Šveđani vode debatu o skrbi za starije. Privatni domovi pokazuju se znatno sigurniji od javnih

15.12.2020.
ČITATELJI OCIJENILI
5
Više od istog autora
The Economist uvrstio Norbergovu knjigu ʼOpenʼ među djela godine. Evo zašto je ona važna
Obrana globalizma iz liberalno-konzervativnog ugla
Svaki kolektivizam je antiliberalan, ali desni predstavlja veću opasnost za slobodno društvo
Preporučeno za vas
Huić: Sindikati koriste potplaćene medicinske sestre za povećanje plaće uhljebima koji samo rade štetu
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Autori South Parka maestralno se ʼzahvaliliʼ kineskim cenzorima zbog zabrane njihove serije
Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Hrvatska ima veći udio žena u poduzetništvu od Švedske, Njemačke i Švicarske
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo

Šveđani vode debatu o skrbi za starije. Privatni domovi pokazuju se znatno sigurniji od javnih

Od početka epidemije koronavirusa u Švedskoj se vodi javna debata oko zdravstva, privatnih i javnih ustanova. Naročito kod ljevičarskih aktera i polemičara se navodi da su privatizacije u zdravstvenom sektoru tijekom 2000-ih godina dovele do problema i štete koji se više primjećuju tijekom pandemije. Na primjer, što se tiče funkcije staračkih domova u javnom sektoru. Međutim, razna istraživanja i analize pokazuju suprotne rezultate.

Jedan popularni mit u trenutnoj debati je da su javne institucije poput staračkih domova u javnom vlasništvu bili efikasniji i sigurniji od onih u privatnom vlasništvu. Zbog toga se pošlo s argumentima da država treba preuzeti veće upravljanje zdravstvom i da privatizaciju treba ukinuti. Međutim, malo dokaza pokazuje da je to točno jer rezultati uglavnom pokazuju da je bilo više slučajeva umrlih zbog korone u javnim domovima nego u privatnim.

Na primjer u Goteborgu, prema podacima gradske administracije, skoro polovina javnih domova je imalo slučajeve s koronom dok je samo jedna četvrtina privatnih imala slučajeve. Drugi primjer je Štokholmska regija gdje je bilo više smrtnih slučajeva u javnim domovima nego u privatnim. Slična situacija je bila i u Uppsali.

Zbog toga se može reći da bi zaključak trebao biti da je potrebno više privatnih domova pored javnih. Također nije točno da je glavni razlog smrti kod umirovljenika i pacijenata u starčkim domovima nedostatak resursa. Švedska vlada je tijekom zadnjih godina povećala budžetne isplate za javne domove za skoro 4 milijarde kruna (oko 400 milijuna eura). Jedan razlog zašto je bilo manje smrti u privatnim domovima je zbog toga što su privatni domovi bili više inovativni i kreativni oko radnih metoda i zaštite štićenika i radnika. Na primjer, tako što su bolje oblačili svoje osoblje i vršili dezinfekciju prostorija.

Pored toga postoji i generalni razlog zašto stariji ljudi više umiru od korone nego mlađi jer se radi o imunitetu i da strarije osobe često imaju već druge bolest i zbog toga češće umru s koronom nego od korone. Švedska zdravstvena organizacija oko toga navodi i tipičnu sezonsku gripu koja često zarazi starije ljude i na taj način poveća rizik za smrt sa koronom. Koliko to god cinično zvučalo, u Švedskoj u prosjeku jedan umirovljenik živi oko dvije godine u domu prije svoje smrti. Na primjer, tijekom perioda siječanj-travanj u Švedskoj je umrlo oko 11.000 osoba dok je u istom periodu tijekom 2019. godine umrlo oko 10.000 osoba.

Pandemija također pokazuje statičnost i manjak dinamike kod javnih institucija. Jer većina brige o starcima u Švedskoj je pod kontrolom javnih institucija i pored argumenta da je privatizacija loša stvar i da treba više poreza i javne kontrole. Znači, nema logike kada političari i drugi smatraju da "treba više novca" za javne domove u vlasništvu općina. Većina općina u Švedskoj uglavnom upravlja svojim domovima i tu ima raznih problema. Poput grešaka u političkom odlučivanju i loše birokracije kad je riječ o upravljanju resursima.

Prema raznim demografskim prognozama, godine 2050. se očekuje da će u Švedskoj biti više osoba preko 85 godina nego danas. Jedan razlog tome je bolja kvaliteta života kod sadašnjih generacija. Danas od skoro 10 milijuna stanovnika oko 700 tisuća Šveđana imaju privatno zdravstveno osiguranje. Čak i vladine studije, poput one iz 2015. godine, pokazuju da će u budućnosti, bez obzira da razine oporezivanja i imigracije, u Švedskoj biti potrebno provesti reformu socijalne države koja će se morati smanjiti u odnosu na privatne incijative koje će se povećati.

Znači, budućnost zdravstva i socijalne skrbi u Švedskoj nije u tome da "država nešto uradi", već da više pojedinaca mogu učiniti ono što je potrebno, slobodno i inovativno.

 

Vezano
Švedska u studenom imala manju smrtnost nego Hrvatska prije epidemije
Mjere ne djeluju. Treba ih postrožiti.
Švedska: Komisija utvrdila nedostatke u zaštiti domova za starije, oporba traži Lofvenovu ostavku
Tegnell za širenje korone u Švedskoj okrivio imigrante pa se ispričao
Švedska strategija pod udarom kritičara u zemlji i izvan nje, ali Šveđani sada vjeruju Tegnellu više no ikada
Mediji o ʼlokalnim lockdownimaʼ u Švedskoj - lažna vijest
Švedska danima bez umrlih s Covidom-19: ʼSada tretiramo koronu kao i svaku drugu bolestʼ
Vladin savjetnik blokira neistomišljenike, ne dozvoljava otvorenu raspravu o mjerama i opet napada Švedsku
Tegnell odgovorio zašto se nije uspaničio kad su Švedskoj prognozirali 85.000 umrlih
Švedsko istraživanje: Studenti nisu rizični za širenje Covida-19
Indexov novinar u očajnom pokušaju odmazde prenosi žalopojke švedskih desničara
Nordijsko istraživanje: Otvorena škola bez maski ne utječe na širenje virusa
Otkad je uvela obavezne maske, Hrvatska ima 60% veću smrtnost od Švedske (i ta se razlika povećava)
Da je primijenila švedsku strategiju od početka, Hrvatska bi vjerojatno imala manje žrtava
Švedska strategija protiv covida - od početka do danas
Mjere u školama: Nema razumnog ni znanstvenog opravdanja za maltretiranje djece i nastavnika
Šveđani i Finci pokrenuli ozbiljnu i otvorenu raspravu o neoliberalizmu - na znanstvenoj razini
Struka u Skandinaviji preporučuje građanima da NE nose maske. Evo zašto...
Zašto je Hrvatska odustala od wuhanskog i usvojila zloglasni švedski model borbe protiv korone?
Kako su se Rudan i Večernjak poskliznuli na Švedskoj, 3. dio: Liberalizam, život i kapitulacija
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: