low-cost zrakoplovne kompanije, uvele novi model poslovanja u zrakoplovnu industriju i tako ukrale dio potrošača konvencionalnim kompanijama. Inovativnom poslovnom praksom su ušli na tržište, ponudili jeftiniju uslugu potrošačima tj. putnicima, zauzeli tržišni dio i profitirale. Pojava low-cost kompanija je bila veliki udar na konvencionalne zrakoplovne kompanije i kao takva savršen primjer kako konkurencija uvijek proizvodi pozitivne rezultate za sve.

Tko je sve profitirao low-cost zrakoplovnim kompanijama? Ponajviše naravno same te kompanije, koje su inovacijom u poslovnoj praksi dovele zračni prijevoz širem broju ljudi koji prije nisu mogli priuštiti zračni prijevoz, ostvarile su veliku dobit kao nagradu za tu inovaciju u poslovanju. Najveći dobitnici su bili potrošači, koji su od pojave low-cost zrakoplovnih kompanija počeli masovnije koristiti taj oblik prijevoza do čega je dovelo upravo snižavanje cijena zrakoplovnih karata. Do tada je zrakoplovni prijevoz ipak bio privilegija bogatijih slojeva društva, a uvođenjem te inovativne poslovne prakse ono postaje dostupno puno širem krugu ljudi. To je dokaz kako nisu samo nove tehnologije uzrok višeg društvenog prosperiteta, već i poslovne inovacije mogu biti podizanja društvenog standarda i boljitka čovječanstva.

Tehnološke inovacije i poslovne inovacije su najčešće u međudjelovanju, nadopunjuju se. Jedno nužno vodi do drugoga. Npr. uvođenje low-cost poslovnog modela je za sobom povuklo i potrebu za tehnološkim inovacijama u obliku korištenja novih materijala u izradi zrakoplova, koji bi bili lakši, ali podjednako izdržljivi, te je samim time potaknulo potrebu za znanstvenim istraživanjima u svrhu pronalaska tih materijala, a i razvoja novih motora. Težina samog zrakoplova puno utječe na potrošnju goriva i samim time trošak prijevoza pa su tehnološke inovacije ključne za low-cost zračni prijevoz.

Što se događalo na tržištu rada? Pa jednostavno, kako se proširilo samo tržište zbog većeg broja ljudi koji su odjednom mogli priuštiti zračni prijevoz, tako je naraslo i tržište rada za same zrakoplovne pilote i pomoćno osoblje. Stvorena su nova radna mjesta, i to ne bilo kakva, nego visoko plaćena. Porasla je potražnja i za visoko kvalificiranim radom i za radom niže obrazovanih. Nije se samo pojavila potreba za novim pilotima i tehničarima, nego i za stjuardesama, čistačicama i administrativnim osobljem. Svi radnici su profitirali, od nisko do visoko kvalificiranih. Profitirala je i država kojoj su porasli porezni prihodi zbog rasta poreznih davanja iz plaće, iz povećane potrošnje i intenzivnijeg korištenja infrastrukture. Zbog rasta osobne potrošnje kao rezultata većeg zapošljavanja, porastao je i promet svim ostalim poslovnim subjektima, od trgovine u maloprodaji i veleprodaji, poljoprivredi, automobilskoj industriji sve do financijske industrije. Cijelo gospodarstvo je profitiralo. Porast zračnog prometa je doveo do porasta potražnje za novim zrakoplovima pa je to dalo poticaj i industriji proizvodnje zrakoplova, a time mehaničkoj industriji, metalurgiji, tekstilnoj industriji, proizvodnji plastike, elektroinstalacijskoj industriji, programerskoj itd. Apsolutno su svi bili na dobitku, a sve zbog jedne inovativne poslovne prakse koja je proizvela domino efekt.

Sukob između Ryanaira i Norwegiana također ilustrira i fleksibilnost tržišne ekonomije, što je njena najveća prednost u odnosu na ostale tipove. Apsolutno svi imaju alate da se natječu sa svima, nitko nije ograničen, a to natjecanje dovodi do optimalnih rezultata. Ryanair je primijetio prijetnju za svoje poslovanje zbog toga što su mu piloti odlazili raditi kod konkurencije te je u nedostatku želje da ih zadrži boljim uvjetima rada, kao npr. plaćom, krenuo u drugačiji tip tržišnog sukoba - plasiranje dezinformacija da bi se naštetilo konkurenciji. Sasvim legitimno, svatko na tržištu ima pravo govoriti što želi i time pokušati utjecati na događanja. Očekivanja igraju veliku ulogu u poslovanju, posebno kod kretanja na burzi, pa i obična glasina može naštetiti ugledu, a time i cijeni dionica neke kompanije. To je prirodni tijek poslovanja, konstantna borba s konkurencijom i fluktuacije, a burzovni indeksi i time vrijednost kompanija se mijenja na dnevnoj bazi. Opstaju i prosperiraju najsposobniji, najprilagodljiviji i time najkorisniji za gospodarski prosperitet i napredak. Gotovo darvinistički može se reći, ali taj darwinizam proizvodi optimalne rezultate i dovodi do cjelokupnog gospodarskog i društvenog napretka.

Zakon evolucije nije da postaju najjači, nego oni koji su najsposobniji za promjenu, a isto pravilo vrijedi i u ekonomiji. Gospodarske okolnosti se stalno mijenjaju i potrebno je konstantno prilagođavanje od strane poslovnih subjekata. Želje potrošača su nestalne, a smisao svih poslovnih djelatnosti je zadovoljiti kupce svojih proizvoda i usluga. Ako kompanija ne prati njihove želje i promjene u njihovu ponašanju, propast će i zamijenit će je neka druga. Opstaju oni koji najbolje zadovoljavaju ljudske želje i potrebe, ne samo kupaca nego i radnika. Na primjeru Ryanaira i Norwegiana upravo su radnici, tj. piloti, uvidjeli da im bolje uvjete u smislu plaće i ostalih beneficija nudi Norwegian te masovno prelaze raditi u tu kompaniju. Ako Ryanair ne ponudi bolje uvjete, onda riskira da izgubi radnu snagu, a bez radnika nijedna kompanija ne može opstati. U nadmetanju između te dvije kompanije će profitirati upravo radnici jer će ulaziti u radni odnos s onima koji im ponude bolje uvjete. Upravo je to primjer kako nijedan zakon, pravilnik i regulacija ne mogu zaštititi radnike kao zdrava tržišna konkurencija, jer ako se poslodavac ne boji da će izgubiti radnike, tj. ako zna da lako može nadomjestiti radnike iz horda nezaposlenih, onda će bez obzira na sve zakone i pravilnike tretirati radnika kao potrošnu robu, a ne ključni faktor koji dovodi do održivog i profitabilnog poslovanja.

Nadam se da je ovaj tekst ljudima približio ekonomiju i objasnio povezanost nekih ekonomskih fenomena koji mogu izgledati nepovezani i neshvatljivi, ali kada se uputi u logiku stvari onda postanu zdravorazumske. Ekonomija kao društvena znanost koja se bavi primarno ljudima i njihovim akcijama treba biti više popularizirana široj javnosti. Informiranija i obrazovanija javnost će zahtijevati i bolje ekonomske politike te time potaknuti političare i ostale decision-makere da stvaraju dugoročne, zdrave, održive i razvojne politike koje će dovesti do blagostanja za sve, a ne samo privilegiranu političko-birokratsku klasu i ljude povezane s njima, što je do sada u Hrvatskoj bio slučaj.




Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS je imao stotinu dobrih razloga da raskine ljubavnu vezu s korupcijom. Kosoru to nisu bili dovoljni razlozi...

HSLS napušta koaliciju s HDZ-om jer HDZ-u više nije potreban. Pupovac je samo izgovor, i to loš!

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska je po ekonomskim slobodama i poštivanju privatne imovine uz bok sa zemljama trećeg svijeta, a u to se možemo svakodnevno uvjeriti.

Sprdnja od pravne države - inspektori će vas kazniti zbog korištenja vlastite imovine

Društvo

PIŠE: DENIS VLAŠIĆ

Prvi dan škole u Hrvatskoj nije mogao započeti gore, ali na ovakva natezanja sindikata i političara već smo navikli.

Nova školska godina, stari problemi

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Uvijek se pred predsjedničke izbore vode rasprave o tome jesu li ovlasti predsjednika RH dovoljne i treba li ih proširiti, ali ni dosadašnji predsjednici nisu koristili ovlasti koje su im na raspolaganju.

Predsjednički izbori će biti bitka između stare i nove garde hrvatskih političara

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Njihovo reagiranje na optužbe zaposlenice protiv šefa zapravo je groteskno jer pokazuje kako će, bez obzira na sve, stati uz funkciju do kraja.

AK Siget: ʼNije nas briga za zaposlenicu, samo za šefaʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dejan Kovač je na pitanje o Bleiburgu i Jasenovcu dao fenomenalan odgovor, ali naša javnost to još nije u stanju detektirati.

Još jedni izbori o ustašama i partizanima. Dokad, drugovi?

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Da biste se penjali na hijerarhijskoj ljestvici u funkcionerskom društvu, uopće nije bitan način. Bitno je samo da dođete do funkcije.

Hrvatska je funkcionersko društvo. Ovdje ni fizički rad ni intelekt nisu na cijeni, bitna je samo funkcija...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon što je ulupala milijarde eura u Uljanik i 3. maj te najavila da će nastaviti to raditi i ubuduće, ova vlada nema nijedan argument da može odbiti zahtjeve sindikata.

Zašto vlada mora pristati na svaki zahtjev sindikata državnih i javnih službenika

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Komentar novinara Neila Cavuta trebao bi ući u udžbenike i učiti se na studiju novinarstva. Pogledajte!

Novinar Fox Newsa epski odgovorio na Trumpove napade: ʼPredsjedniče, ja ne radim za Vas!ʼ

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad je Thomas Bauer na Liberalu predlagao liberalizaciju dječjeg rada, privukao je hrpu hejtera. Evo, sad Hrvat iz Danske priča kako je tamo normalno da djeca rade...

Hoće li Grbin sada prosvjedovati danskom veleposlanstvu? U Danskoj klinci rade od 13. godine...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Boris Johnson je iskoristio mogućnost koju mu daje zakon. Suspenzijom parlamenta nije učinio ništa protuzakonito. Na kraju dana, to je ipak monarhija.

Britanska demokracija je slomljena i nema nikoga tko bi je mogao popraviti

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Skandalozna presuda hrvatskog suda otvorit će Pandorinu kutiju cenzure i progona umjetnika i novinara.

Visoki prekršajni sud RH: ʼSloboda umjetničkog izražavanja prestaje kad se netko osjeti uvrijeđenʼ

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: