Vezani članci:
Može li sport uopće biti odvojen od politike?
Druga strana nogometnog slavlja
Kandidatura za izbornika hrvatske nogometne reprezentacije
Tek kad s Jelačićevog trga budemo mahali zastavama Estonije, znat ćemo da su promjene na vidiku
Tko su pravi kompleksaši koji ne znaju dostojanstveno podnijeti poraz?
Za 9 mjeseci Hrvatska može očekivati baby boom, a to nije jedini pozitivni utjecaj SP-a...
Je li nas Kolinda stvarno osramotila? Pogledajte kako komentiraju stranci na Twitteru
Englezi su dobili što su tražili
Plenković pokušava kopirati Kolindu, ne ide mu
Glasnović se spustio na razinu engleskih tabloida pa širi povijesne neistine
Vukojević nije trebao biti izbačen iz reprezentacije, čovjek ima pravo izraziti mišljenje
Kolinda je atrakcija na SP-u: Jugoslavenski mediji je sprdaju, svijet joj se divi
Da je prvenstvo u ekonomiji, kako bi prošla Hrvatska?
[VIDEO] Pogledajte kako Šveđani pametuju Švicarcima o ženskim pravima (obrukali su se)
Bi li Subašić manje vrijedio Hrvatskoj da je Srbin?
Kako je Kolinda natjerala ljevičare da se pretvore u najveće konzerve
Hrvatska može pobijediti Dansku samo u nogometu
Švicarska je senzacija na Svjetskom prvenstvu zahvaljujući imigrantima
Venezuelanska reprezentacija nema novca za put na prijateljsku utakmicu
Zašto ulaganje u maksimirski stadion više nema nikakvog smisla
Novo na Liberalu:
Mises: Za inovacije je potrebna ekonomska sloboda
Elon Musk i sloboda govora
Američki birači vole kapitalizam više nego Trumpa, Harris i Taylor Swift
Čovjek koji ništa ne zna
Pitanja na koja Milanović ne želi odgovoriti
Hajdaš Dončić i Paunović su obojica fejk, glumci i pozeri
Studija: Zahtjevi za redistribucijom bogatstva vođeni su motivom zavisti, a ne pravde
Thomas Sowell: Zašto sam odbacio marksizam
WSJ o propasti dinara: Kako je Jugoslavija uništila vlastitu valutu
Milanović želi biti hrvatski Donald Trump
Kakva je bila špica sezone: U srpnju i kolovozu 92.000 domaćih turista više nego lani
Država je u ratu s obiteljskim smještajem. Ispaštat će domaći turisti
Kako su Ćimić i Index pokušali kreirati 'aferu' tamo gdje je nema
Prvi seks, laži i porez na nekretnine
Pearl Jam i svrha cijene u tržišnoj ekonomiji
Kako Vladine 'antiinflacijske mjere' ustvari potiču inflaciju
Nezavisna zastupnica razmontirala Tomaševića u ZG skupštini. Pogledajte video
Potpišite peticiju protiv 'Bit će krvi' zakona o maltretiranju vlasnika stanova
Zašto se Hrvati boje jugoslavenske zastave - pitaju se jugoslavenski novinari
Proslavljenom biologu Facebook obrisao profil jer je napisao da muškarac ne bi trebao boksati sa ženama
Plenkovićev portal u ksenofobnom ispadu napao turiste, pridružio mu se i Index
Pobjednici i gubitnici
Tko je u Hrvatskoj proširio dezinformacije o alžirskoj boksačici? Mojmira Pastorčić
Johan Norberg: Što uzrokuje ljudski napredak?
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće

Osnivanje nogometne Superlige je samo logični slijed događaja


Piše: Ivan Čović
20.4.2021.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Osnivanje nogometne Superlige je samo logični slijed događaja

Osnivanje nogometne Superlige je samo logični slijed događaja


Piše: Ivan Čović
20.4.2021.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Ono što se dugo (tko prati nogomet već godinama zna za tu ideju) najavljivalo, nedavno je postalo stvarnost. Osniva se nogometna klupska Superliga. 12 europskih velikana (Barcelona, Real Madrid, Atletico Madrid, Tottenham, Manchester City, Manchester United, Arsenal, Liverpool, Chelsea, Inter Milano, Milan i Juventus) su izašli s gotovim projektom zatvorene nogometne lige po uzoru na košarkašku NBA ligu te napravili potres u europskom nogometu.

Ideja takve lige jest igranje velikih utakmica u rangu finala Lige prvaka na tjednoj bazi. Razlog je prilično jasan. Velike utakmice = velika gledanost. Velika gledanost = veliki prihodi i velika zarada, a preskakanje UEFA-e jest bježanje od njene kontrole svega toga.

Što je sporno? Sa sportske strane (jer nogomet je i sport međuostalom) problematično je to što se guši konkurentnost sporta. Dakle nižerazredni, osrednji, pa čak i neki veliki klubovi neće moći doseći nivo Superlige. Stoga će biti osuđeni na ograničen nivo u sportu kojeg igraju. Isto tako, s financijske strane, prihodi bi im se mogli smanjiti, što opet posljedično dovodi do niže kvalitete sporta. Prosječni klubovi su profitirali od igranja s velikim klubovima, kako u financijama tako i dizanjem kvalitete svoje igre.

Npr. teže bi Dinamo ove godine ostvario tako velik rezultat u Europskoj ligi da nije imao iskustvo igranja u Ligi prvaka s najjačim klubovima zadnjih godina.

S navijačke strane – onih romantičnih navijača osrednjih klubova, koji navijaju za svoj klub odmalena, čiji su klubovi postali dio identiteta samih navijača te zajednički nazivnik nekog društva, ovo je katastrofa. Navijačima velikih klubova ne bi trebala biti katastrofa, jer će svoje klubove gledati svaki tjedan kako se natječu s najjačima, a ne s nekakvim osrednjim klubovima. Npr. navijači Dinama žive za utakmicu protiv recimo Barcelone dok navijači Barcelone protiv Dinama – i ne baš.

Sa strane prosječnog nogometnog gledatelja, analitičara, kladioničara, ljubitelja nogometa, ova liga je pun pogodak. Prosječni gledatelj će imati svaki tjedan priliku gledati pet, šest utakmica na razini finala Lige prvaka. Kada na televiziji imate izbor između utakmice Real Madrid vs Barcelona ili Ferencvaros vs Atalanta, malo će vas odabrati ovu drugu, to je jednostavno tako. Eventualni problem koji se može dogoditi jest inflacija velikih utakmica jer gledatelj utakmice ne može s istim oduševljenjem svaki tjedan.

S financijske strane – ovo je vjerojatno najbolji mogući posao. Već sada se prihodi procjenjuju u milijardama, odjeknula je i vijest o ulasku financijskog diva JP Morgan s paketom od 3,25 milijardi eura. Sponzori i TV prava će probiti granice, kao i gledanost na globalnoj razini što je od veće važnosti za biznis od možebitnog bojkota navijača koji živi u okolici stadiona. Velikani europskog klupskog nogometa odavno su prestali biti samo sportski klubovi, već su oni globalne korporacije koje prodaju svoj brand. Real Madrid je brand i u Indiji i u Australiji, i to ne isključivo u krugu nogometnih fanova, dok je recimo Sparta Prag eventualno poznata u Europi i to samo u krugu nogometnih fanova.

Iako mnogima rastu zazubice na spomen tek aktualizirane Superlige, ovo je ustvari logičan slijed događaja koji se odvija u nogometu zadnjih desetak godina i nemoguće ga je više izbjeći. UEFA je tu s nacionalnim savezima, naročito engleskim nogometnim savezom, prilično licemjerna.

UEFA je godinama radila na pogodovanju financijski najjačih liga (kolokvijalnog naziva Liga petice): španjolske, engleske, talijanske, njemačke i francuske lige, te im preko izmišljanja izračuna koeficijenata omogućila tri do četiri mjesta u skupinama Lige prvaka svake godine, čime su se te lige jasno odvojile od ostatke Europe uz određene iznimke. Tako da je zapravo i naziv same lige izgubio pravi suštinski smisao, jer u toj ligi ne igraju svi prvaci, već i drugi i treći i četvrti.

Od sezone 1991/92., otkad je UEFA napravila Ligu prvaka (dotad je bio Kup prvaka), svi su osvajači i finalisti (!) bili iz Liga petice s izuzetkom Ajaxa (1995. i 1996. godine) i Porta (2004. godine). Da budem još precizniji: samo četiri puta (2001., 2004., 2013. i 2020.) se od 1992. godine dogodilo da se jedan od ovih 12 klubova novokomponirane Superlige nije našao u finalu Lige prvaka, a čak 15 (!) puta su oba finalista u tom periodu bila iz ove gore spomenute dvanaestorke.

UEFA je, doduše, pokušavala "ispravljati krive Drine" pokušajem uvođenja financijskog fair–playa ili uvođenjem posebnog kvalifikacijskog sustava za prvake država slabijih liga. No, to je sve zapravo samo tek malo usporilo razvoj ovakve situacije. Razlika između velikih i srednjih klubova je postala prevelika i nije postojao jasan plan da se to promijeni.

Isto tako, engleska nogometna liga – Premiership je kao najeklatantniji primjer čiste tržišne ekonomije koji se odvojio od ustaljene politike nogometa u Europi, gdje se deregulacijom dozvolilo ulazak milijuna i milijardi eura i dolara raznim šeicima i oligarsima te tako omogućio raznim fondovima i državnim projektima stranih država (Katar, UAE itd.) da uđu u Premiership i "ubiju" tradicionalne klubove. Promijenili su tradicionalno vrijeme odigravanja utakmica, također da bi maksimizirali profit od TV prava i gledanosti. Godinama su drastično podizali cijene karata te tako potpuno izmijenili navijačko tijelo klubova.

Kad se pogledaju osvajači Premiershipa od 1992. godine do danas, samo se dvaput dogodilo da osvajač nije jedan od šest engleskih klubova (1995. i 2016. godine) koji čine dvanaest superligaških velikana. A Premiership je na glasu kao najneizvjesnija, odnosno najizjednačenija liga u Europi. U španjolskoj La Ligi, čija tri kluba su dio Superlige, situacija je puno kritičnija, tamo su Real Madrid i Barcelona osvojili 24 prvenstva od zadnjih 29. Ako pridodamo da je Atletico Madrid, treći španjolski klub Superlige, osvojio dva prvenstva, vidimo da se radi o potpunoj dominaciji nekolicine klubova. Velika razlika nije ni u Italiji gdje su osim Milana, Intera i Juventusa koji su članice Superlige od 1992. godine naslov osvajali jedino Lazio (2000. godine) i Roma (2001. godine). Isto tako ne treba zaboraviti da je talijanska liga bila u najvećem skandalu vezanom za namještanje utakmica (Calciopoli) gdje je Juventus bio izbačen iz lige.

Nacionalne saveze i UEFA-u sada ljuti što su klubovi napravili svoj "krov" i preskočili su krovne organizacije, ali ovo je dugogodišnja spirala propadanja UEFA-inog utjecaja na velike klubove kojima je sama dala "blagoslov" za takvo izdvajanje. Priču o "odnarođivanju" i "ubojstvu" nogometa kao sporta, te razvoja nogometa kao biznisa i vrste zabave, pokrenula je upravo UEFA devedestih godina.

Osnivanje nogometne Superlige je samo logički slijed događaja.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

IVAN ČOVIĆ
Ivan Čović je inženjer strojarstva. Dvostruki prvak države u judu i osvajač medalja s europskih i svjetskih kupova. Član vjerske zajednice Eho projekt koja promiče kršćanski način života.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.