Vezani članci:
Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste
Švedska u srijedu ukida skoro sve mjere i prekida masovno testiranje na covid
U Švedskoj je u tijeku stručna rasprava o pandemijskoj strategiji. Hoće li Švedska promijeniti kurs?
Što je država blagostanja? (na primjeru Švedske)
Uredništvo Večernjaka teško podnosi poraz
Smrtnost u Švedskoj lani 0,3% ispod godišnjeg prosjeka
Švedska u studenom imala manju smrtnost nego Hrvatska prije epidemije
Šveđani vode debatu o skrbi za starije. Privatni domovi pokazuju se znatno sigurniji od javnih
Švedska: Komisija utvrdila nedostatke u zaštiti domova za starije, oporba traži Lofvenovu ostavku
Tegnell za širenje korone u Švedskoj okrivio imigrante pa se ispričao
Švedska strategija pod udarom kritičara u zemlji i izvan nje, ali Šveđani sada vjeruju Tegnellu više no ikada
Mediji o ʼlokalnim lockdownimaʼ u Švedskoj - lažna vijest
Švedska danima bez umrlih s Covidom-19: ʼSada tretiramo koronu kao i svaku drugu bolestʼ
Vladin savjetnik blokira neistomišljenike, ne dozvoljava otvorenu raspravu o mjerama i opet napada Švedsku
Tegnell odgovorio zašto se nije uspaničio kad su Švedskoj prognozirali 85.000 umrlih
Švedsko istraživanje: Studenti nisu rizični za širenje Covida-19
Indexov novinar u očajnom pokušaju odmazde prenosi žalopojke švedskih desničara
Nordijsko istraživanje: Otvorena škola bez maski ne utječe na širenje virusa
Otkad je uvela obavezne maske, Hrvatska ima 60% veću smrtnost od Švedske (i ta se razlika povećava)
Da je primijenila švedsku strategiju od početka, Hrvatska bi vjerojatno imala manje žrtava
Švedska strategija protiv covida - od početka do danas
Mjere u školama: Nema razumnog ni znanstvenog opravdanja za maltretiranje djece i nastavnika
Šveđani i Finci pokrenuli ozbiljnu i otvorenu raspravu o neoliberalizmu - na znanstvenoj razini
Struka u Skandinaviji preporučuje građanima da NE nose maske. Evo zašto...
Zašto je Hrvatska odustala od wuhanskog i usvojila zloglasni švedski model borbe protiv korone?
Kako su se Rudan i Večernjak poskliznuli na Švedskoj, 3. dio: Liberalizam, život i kapitulacija
Naš dopisnik iz Švedske: Ne eksperimentira Švedska nego države koje su uvele rigorozne mjere
Direktor 24 sata širi lažne vijesti i teorije zavjere o koronavirusu
Kako su se Rudan i Večernjak poskliznuli na Švedskoj, 2. dio: Kisik i palijativna skrb
Večernjak piše da Švedska, navodno, ʼštedi kisik na starcimaʼ. Evo koliko u tome ima istine...
Novo na Liberalu:
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima

Kako je Švedska postala centar startupa i predvodnica pro-business politike za cijelu Europu


Piše: Mario Nakić
23.7.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Kako je Švedska postala centar startupa i predvodnica pro-business politike za cijelu Europu

Kako je Švedska postala centar startupa i predvodnica pro-business politike za cijelu Europu


Piše: Mario Nakić
23.7.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Skandinavske zemlje djeluju poput lanca. Kada jedna vlada učini nešto smjelo i obećavajuće, onda odmah i druge susjedne države učine isto. To je konkurentnost i ona rezultira prosperitetom.

Švedska je poznata po otvorenosti, darežljivosti i socijalnoj državi. Ali u isto vrijeme, riječ je o najjačoj pro-business ekonomiji u Europi koja je dovela do toga da 2015. ova zemlja bude proglašena za europski centar uspješnih start-upova i razvoja novih tehnologija, ispred Njemačke, Francuske i drugih zemalja na kontinentu. Tu titulu Švedska nosi i danas.

Šire područje Stockholma ima drugi najveći broj hi-tech kompanija koje ostvaruju dobit iznad milijardu dolara godišnje po stanovniku, odmah iza Silicijske doline u SAD-u. Istraživanje OECD-a 2017. godine došlo je do zaključka da Stockholm producira iznimno visok broj novih poduzeća svake godine s visokom vjerojatnošću uspjeha.

Kako se to dogodilo? Usprkos činjenici da Šveđani plaćaju visoke poreze (PDV je 25 posto kao u Hrvatskoj - jedan od najvećih na svijetu, a porez na dohodak je veći od hrvatskog - pogotovo za one s najvišim primanjima koji plaćaju preko 50 posto), Švedska je usvojila pro-business politiku 1990-ih godina i konstantno provodi reforme gospodarstva i socijalne države koje idu u tom smjeru.

Korporativni porez (ili porez na dobit) iznosio je do 1990. godine čak 60 posto, a porez na dohodak je išao do 105 posto. Koliko je takva politika širenja socijalne države nauštrb poduzetništva bila pogubna za ekonomiju, pokazuje činjenica da je godišnja inflacija prešla 15 posto, plaće godinama nisu rasle, a nijedna nova značajna kompanija nije se iznjedrila u periodu od 1965. do 1995. godine. Trideset godina stagnacije koja je prijetila potpunim urušavanjem države. Šveđani su shvatili da moraju napraviti drastične promjene te su početkom 1990-ih, nakon dugogodišnje vladavine Socijaldemokrata, izabrali desni blok (liberale i konzervativce) koji je obećavao preporod.

Otad je uvedeno mnogo značajnih promjena. Porez na dohodak je prepolovljen (iako je još uvijek previsok), a porez na dobit postupno smanjivan od 1992. do 2008. do 29 posto. Provedene su i značajne reforme u mirovinskom, zdravstvenom i obrazovnom sustavu, i to na način da je omogućena konkurencija privatnog sektora unutar javnih programa. Uklonjena je masa regulacija u poslovanju i Zakonu o radu, gdje je odgovornost prebačena s države na dogovor između poslodavaca i sindikata. I najvažnije, male tvrtke u početku rada oslobođene su većine davanja državi.

Uspoređivao sam danas promjene u stopi poreza na dobit među europskim zemljama i došao do zaključka da su tijekom zadnjih 10 godina najveće rezove napravile skandinavske zemlje. Švedska je bila predvodnica ovog trenda koji su ubrzo, zbog konkurentnosti, slijedile i Finska, Danska i Norveška.

Za to je najzaslužniji Frederik Reinfeldt, bivši lider Umjerene stranke koji je bio švedski premijer dva mandata - od 2006. do 2014. godine. Osebujan političar koji će biti zapamćen po nekoliko bitnih stvari. On je reformirao vlastitu stranku koja je dotad bila okrenuta više desno. On je Umjerenjake učinio "umjerenijima", tj. okrenuo ih je prema centru promijenivši retoriku. Nije zagovarao nagle i bolne rezove kojih su se mnogi u Švedskoj bojali, već je usvojio princip postupnog smanjenja državne potrošnje i poreza. Zbog toga su ga neki pripadnici njegove stranke prozvali da ide na ruku ljevici, a Socijaldemokrati su ga optuživali da je ustvari "klasični konzervativac koji glumi liberala" i da su njegove stvarne namjere "uništenja socijalne države po kojoj je Švedska poznata u svijetu".



Ali birači su prihvatili njegov program jer se bazirao na gospodarskom rastu i potrebi da se poveća poduzetnička aktivnost. Obećao je da će smanjiti nezaposlenost, što mu je i uspjelo, zbog čega je ponovno izabran i tako postao prvi premijer desnog bloka koji je osvojio dva mandata još otkad su žene dobile pravo glasa (znači, od 1921. godine). Desničari će ga ipak pamtiti po njegovoj iznimno liberalnoj politici otvorenih granica i pro-imigrantskim izjavama, poput one da se "ne trebaju imigranti prilagoditi Šveđanima nego Šveđani imigrantima". U Hrvatskoj je nezamislivo da neki političar tako nešto izjavi, a pogotovo premijer desne vlade. Mislim da bi ga njegovi birači ovdje pojeli.

No, to je Švedska. Ona je jedinstvena po mnogočemu. Reinfeldt je za ovu priču bitan po čvrstoj volji da se obračuna s korporativnim porezom. "Svaki porez je loš, ali korporativni porez nam nanosi najveću štetu" - sve je rečeno. Njegova je vlada prvo smanjila 2008. godine porez na dobit s 29 na 26,3 posto, a potom 2012. donijela još veći plan za smanjenje na 22 posto.





Kritičari su tvrdili da će ovakav porezni rez biti poguban za švedski državni proračun jer su predviđali gubitak od 20-ak milijardi američkih dolara godišnje. Prve dvije godine to se i dogodilo, ali već 2014. sve se isplatilo jer je porezni prihod u državnom proračunu - unatoč činjenici da nijedan porez nije u međuvremenu uvećan - podigao iznad razine iz 2012. godine, a do danas je povećan za 20-ak milijardi dolara u odnosu na razdoblje prije poreznih rezova.



Kad je Reinfeldt smanjio porez na dobit, to je izazvalo paniku u vladama drugih skandinavskih zemalja. Sve osim tradicionalne oaze Islanda imale su dotad poreznu stopu na oko 30 posto. Postalo im je jasno da firme mogu seliti i tako glasati nogama, što redovito i čine - idu tamo gdje će ih država manje kažnjavati za uspjeh. Finska liberalna vlada je odmah reagirala donijevši odluku o postupnom smanjenju korporativnog poreza, svake godine za jedan postotni poen. A onda se i Danska, gdje su tada vladali Socijaldemokrati, našla prozvanom.

Danska premijerka Helle Thorning-Schmidt brzo je naručila sastavljanje šireg plana kojem je cilj otvaranje stotina tisuća novih radnih mjesta u privatnom sektoru, a taj plan je uključio i smanjenje poreza na dobit na 22 posto - tijekom sljedeće tri godine.



Morala se opravdavati vlastitoj stranci, ali imala je dobre argumente: švedska produktivnost rasla je tijekom prethodnih godina za 4 posto godišnje, a danska samo 1,5 posto. Morali su i socijaldemokrati usvojiti pro-business politiku.

Norveški socijaldemokrati su se u početku odupirali trendu, ali kad je naftna kriza pogodila sve zemlje koje uvelike ovise o prodaji nafte, na izborima je došlo do promjene vlasti. Desna vlada (liberali i konzervativci) odmah je po preuzimanju vlasti 2014. godine snizila porez na dobit i to je nastavila činiti svake godine postupno da bi danas i u Norveškoj stopa bila na 22 posto.

U Švedskoj se u međuvremenu vlast promijenila, ali ni nova socijaldemokratska vlada nije htjela mijenjati pro-business politiku pa je prošle godine još malo smanjila korporativni porez, za 0,5 postotnih poena, na 21,5 posto.

Skandinavske zemlje imaju i dalje viši porez na dobit od Hrvatske (gdje on iznosi 18 posto za tvrtke koje ostvaruju dobit veću od milijun kuna, a za ostale 12 posto), ali u ukupnom poreznom opterećenju Hrvatska je gora od njih. Primjerice, u Švedskoj se usluge javnog zdravstva većim dijelom plaćaju od PDV-a i poreza na dohodak i dobit, nema posebnog obaveznog zdravstvenog doprinosa koji u Hrvatskoj iznosi 16,5 posto, a obavezni dio mirovinskog osiguranja im je znatno niži od hrvatskog gdje iznosi 15 posto.

U ovoj priči je bitno pokazati kako konkurentnost među različitim državama čini sve njih boljima i lakšima za poslovanje. Švedska je prvo postala najviše business-friendly država u Europi, a tek onda europski centar uspješnih startupova.


Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.