Osnivanje nogometne Superlige je samo logični slijed događaja

20.4.2021.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: IVAN ČOVIĆ

Više od istog autora
Ako Crkva nije zadovoljna ovakvim školstvom, neka se založi za vaučerizaciju!
Vjerski argumenti protiv zabrane rada nedjeljom: Što bi rekao Isus?
Ako ste jučer sudjelovali u prosvjedu, nadam se da znate za što prosvjedujete
Put u državu koju nitko ne priznaje
Isus Krist liberal? Ovi citati iz Biblije to potvrđuju
Judeo-kršćanske vrijednosti i zapadna civilizacija - odgovor
Plastične vrećice su ekonomičnije i manje štetne za okoliš od svake alternative
Mamić, Međugorje, molitva - u čemu vjernici griješe?
Referendum o braku, sada je jasno, bio je jalova pobjeda katoličke obitelji
Preporučeno za vas
Huić: Sindikati koriste potplaćene medicinske sestre za povećanje plaće uhljebima koji samo rade štetu
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Gimnazijalac u Češkoj osporio odluke kriznog stožera i natjerao svoje profesore nazad u učionice
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Autori South Parka maestralno se ʼzahvaliliʼ kineskim cenzorima zbog zabrane njihove serije
Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Hrvatska ima veći udio žena u poduzetništvu od Švedske, Njemačke i Švicarske
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane

Osnivanje nogometne Superlige je samo logični slijed događaja


PIŠE Ivan Čović

Ono što se dugo (tko prati nogomet već godinama zna za tu ideju) najavljivalo, nedavno je postalo stvarnost. Osniva se nogometna klupska Superliga. 12 europskih velikana (Barcelona, Real Madrid, Atletico Madrid, Tottenham, Manchester City, Manchester United, Arsenal, Liverpool, Chelsea, Inter Milano, Milan i Juventus) su izašli s gotovim projektom zatvorene nogometne lige po uzoru na košarkašku NBA ligu te napravili potres u europskom nogometu.

Ideja takve lige jest igranje velikih utakmica u rangu finala Lige prvaka na tjednoj bazi. Razlog je prilično jasan. Velike utakmice = velika gledanost. Velika gledanost = veliki prihodi i velika zarada, a preskakanje UEFA-e jest bježanje od njene kontrole svega toga.

Što je sporno? Sa sportske strane (jer nogomet je i sport međuostalom) problematično je to što se guši konkurentnost sporta. Dakle nižerazredni, osrednji, pa čak i neki veliki klubovi neće moći doseći nivo Superlige. Stoga će biti osuđeni na ograničen nivo u sportu kojeg igraju. Isto tako, s financijske strane, prihodi bi im se mogli smanjiti, što opet posljedično dovodi do niže kvalitete sporta. Prosječni klubovi su profitirali od igranja s velikim klubovima, kako u financijama tako i dizanjem kvalitete svoje igre.

Npr. teže bi Dinamo ove godine ostvario tako velik rezultat u Europskoj ligi da nije imao iskustvo igranja u Ligi prvaka s najjačim klubovima zadnjih godina.

S navijačke strane – onih romantičnih navijača osrednjih klubova, koji navijaju za svoj klub odmalena, čiji su klubovi postali dio identiteta samih navijača te zajednički nazivnik nekog društva, ovo je katastrofa. Navijačima velikih klubova ne bi trebala biti katastrofa, jer će svoje klubove gledati svaki tjedan kako se natječu s najjačima, a ne s nekakvim osrednjim klubovima. Npr. navijači Dinama žive za utakmicu protiv recimo Barcelone dok navijači Barcelone protiv Dinama – i ne baš.

Sa strane prosječnog nogometnog gledatelja, analitičara, kladioničara, ljubitelja nogometa, ova liga je pun pogodak. Prosječni gledatelj će imati svaki tjedan priliku gledati pet, šest utakmica na razini finala Lige prvaka. Kada na televiziji imate izbor između utakmice Real Madrid vs Barcelona ili Ferencvaros vs Atalanta, malo će vas odabrati ovu drugu, to je jednostavno tako. Eventualni problem koji se može dogoditi jest inflacija velikih utakmica jer gledatelj utakmice ne može s istim oduševljenjem svaki tjedan.

S financijske strane – ovo je vjerojatno najbolji mogući posao. Već sada se prihodi procjenjuju u milijardama, odjeknula je i vijest o ulasku financijskog diva JP Morgan s paketom od 3,25 milijardi eura. Sponzori i TV prava će probiti granice, kao i gledanost na globalnoj razini što je od veće važnosti za biznis od možebitnog bojkota navijača koji živi u okolici stadiona. Velikani europskog klupskog nogometa odavno su prestali biti samo sportski klubovi, već su oni globalne korporacije koje prodaju svoj brand. Real Madrid je brand i u Indiji i u Australiji, i to ne isključivo u krugu nogometnih fanova, dok je recimo Sparta Prag eventualno poznata u Europi i to samo u krugu nogometnih fanova.

Iako mnogima rastu zazubice na spomen tek aktualizirane Superlige, ovo je ustvari logičan slijed događaja koji se odvija u nogometu zadnjih desetak godina i nemoguće ga je više izbjeći. UEFA je tu s nacionalnim savezima, naročito engleskim nogometnim savezom, prilično licemjerna.

UEFA je godinama radila na pogodovanju financijski najjačih liga (kolokvijalnog naziva Liga petice): španjolske, engleske, talijanske, njemačke i francuske lige, te im preko izmišljanja izračuna koeficijenata omogućila tri do četiri mjesta u skupinama Lige prvaka svake godine, čime su se te lige jasno odvojile od ostatke Europe uz određene iznimke. Tako da je zapravo i naziv same lige izgubio pravi suštinski smisao, jer u toj ligi ne igraju svi prvaci, već i drugi i treći i četvrti.

Od sezone 1991/92., otkad je UEFA napravila Ligu prvaka (dotad je bio Kup prvaka), svi su osvajači i finalisti (!) bili iz Liga petice s izuzetkom Ajaxa (1995. i 1996. godine) i Porta (2004. godine). Da budem još precizniji: samo četiri puta (2001., 2004., 2013. i 2020.) se od 1992. godine dogodilo da se jedan od ovih 12 klubova novokomponirane Superlige nije našao u finalu Lige prvaka, a čak 15 (!) puta su oba finalista u tom periodu bila iz ove gore spomenute dvanaestorke.

UEFA je, doduše, pokušavala "ispravljati krive Drine" pokušajem uvođenja financijskog fair–playa ili uvođenjem posebnog kvalifikacijskog sustava za prvake država slabijih liga. No, to je sve zapravo samo tek malo usporilo razvoj ovakve situacije. Razlika između velikih i srednjih klubova je postala prevelika i nije postojao jasan plan da se to promijeni.

Isto tako, engleska nogometna liga – Premiership je kao najeklatantniji primjer čiste tržišne ekonomije koji se odvojio od ustaljene politike nogometa u Europi, gdje se deregulacijom dozvolilo ulazak milijuna i milijardi eura i dolara raznim šeicima i oligarsima te tako omogućio raznim fondovima i državnim projektima stranih država (Katar, UAE itd.) da uđu u Premiership i "ubiju" tradicionalne klubove. Promijenili su tradicionalno vrijeme odigravanja utakmica, također da bi maksimizirali profit od TV prava i gledanosti. Godinama su drastično podizali cijene karata te tako potpuno izmijenili navijačko tijelo klubova.

Kad se pogledaju osvajači Premiershipa od 1992. godine do danas, samo se dvaput dogodilo da osvajač nije jedan od šest engleskih klubova (1995. i 2016. godine) koji čine dvanaest superligaških velikana. A Premiership je na glasu kao najneizvjesnija, odnosno najizjednačenija liga u Europi. U španjolskoj La Ligi, čija tri kluba su dio Superlige, situacija je puno kritičnija, tamo su Real Madrid i Barcelona osvojili 24 prvenstva od zadnjih 29. Ako pridodamo da je Atletico Madrid, treći španjolski klub Superlige, osvojio dva prvenstva, vidimo da se radi o potpunoj dominaciji nekolicine klubova. Velika razlika nije ni u Italiji gdje su osim Milana, Intera i Juventusa koji su članice Superlige od 1992. godine naslov osvajali jedino Lazio (2000. godine) i Roma (2001. godine). Isto tako ne treba zaboraviti da je talijanska liga bila u najvećem skandalu vezanom za namještanje utakmica (Calciopoli) gdje je Juventus bio izbačen iz lige.

Nacionalne saveze i UEFA-u sada ljuti što su klubovi napravili svoj "krov" i preskočili su krovne organizacije, ali ovo je dugogodišnja spirala propadanja UEFA-inog utjecaja na velike klubove kojima je sama dala "blagoslov" za takvo izdvajanje. Priču o "odnarođivanju" i "ubojstvu" nogometa kao sporta, te razvoja nogometa kao biznisa i vrste zabave, pokrenula je upravo UEFA devedestih godina.

Osnivanje nogometne Superlige je samo logički slijed događaja.

 

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!
Liberal nije komercijalni portal, ne financira se korporativnim oglašavanjem niti iz državnog proračuna. Jedini način da ostanemo politički i ekonomski neovisni je uz tvoju pomoć. Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE IZ RUBRIKE:
DRUŠTVO
SVIJET
O autoru
Ivan Čović je student FSB-a, smjer mehatronika-robotika. Dvostruki prvak države u judu i osvajač medalja s europskih i svjetskih kupova. Član vjerske zajednice Eho projekt koja promiče kršćanski način života. >>VIŠE
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Web shop
PRIKAŽI VIŠE
Pretraži Liberal
Unesite pojam koji želite pretražiti
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Udruga "Liberal.hr"
O UDRUZI | UČLANI SE | DONIRAJ

PODRŽITE LIBERAL.HR:

IBAN za donacije: HR5923900011101229527
Model plaćanja: 00, poziv na br. primatelja: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT: HPBZHR2X)
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: