Švedska u studenom imala manju smrtnost nego Hrvatska prije epidemije

Švedska je država koja ima najtransparentniji sustav objavljivanja svih bitnih statističkih podataka. Za razliku od drugih europskih zemalja, već je objavila brojke za studeni. U toj je skandinavskoj zemlji u studenom ove godine umrlo čak 8.800 ljudi, što ga čini najgorim mjesecom u zadnjih 100 godina.

Na ovu su informaciju, jasno, odmah skočili razni strani mediji, uključujući i hrvatsku državnu novinsku agenciju HINA te domaće medije. Oni su iz toga zaključili da je u Švedskoj "katastrofa" i da je njihova strategija protiv covida "podbacila". O čemu je zapravo riječ i koliko u tim zaključcima hrvatskih covid-redara ima istine?

Istina je da su Šveđani ove visoke brojke shvatili krajnje ozbiljno i sigurno nisu sretni zbog najcrnjeg mjeseca tijekom zadnjih 100 godina. Ali to nema veze s njihovom strategijom protiv covida. Smrtnost u Švedskoj u studenom odudara od prosjeka za nekih 500-tinjak smrti. Za usporedbu, da biste dobili pravu sliku o tome kako izgleda kada neku zemlju pogodi ozbiljna epidemija opasnog virusa, u studenom 1918. je u Švedskoj, uslijed epidemije španjolske gripe, umrlo preko 16.000 ljudi. To je skoro 100 posto više nego sada. Ovogodišnji "rekordni studeni" se na 10-godišnjem grafikonu uopće neće isticati, praktički je neprimjetan jer je razlika od prosjeka ispod 10 posto.


Na gornjoj slici vidimo dvogodišnje kretanje broja umrlih u Švedskoj, s time da je za prosinac uzet maksimalni broj od 12.000 (vjerojatno će biti dosta manje)

Druga stvar, i u drugim zemljama (vjerojatno i u Hrvatskoj) je studeni bio povijesno rekordan, ali to još nije objavljeno pa se novinari mogu naslađivati samo umrlima u Švedskoj. Švedska je kriva što žurno i transparentno objavljuje svoje podatke. Druge zemlje, koje imaju sigurno i znantno veću smrtnost od Švedske, imale su lockdown i stalno forsiraju maske. Tako da rekordan studeni u Švedskoj nema nikakve veze sa švedskom strategijom. Da u drugim zemljama smrtnost nije povećana, onda bismo mogli govoriti o nedostatcima švedske strategije. Ovako ne možemo.

Uzmimo za primjer Hrvatsku. Koliko je kod nas umrlo ljudi u studenom ove godine još uvijek ne znamo, ali znamo koliko je umrlo u studenom 2019. godine, prije epidemije koronavirusa - 4.129 ljudi ili 1.032 na milijun stanovnika. Usporedimo to sa Švedskom sada, usred epidemije, i njenom brojkom od oko 8.800 ljudi ili 880 na milijun stanovnika. Ispada da je u Hrvatskoj bez epidemije u istom dijelu godine umiralo više ljudi na milijun stanovnika nego u Švedskoj usred epidemije. Kako onda može švedska strategija biti promašena?

Nadam se da će doći vrijeme kad će odgovorni ljudi u Hini i vodećim hrvatskim medijima odgovarati za strašno i konstantno obmanjivanje hrvatske javnosti koje provode od početka ove pandemije.