Vezani članci:
Švedska u srijedu ukida skoro sve mjere i prekida masovno testiranje na covid
U Švedskoj je u tijeku stručna rasprava o pandemijskoj strategiji. Hoće li Švedska promijeniti kurs?
Što je država blagostanja? (na primjeru Švedske)
Uredništvo Večernjaka teško podnosi poraz
Smrtnost u Švedskoj lani 0,3% ispod godišnjeg prosjeka
Švedska u studenom imala manju smrtnost nego Hrvatska prije epidemije
Šveđani vode debatu o skrbi za starije. Privatni domovi pokazuju se znatno sigurniji od javnih
Švedska: Komisija utvrdila nedostatke u zaštiti domova za starije, oporba traži Lofvenovu ostavku
Tegnell za širenje korone u Švedskoj okrivio imigrante pa se ispričao
Švedska strategija pod udarom kritičara u zemlji i izvan nje, ali Šveđani sada vjeruju Tegnellu više no ikada
Mediji o ʼlokalnim lockdownimaʼ u Švedskoj - lažna vijest
Švedska danima bez umrlih s Covidom-19: ʼSada tretiramo koronu kao i svaku drugu bolestʼ
Vladin savjetnik blokira neistomišljenike, ne dozvoljava otvorenu raspravu o mjerama i opet napada Švedsku
Tegnell odgovorio zašto se nije uspaničio kad su Švedskoj prognozirali 85.000 umrlih
Švedsko istraživanje: Studenti nisu rizični za širenje Covida-19
Indexov novinar u očajnom pokušaju odmazde prenosi žalopojke švedskih desničara
Nordijsko istraživanje: Otvorena škola bez maski ne utječe na širenje virusa
Otkad je uvela obavezne maske, Hrvatska ima 60% veću smrtnost od Švedske (i ta se razlika povećava)
Da je primijenila švedsku strategiju od početka, Hrvatska bi vjerojatno imala manje žrtava
Švedska strategija protiv covida - od početka do danas
Mjere u školama: Nema razumnog ni znanstvenog opravdanja za maltretiranje djece i nastavnika
Šveđani i Finci pokrenuli ozbiljnu i otvorenu raspravu o neoliberalizmu - na znanstvenoj razini
Struka u Skandinaviji preporučuje građanima da NE nose maske. Evo zašto...
Zašto je Hrvatska odustala od wuhanskog i usvojila zloglasni švedski model borbe protiv korone?
Kako su se Rudan i Večernjak poskliznuli na Švedskoj, 3. dio: Liberalizam, život i kapitulacija
Naš dopisnik iz Švedske: Ne eksperimentira Švedska nego države koje su uvele rigorozne mjere
Direktor 24 sata širi lažne vijesti i teorije zavjere o koronavirusu
Kako su se Rudan i Večernjak poskliznuli na Švedskoj, 2. dio: Kisik i palijativna skrb
Večernjak piše da Švedska, navodno, ʼštedi kisik na starcimaʼ. Evo koliko u tome ima istine...
Balkanski sindrom - uzroci, simptomi i posljedice
Novo na Liberalu:
Izvana zeleni, iznutra neoliberali
Zagrepčani sada iz prve ruke osjećaju sve čari našeg Zakona o radu
Zašto cijene rastu: O populizmu, politici i pohlepi
Plenković poručio da ga nije briga što građani RH misle o sigurnosnoj politici
Ne, novinari nisu žrtve. Evo zašto su se okomili baš na Lovrena
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Je li umjetna inteligencija pristrana? Evo što ChatGPT kaže o sebi i svome ʼbiasuʼ
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Spremni za (s)rat
Profitira li SAD na izvozu plina u Europsku uniju?
Korona je postala smaračina, ali treba nastaviti podsjećati na šarlatane u znanosti i medijima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Helga ima problem s crncima na Twitteru
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Nova runda Indexovih napada na osnivača Liberala
Premijerka Novog Zelanda u UN-u najavila rat protiv slobode govora na internetu
Iran nam treba biti podsjetnik da je ʼMoralna policijaʼ sumrak humanosti
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Svi smo u mladosti prošli indoktrinaciju kolektivizmom, a samo neki se uspiju toga riješiti
Postoji nešto puno gore od inflacije. To je nestašica
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
Stariji sugrađani žrtve su propagande straha i loše politike. Ne smijemo ih ostaviti na cjedilu
Afričke zemlje imaju priliku prosperirati otvaranjem granica za zajedničko tržište
Politika tzv. ʼsamodostatnostiʼ je put u propast
Hrvatska vlada ulaže dodatnih 45 milijuna kuna u snažnije dezinformiranje građana
Problem liječničke savjesti može se riješiti bez zadiranja u ičije pravo

Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste


Piše: Vladan Laušević
Photo: lilzidesigns/Unsplash
10.9.2022.

Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste

Politička situacija pred izbore u Švedskoj 2022.: Liberali uz desne populiste


Piše: Vladan Laušević
Photo: lilzidesigns/Unsplash
10.9.2022.

Nedavno sam otišao u svoju lokalnu knjižnicu da glasam. Švedski opći izbori obično se održavaju nedjeljom tijekom drugog vikenda u rujnu. Nedjelja je važna da bi birači imali dovoljno slobodnog vremena da glasaju i odaziv glasača u Švedskoj je često preko 80 posto. Tu su tri kuverte jer u Švedskoj građani glasaju za svoje predstavnike na nacionalnoj (sabor), regionalnoj (regionalna skupština kao za regiju Stockholm) i lokalnoj (skupština općine) razini istoga dana.

U ovom posebnom članku za izbore, moj cilj je bio pružiti neke dodatne uvide i činjenice u usporedbi s onim što se o izborima u Švedskoj izvještava u uobičajenim i etabliranim medijima diljem Europe kao što su Politico Europe, Financial Times i The Guardian. U nastavku teksta osvrćem se na pitanja koja se tiču političkih ponašanja, komunikacije i očekivanja.

1. Liberali i ekstremni desničari ovise o formiranju vlade

Jedan od najunikatnijih slučajeva, koji mnogi Šveđani vide kao nešto apsurdno i užasno, tijekom aktualnih izbora je da je Liberalna stranka (Liberalerna, ALDE) odlučila surađivati u stvaranju desničarske i konzervativne vlade s Konzervativnom strankom (Moderaterna, EPP) i Strankom kršćanskih demokrata (Kristdemokraterna, EPP), što također znači dobivanje potpore krajnje desnih, populističkih i nacionalističkih Švedskih demokrata (Sverigedemokraterna, ECR).

U praksi to znači da Liberalna stranka treba potporu Švedskih demokrata za formiranje vlade, dok se desničarska konzervativna vlada ne može stvoriti bez Liberalne stranke, što znači da Švedski demokrati trebaju Liberalnu stranku kako bi ostvarili svoj politički utjecaj. Do sada nije zabilježen niti jedan uspješan primjer u svijetu da su liberali postigli uspjeh u vladi s krajnje desnim populistima i nacionalistima.

Liberalna stranka i dalje se predstavlja kao ideološki vođena stranka i ponosna članica grupe Renew Europe ALDE u Europskom parlamentu koja se često predstavlja kao borac protiv populizma i nacionalizma. U isto vrijeme, Švedski demokrati su antiliberalna stranka koja liberalizam službeno predstavlja kao jedan od svojih glavnih neprijatelja.

2. Socijalna država i "subvencije" za srednju klasu

Globalno poznata i vrlo popularna država blagostanja u Švedskoj može se promatrati kao "sveta vrijednost" i izlazak na izbore s frazama poput "ukinuti državu blagostanja" bio bi političko samoubojstvo. Sve političke stranke u parlamentu (Riksdagen) daju manja ili veća obećanja o tome koliko će novca potrošiti i "uložiti", što dovodi do izraza kao što je "valfläsk" (izborna svinjetina - izborno podmićivanje, izborne nagrade) koji se koriste u javnoj raspravi da bi se opisalo kako političke stranke, a posebno vladajući Socijaldemokrati daju obećanja kako bi "kupili glasove".

U Švedskoj postoji generalno mišljenje da je socijalna država važna za stvaranje ekonomski ravnopravnijeg i slobodnijeg društva. Općenito, birači ljevice vjeruju da je trenutna socijalna država nedovoljno financirana i da je godinama potkopavana "neoliberalnom politikom" i privatizacijom. Međutim, privatne i javne studije pokazuju da je trenutna država blagostanja veća nego ikada u pogledu institucija, politika i resursa. Također je slučaj da javna skrb često na kraju bude korisnija za stanovnike srednje klase, najveću socioekonomsku kategoriju.

Na primjer, određene vrste beneficija kao što je roditeljski dodatak više se koriste u općinama gdje žive stanovnici koji se kategoriziraju kao viša klasa, viša srednja klasa i srednja klasa kao što su Taeby, Vellinge i Danderyd nego u "industrijskim područjima zahrđalog pojasa" kao u sjevernoj i južnoj Švedskoj. U praksi, ako ste iz srednje klase i primate visoke plaće, lakše vam je biti kod kuće s djetetom nekoliko mjeseci uz javne beneficije, nego ako ste niskoplaćena osoba iz radničke klase koja mora raditi što je više moguće kako bi dobili više novca.

3. Iz komunizma u eko-hipsterizam - slučaj Lijeve stranke

Nadalje, kada je u pitanju srednja klasa u Švedskoj, Lijeva stranka (Vänsterpartiet, GUE/NGL) poznata je po svojoj povijesti kao bivša komunistička stranka s naklonošću prema diktaturama kao što su Kuba, Kina i Istočna Njemačka tijekom doba Hladnog rata. Od ranih 1990-ih, stranka je napravila nekoliko promjena u svom programu, politici i retorici predstavljajući se i kao antikapitalistička i antirasistička te kao demokratska i ekološka.

Međutim, stranka još uvijek ima nekoliko problema i kontroverzi. Na primjer, ima članove koji su aktivni u mrežama kao što je Švedsko-kubansko društvo (Svensk-Kubanska föreningen) poznato po promicanju lijevih diktatura i autoritarizma te po izjavama stranačke mladeži kao što su "ostvarivanje komunizma i stvaranje besklasnog društva".

Nooshi Dadgostar, predsjednica Lijeve stranke, rođena 1985. godine najmlađi je čelnik stranke u švedskom parlamentu, ali često zvuči kao netko tko je bio mlad tijekom 1970-ih i osjeća nostalgiju za prošlošću koja nikada nije postojala niti se vraća. Dadgostar govori o radničkim sindikatima i prijedlozima poput "presjecanja kabela prema Europi", odbacivanjem ideje energetskog tržišta Europske unije jer ona želi da "osigura švedsku električnu energiju za klimatsku transformaciju u Švedskoj".

Ipak, veliki broj članova i glasača stranke danas nisu tvornički i lučki radnici, već su više ili manje pojedinci iz urbane srednje klase, uključujući i "hipsterske krajeve" kao što je Soedermalm (Södermalm) u Stockholmu. Službeno, Lijeva stranka se također predstavlja kao nova klimatska stranka i time privlači glasače iz Zelene stranke (Miljöpartiet, Greens/EFA), ali kada je riječ o konkretnoj politici u vezi s industrijom, zagađenjem i izdacima za socijalnu skrb, Lijeva stranka će dati prednost ekonomiji nad klimom i okolišem.

4. Populisti nisu vijek popularni

Kada su Švedski demokrati stvoreni krajem 1980-ih, dijelom kao neonacistička stranka s vrlo rasističkim političkim programom i s njemačkom naci-svastikom na svojim sastancima, Theodor Kallifatides, novinar švedskog javnog servisa, opisao je stranku kao "bandu gubitnika". Danas mnogi Šveđani vide Švedske demokrate kao pobjednike s 5,7% biračke podrške 2010. na 17,53 % 2018.

Unatoč tome što nikada nije bila u poziciji da upravlja Švedskom, stranka je uspjela utjecati na način na koji konzervativne stranke i socijaldemokrati komuniciraju o "imigraciji, islamu i identitetu". Još jedno područje u kojem su Švedski demokrati postigli uspjeh je zločin i kazna, unatoč tome što bi nekoliko prijedloga i izjava stranke u praksi značilo ukidanje vladavine prava u Švedskoj.

Stranka ima tendenciju, kao i tijekom 2010-ih, govoriti o sebi kao o "pravom" predstavniku švedskog naroda dok o drugim strankama komunicira kao o elitističkim, antinarodnim i lažnim. U stvarnosti, Švedski demokrati su najcentraliziranija politička stranka kojom se upravlja odozgo prema dolje u švedskom parlamentu. Također, stranka nije ni zastupljena u svih od 290 općina u Švedskoj, a u mnogim slučajevima stranka nema dovoljno aktivnih i voljnih članova da zauzmu mjesta u općinskim skupštinama gdje bi stranka trebala biti zastupljena što dovodi do "situacije praznih stolica".

Prema istraživanju, većina Šveđana koji glasaju za Švedske demokrate misle i osjećaju da ne podržavaju niti vole stranku općenito u pogledu politike i profila. Umjesto toga, takvi birači vide stranku kao stanicu za prosvjedno glasanje. To znači da se samo manjina glasača Švedskih demokrata može smatrati ključnim biračima koji podržavaju stranku općenito i u većini politika.

5. Neodlučni, vanparlamentarci i lokalisti

U Švedskoj je još uvijek uobičajeno da su mnogi birači neodlučni i da na sami dan izbora odlučuju za koga će glasati, posebno kada su u pitanju izbori na nacionalnoj razini. Ovaj je trend također postao tipičniji tijekom posljednjih 20 godina zbog društvenih promjena u švedskom društvu, koje se često smatra jednim od najindividualističnijih u pogledu vrijednosti i stilova života. Jedna veća politička promjena u švedskom društvu je da veći broj birača danas glasa za različite stranke na različitim razinama, u usporedbi s primjerice 1980-ima, kada bi velika većina švedskih birača glasala za istu stranku na svim razinama.

Većina birača u Švedskoj složila bi se s izjavama poput one da je važno glasati za političku stranku koja je već u parlamentu kako "ne biste bacili svoj glas", ali još uvijek je slučaj da više od 100.000 birača ima tendenciju glasati za političke stranke koje su izvan parlamenta. Takvi alternativni glasači glasat će za stranke poput etnonacionalističke krajnje desne Alternative za Švedsku (Alternativ för Sverige), ultraljevičarske progresivne feminističke stranke (Feministiskt Initiativ, S&D) ili alternativne Piratske stranke (Piratpartiet, Zeleni/EFA).

Na primjer, u općini Stockholm, najnaseljenijoj općini u Švedskoj, Feministička stranka ima 3 mandata od 101, dok u Goteborgu, drugoj po veličini općini, lokalna stranka Demokrati (Demokraterna) ima 14 mandata od 81. Demokrati imaju povijest stvaranja u vezi s referendumom o porezu na promet koji je odbila većina birača u Goteborgu, ali ga je Goteborška skupština svejedno ignorirala.

Jedna stranka koja je također trenutno na naslovnicama je Nijansa (Nyans) s islamističkom retorikom i zahtjevima za posebnim pravima za muslimane u Švedskoj. Stranka ne može ući u parlament, ali postoje istraživanja koja pokazuju da neki glasači diljem Švedske razmišljaju o tome da glasaju za stranku ili da je imaju kao drugu ili treću alternativu na lokalnim izborima (npr. u Malmu).

Unatoč tome što je jedna od najstarijih demokratskih nacija, Švedska je poznata i po vrlo malom broju referenduma. Posljednji referendum na nacionalnoj razini održan je 2003. godine kada je manja većina birača odbila uvođenje eura i Švedska se pridružila Europskoj monetarnoj uniji (područje eurozone). Dok su na lokalnoj razini referendumi u načelu uvijek savjetodavni i postoje slučajevi općina u kojima su političari glasali protiv prijedloga kao što su građanske/stambene inicijative za lokalne referendume. Iz ovih i drugih razloga, uobičajeno je da u Švedskoj u nekoliko općina postoje stranke za "jedno pitanje" ili stranke s posebnim fokusom koje se fokusiraju na stvari kao što su škole, zdravstvena skrb i ekologija.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

VLADAN LAUŠEVIĆ
Vladan Laušević je autor u društveno-kulturnom časopisu Opulens u Švedskoj i redovno piše o temama slobode, demokracije i identifikacije.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.