Svi pričaju o ʼneodgojenim klincimaʼ, a što kada je nastavnik bully i sistem ga podržava?

12.12.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4

Kada tražite veće slobode za nastavnike u postupanju prema učenicima i kada pričate kako je prije bilo bolje, razmislite još jednom.
PIŠE: PREDRAG RAJŠIĆ

Svi pričaju o ʼneodgojenim klincimaʼ, a što kada je nastavnik bully i sistem ga podržava?

Kada tražite veće slobode za nastavnike u postupanju prema učenicima i kada pričate kako je prije bilo bolje, razmislite još jednom.
PIŠE Predrag Rajšić

Ova priča je nastala prije 27 godina, kada sam bio učenik šestog razreda Osnovne škole Ivan Rukavina - Siđo u Petrinji. Ta škola sada nosi ime Dragutina Tadijanovića. Njena sadašnja ravnateljica je tada bila moja razrednica.

U toj školi bio je jedan nastavnik kojeg bi se moglo opisati kao "bully". Tom nastavniku nije bilo strano da nas tako "počasti" imenima kao što su kokoš, guska, magarac i ostale domaće životinje. Stariji kažu da je tada bio još i smiren u usporedbi s ranijim generacijama. Nekada je, kažu, znao učenike gađati ključevima. Na nas bi samo ponekad bacio kredu ili spužvu.

U našoj školi do tada je radio već oko trideset godina. Čuo sam od nekih mojih prijatelja da su njihovi roditelji govorili da ga nitko "ne dira" jer on "ima veze" pa je to opasno.

Jedno vrijeme, dok su naši roditelji još bili djeca, bio je i ravnatelj jedne škole. Mnogi od naših roditelja su tada bili njegovi učenici. On se time posebno ponosio i često volio da nam to spomene. "Znaš, mali, ja sam tvoga tatu učio." Nikad nisam bio siguran što je time htio reći, ali uvijek sam nekako imao osjećaj da time želi učvrstiti svoj autoritet.

Ja s njim nisam imao nekih posebnih problema. Čak bi me često pohvalio da sam "najpametnije dijete u razredu." Kažem, nisam imao nekih posebnih problema - do jednog četvrtka u šestom razredu. Toga dana, za vrijeme malog odmora, prolazio sam pored njegove učionice. On je imao "dvosat" pa je učenike zadržao u učionici za vrijeme malog odmora. Vidjevši mene kako prolazim, povika: "Ej ti, mali, ‘odi ‘vamo!”. Uđoh.

Tu počinje jedna, za mene vrlo neugodna, situacija. Tada me je, pred cijelim tim razredom u kojem nikoga nisam poznavao, pitao: "Koja cura u ovom razredu ti se najviše sviđa?" Ja slegnuh ramenima. Onako zbunjen, odgovorih: "Nijedna", nadajući se će ga to navesti da prestane. Ali ne, to je njemu, izgleda, bilo zanimljivo pa je počeo zapitkivati: "Pa kako to, vidi ovu kako je lijepa, vidi onu kako je zgodna." Pa se okrene njima i kaže: "Znate, Rajšić je moj najbolji đak." I nastavi on da njima nešto priča tako okrenut leđima prema meni i ploči.

Nisam siguran koji je točni redosljed događaja poslije toga. Znam da sam tada, dok mi je bio okrenut leđima, uzeo kredu i na ploči napisao "(Njegovo prezime) je glup." Ako me pitate zašto sam to napisao, ne bih vam znao odgovoriti. Toliko je očigledno da bi takvo nešto bilo koga razljutilo, a ne samo njega, koji je poznat po svojim izljevima bijesa. U tom trenutku nisam vidio u budućnost dalje od nekoliko sekundi. Poslije toga sam izašao iz učionice i popeo se stepenicama na kat gdje smo trebali imati bilogiju za koju minutu.

Sljedeće čega se sjecam je njegovo zajapureno lice dok krupnim koracima grabi prema meni i kroz zube cijedi: "Kome ti to...; dođi ‘vamo, sunce ti tvoje!" Ja sam se smrznuo. Nikad u životu nisam vidio nekoga tako bijesnog. A budući da je on bio krupan čovjek, to me je još više uplašilo. Zgrabio me za kragnu i, ni sam više ne znam, kao da me je odigao od poda. Znam da nisam osjetio tlo pod nogama. Nisam osjetio ni stepenice dok me je vukao dolje u svoju učionicu.

Doveo me nazad u učionicu iz koje sam prije nekoliko minuta izašao. Počeo je pričati kako sam ga razočarao, kako on poštuje moga oca i kako je mene poštivao, ali poslije ovoga više ne i kako se od mene tako nečemu nikad nije nadao. Ja sam se kroz plač ispričavao i govorio da je to bila samo šala. Htio sam da se to što prije završi i da odem negdje, bilo gdje. Ali, on nije htio da se to tako brzo završi. Ne sjećam se točno što je sve rekao, ali dosta je pričao.

Moj otac je zbog tog "incidenta" bio pozvan na razgovor s mojom razrednicom. On je znao tog nastavnika i nije se puno iznenadio kad je čuo. Razrednica je ocu rekla da, budući da sam odličan učenik, škola "neće pokretati nikakvu displinsku mjeru", ali da se tako nešto "ne bi smjelo ponoviti". Mom ocu je "u povjerenju" rekla da razumije moj postupak, ali da me ne smije javno podržati.

Tješilo me što smo u sedmom razredu po redovnom rasporedu trebali dobiti drugog nastavnika tehničkog. Međutim, sljedeće godine započinje rat; onaj drugi nastavnik odlazi iz Petrinje kao prognanik, a mi završismo i sedmi i osmi razred s onim istim koji je mene vukao niz stepenice. Nikada više nije spomenuo taj incident i uvijek je bio izuzetno ljubazan prema meni. Ja sam uvijek bio oprezan u njegovom prisustvu da me ne navuče na tanak led i mislim da je on to primjećivao i svojom ljubaznošću pokušavao da me razuvjeri. Za te dvije godine nije uspio u tome.

On nije više među živima. Neka mu je laka crna zemlja. Naučio me dvije važne lekcije: da nekom budućem nasilniku ne dopustim da me uplaši onako kako me je on uplašio i da školski sistem iznutra štiti svoje zaposlenike upitnih pedagoških sposobnosti.

 


VIŠE IZ RUBRIKE:
DRUŠTVO
HRVATSKA
O autoru
Predrag Rajšić je profesor ekonomije na sveučilištu Guelph u Ontariju, Kanada. Rođeni Petrinjac. U slobodno vrijeme piše blog "Loose Ends in Economics". >>VIŠE
Vezano
PISA i Nova Europa: 7 grafova koji nam pokazuju koliko su učitelji cijenjeni u Hrvatskoj
U većem dijelu svijeta 16-godišnjaci nisu u stanju razlikovati činjenice od mišljenja
S obzirom na visinu plaće u prosvjeti Hrvatska ima najgori PISA rezultat u Novoj Europi
Novi PISA rezultati: Hrvatska i dalje ispodprosječna, napredak ostvaruje samo u čitanju
Plenković i sindikat pali na testu socijalne pravednosti
Nadajmo se da gospođa s ovim transparentom ne predaje povijest
ʼUčitelji pripremaju djecu za svijet koji ne postoji. Zamislite da štrajkaju, recimo, ljudi koji proizvode konjska sedlaʼ
Kako su DM i Lidl ukrali profesorima dostojanstvo
Protivnici liberalizma koriste stare i isprobane metode: Tko zapravo prezire ʼobičnog čovjekaʼ?
Sindikat iskorištava djecu za svoje prljave ciljeve
Pismo profesorice koja nije imala političke veze: ʼPoštovani kolege, pitate li se kako je nama?ʼ
Nezadovoljstvo profesora je dokaz da socijalizam ne funkcionira
Superhik revolucija
Štrajk prosvjetara je protuustavan. Pravo na štrajk nije iznad prava djece na obrazovanje
Odgovor Stankoviću: Kako tržište može ocjenjivati rad u javnom sektoru?
Profesor koji napušta sindikat: ʼUmjesto da traže meritokraciju i pravdu, oni štrajkaju za sitne materijalne intereseʼ
Štrajk prosvjetara: Top 5 laži i manipulacija koje su nam sindikati i mediji proširili
Učenici od ponedjeljka kreću u štrajk, pročitajte njihove zahtjeve!
Dalija Orešković protiv vaučerizacije školstva: ʼTreba nam samo sustav kontrole i odgovornostiʼ
Je li Kolakušić populist? Rekao je dvije stvari koje se drugi političari u RH ne usude reći
Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: LIZ WOLFE

Stanovnici Hong Konga žele sačuvati ono što imaju: bogatu metropolu koja njeguje zapadne vrijednosti

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS-ov doprinos kampanji ʼDa se bolje razumijemoʼ: Hrebak majstorski spustio Pupovcu i Škori

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?

Ekonomija

PIŠE: HENRY HAZLITT

Henry Hazlitt (1894-1993) bio je novinar i kolumnist koji je pisao o ekonomiji za New York Times, Wall Street Journal, Newsweek i druge poznate novine i časopise. Autor je knjige 'Economics In One Lesson' (1946).

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dobra vijest: Hrvati su među najboljim govornicima stranog engleskog jezika u svijetu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: