Sve više Šveđana traži manje poreze i reformu socijalne države

26.6.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sve više Šveđana traži manje poreze i reformu socijalne države


PIŠE Mario Nakić

Nekontrolirana imigracija ne ide dobro uz veliku socijalnu državu. U to su se uvjerili Šveđani koji pokazuju sve veće nezadovoljstvo zbog novonastalih problema: rastuća stopa kriminala, zatvaranje zdravstvenih ustanova u manjim mjestima, sve veće liste čekanja za zdravstvene preglede, rast popularnosti desnih populista...

Jedna od specifičnosti skandinavskog modela je plaćanje visokih poreza koje je već desetljećima konsenzus svih umjerenih političkih opcija, a građani zauzvrat dobivaju kvalitetne državne usluge poput zdravstva, školstva i socijalne skrbi za nezaposlene, državno financiranje porodiljnog dopusta u trajanju godinu dana i druge blagodati bogate socijalne države. Velika većina Šveđana je dugo bila zadovoljna takvim dogovorom, ali više nije tako. Istraživanje Demoskopa, objavljeno u veljači, pokazalo je da 45 posto stanovništva smatra da su porezi previsoki. To je veliki rast nezadovoljstva poreznim sustavom s obzirom da je prije četiri godine tako mislilo samo 27 posto.

Promijenili su se i odnosi među političkim strankama. Vladajući socijaldemokrati gube podršku, a nekoć minorna stranka Švedski demokrati, koja svoju bazu crpi među protivnicima imigracije, sada je prema nekim anketama najjača pojedinačna stranka u zemlji s potporom većom od 25 posto. Parlamentarni izbori održat će se početkom rujna i zasad je najizglednije postizborno formiranje široke koalicije socijaldemokrata, liberala, konzervativaca i zelenih - kako bi spriječili dolazak na vlast desnih populista. Svejedno, to neće riješiti goruće probleme.

"Švedski društveni ugovor treba biti reformiran", tvrdi desetak poduzetnika uključujući predsjednika Nordea banke Bjorna Wahlroosa u otvorenom pismu objavljenom krajem prošlog mjeseca u časopisu Dangens Industri. "Usprkos visokim porezima, politika ne uspijeva dostaviti svoj dio ugovora u važnim područjima. Dobivamo slabu vrijednost za plaćeno."

Šveđani se boje da se val antiimigrantskog populizma, kakav je pobijedio na Brexitu u Velikoj Britaniji i nedavno na parlamentarnim izborima u Italiji, ne prelije i kod njih.


"Dolaze velike promjene", rekao je Leif Ostling, bivši predsjednik Udruge švedskih poduzetnika koji je podnio ostavku krajem prošle godine zbog porezne afere. "Ako nema volje za razumijevanje problema, nećemo ga nikada riješiti, a ja onda ne želim ni plaćati porez. I mislim da jako puno građana tako misli."

Iako je švedska ekonomija i dalje stabilna - godišnji rast BDP-a 3,3% je među najvećima u zapadnoj Europi i sve veći proračunski suficit - zdravstveni sustav postaje sve veći problem uz nezadovoljstvo zbog nekontroliranog useljavanja više od 600.000 imigranata s Bliskog istoka i iz Afrike. Kao rezultat svega, prosječni građani sve su nezadovoljniji socijalnom državom

"Ne vjerujem državnoj pomoći, želim stvoriti vlastiti kapital. Problem velike imigracije je u tome što naša socijalna država nije dimenzionirana za nju. Naravno da trebamo pomoći ljudima, a mi imamo pozitivnu situaciju u Švedskoj, ali ne možemo podnijeti neograničen broj ljudi", rekao je za Bloomberg Carl-Fredrik Bothen, 43-godišnji otac koji je trenutno na roditeljskom dopustu.

U južnom dijelu Laplanda jedno policijsko vozilo pokriva područje površine gotovo kao cijela Danska. To je bilo dovoljno u prošlosti, ali Camilla Appelqvist, vlasnica trgovine u selu Dorotea kaže da su se vremena promijenila. Od veljače triput joj je provaljeno u trgovinu. Provalnici svaki put ukradu sve cigarete i pobjegnu. Prošli put kad joj se to dogodilo oko tri i pol sata nakon ponoći, zvala je policiju, ali oni nisu imali nijedno raspoloživo vozilo pa su je zamolili da pričeka jutro. Lokalna policijska postaja ima dovoljno ljudstva samo jedan dan u tjednu. Rekli su joj da poboljša sigurnosni sistem kako bi smanjila mogućnost provale.

Najpogođeniji je ipak zdravstveni sustav. Zbog "besplatnog" zdravstva u Švedskoj postoje liste čekanja za specijalističke preglede i operacije. Prije 4 godine bilo je oko 10.000 ljudi koji su čekali duže od 90 dana na takav pregled ili operaciju, a danas se taj broj popeo na 45.000 i konstantno se povećava. Da stvar bude gora, u istom su sustavu i državne i privatne klinike pa ako netko ne želi ili ne može čekati svoj red, mora ići u inozemstvo.

Porezno opterećenje je povećano s 42,6 posto BDP-a u 2014. na 44,1 posto danas. To je peto najviše među zemljama OECD-a. Vladajući socijaldemokrati to ne smatraju problemom.

"Naš je prioritet da nemamo niže poreze niti u nadolazećim godinama, upravo zbog toga što moramo financirati socijalnu državu", rekao je Frederik Olovsson, voditelj odbora za financije u parlamentu. "Ne mislim da je razina poreza, kakvu danas imamo, apsolutno najviša koju možemo imati."

 



VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
POLITIKA
SVIJET
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Justin Amash je na Twitteru objavio da je Trump učinio stvari koje su za impeachment, a 'strančevanje' narušava sustav provjera i ravnoteže vlasti.

Ovo je prvi republikanac u Kongresu koji poziva na Trumpovu smjenu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ideja o odšteti zbog iseljavanja radnika je toliko luda da ju je predlagao i Joseph Stiglitz. Da, on je uvaženi ekonomist, ali i socijaldemokrat.

Mostovac brani Petrova citatom iz knjige ekonomista koji je hvalio Chavezovu ekonomsku politiku

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sindikati možda to nisu planirali, ali oni će na kraju natjerati Plenkovića da preispita sustav i pokrene ozbiljnu reformu.

Ne slažem se s njihovom inicijativom, ali pozdravljam uspjeh sindikata. Evo zašto...

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Riječ je o retoričkom triku kojim se koriste vladajući kako bi građani pomislili da se država razdužuje.

Provjera istinitosti: Smanjuje li se hrvatski javni dug?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljudi koji su nekoć vodili političke stranke koje su bile liberalne samo na papiru, sada su se sjetili pričati o marginalizaciji. A tko je do nje doveo?

Kome smeta rebrendiranje HSLS-a?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad bi protekcionizam vodio u prosperitet, to bi značilo da slobodna trgovina vodi u siromaštvo. Provjerili smo je li to točno.

Razbijanje mita: Protekcionizam vodi u prosperitet

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HDZ-ov kandidat za EU parlament obećava bolju edukaciju, veće plaće i stambeno zbrinjavanje. A lijepo vrijeme?

Resslerova obećanja su kao da ih je prepisao od Marasa ili Tomaševića

Društvo

PIŠE: PREDRAG RAJŠIĆ

Pitanje je ima li država pravo upotrijebiti silu da bi zabranila nekom stranom proizvođaču prodaju svoga proizvoda kupcu u Hrvatskoj.

Treba li Hrvatska zabraniti uvoz genetski modificirane hrane? (pogled iz klasično-liberalne teorije prava)

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovo bi trebalo postati standard, pa čak i obaveza, za sve jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj.

Najtransparentniji grad u RH: Građani Bjelovara će imati uvid u svaku kunu koja ode iz gradske blagajne

Politika

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Kao što nemaju svi građani iste države jednake financijske navike, tako se međusobno razlikuju i države.

I SDP kapitulirao pred populizmom: Zašto banke ne nude kredite s istom kamatom u Njemačkoj i Hrvatskoj?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iako je Senat većinom glasova donio zakon, on će završiti na sudu pa će to automatski zakočiti njegovo uvođenje.

Do zabrane pobačaja u Alabami neće doći još jako dugo, a možda i nikada

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najbolje u Europi kotira Malta, a na dnu su Azerbajdžan, Turska, Armenija i Rusija. Hrvatska je u sredini EU zemalja.

LGBT prava: Hrvatska u tri godine pala za čak 6 pozicija, ali i dalje je vodeća u istočnoj Europi

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: