Tablice koje govore puno: Koliko je SFRJ bila napredna u odnosu na svijet?

16.6.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: THOMAS BAUER

Tablice koje govore puno: Koliko je SFRJ bila napredna u odnosu na svijet?


PIŠE Thomas Bauer

Koliko je intelektualno jaka ekipa koja se vrti oko libertarijanskih/liberalnih ideja najbolje govori da iako sam diplomirao geografiju, a kasnije radio kao demograf i statističar u Državnom zavodu, nikada ne pokušavam raditi ekonomske ili statističke analize jer jednostavno ima toliko ljudi koji su u tome bolji, da nema potrebe. I ovaj članak promatrajte više kao skup crtica za razonodu, što ne znači da podaci nisu vrlo znakoviti.

Jučerašnji napokon dokoni dan iskoristio sam za vraćanje u mladost. Naime, moja prva ljubav nisu bili stripovi s Blekom Stenom ili romani Karla Maya, već atlasi. Od malih nogu zavolio sam geografiju i imam solidnu kolekciju starih atlasa te sam ih krenuo listati i našao par interesantnih podataka za čitatelje portala Liberal.hr.

Prvi se odnosi na mit koji opetovano ponavljaju boljševici iz Radničke fronte i sličnih totalitarnih organizacija, ali nažalost i nekih bitnijih stranaka. Crveni tvrde da je činjenica kako je Hrvatska po BDP-u na sličnoj razini kao kasnih 1980-ih, što znači da stagniramo, dokaz da kapitalizam ne valja. Naravno, sam pogled na ostatak istočne Europe koji nepobitno ima fantastičan rast, a koji je za razliku od nas stvarno kapitalistički, tu tvrdnju raskrinkava.

Ova tablica obračunava se i s temeljnom laži jugofila i komunista koji tvrde da su Titove godine za Hrvatsku i ostale zemlje bivše Juge nekakvo zlatno doba i nedosanjani san. Sam pogled jasno govori da su zemlje koje su to razdoblje provele u „trulom kapitalizmu“ imale bitno veći rast i  razvoj. One koje su 1950. godine bile siromašnije od nas, stigle su nas i prestigle, a one koje su i tada bile bogatije, odmakle su još dalje.

Jedini problem i nekadašnje Jugoslavije, i današnje Hrvatske, zločinački je, neradnički, suludi socijalistički sustav u kojem je glavni arbitar država i nesposobna politička elita, a ne tržište, dakle poduzetnici i radnici.


Izvor: Geografski atlas Times, izdanje 1990.

Druga tablica pokazuje društveni proizvod po stanovniku 1974. godine, dakle relativno nedavno. Usporedba Južne Koreje i Jugoslavije dosta jasno pokazuje razmjere naše propasti. Jugoslavija sa svojih 1309 dolara po stanovniku bila je bogata zemlja u odnosu na tada još uvelike agrarnu Južnu Koreju sa samo 551. dolarom. Ovako od oka, ispada da je pred samo 40 godina Južna Koreja bila na razini Makedonije ili čak Kosova. Kakvo je stanje danas, doznajte sami.


Izvor: Geografski atlas, Sveučilišna naklada Liber, izdanje 1978. (klikni na sliku za uvećani pregled)

Treću tablicu stavio sam više iz sentimentalnih razloga. Kako sam kao klinac druge opterećivao hrpom bespotrebnog znanja, jednom sam rekao da u Rusiji na jedan automobil dolazi čak 44 stanovnika. Na to je moj prijatelj odmah rekao kako Rusi valjda imaju velike automobile. Ameri, žrtve trulog, propalog kapitalizma, već su tada, 1971. imali jedan automobil na dva stanovnika, a slično je stanje bilo i u drugim kapitalističkim zemljama.

Sovjetski blok imao je pametnija posla, novac svojih građana trošio je na tenkove kojima ih je ujedno gazio kada bi se pobunili. Naravno, sve ove podatke treba uzeti s rezervom, ali ne na štetu Amera i kapitalista, jer zna se kako su funkcionirale statistike u komunizmu.


Izvor: Geografski atlas, izdanje Jugoslavenski leksikografski zavod, 1979.




Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: LIZ WOLFE

Stanovnici Hong Konga žele sačuvati ono što imaju: bogatu metropolu koja njeguje zapadne vrijednosti

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS-ov doprinos kampanji ʼDa se bolje razumijemoʼ: Hrebak majstorski spustio Pupovcu i Škori

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?

Ekonomija

PIŠE: HENRY HAZLITT

Henry Hazlitt (1894-1993) bio je novinar i kolumnist koji je pisao o ekonomiji za New York Times, Wall Street Journal, Newsweek i druge poznate novine i časopise. Autor je knjige 'Economics In One Lesson' (1946).

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dobra vijest: Hrvati su među najboljim govornicima stranog engleskog jezika u svijetu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: