Vezani članci:
Kako sam shvatila da sam liberalka
F.A. Hayek: Zašto nisam konzervativac
Šveđani i Finci pokrenuli ozbiljnu i otvorenu raspravu o neoliberalizmu - na znanstvenoj razini
Kako su se Rudan i Večernjak poskliznuli na Švedskoj, 3. dio: Liberalizam, život i kapitulacija
Koronavirus, lockdown i klasični liberalizam
Žižekova kritika liberalizma je neutemeljena, deplasirana i 100% pogrešna, evo zašto!
Gdje liberalizam škripi
Brinu li liberali uopće za društvo?
Protivnici liberalizma koriste stare i isprobane metode: Tko zapravo prezire ʼobičnog čovjekaʼ?
Predstavljamo: Šonje & Polšek - Prešućeni trijumf liberalizma
5 najčešćih zabluda hrvatskih novinara o liberalizmu
Ludwig von Mises o politici: Zašto liberalne stranke gube
Trumpizam i liberalizam ne idu skupa
Mises o toleranciji, religiji i crkvama
Red Istanbulske, red aviona, red Putina, red kulturološko-vjerskog rata
Mnogi u Hrvatskoj misle da si liberalan ako želiš drugima uskratiti slobodu
U prva 4 dana preko 3.400 ljudi riješilo je naš test. Što mislite, koliko su Hrvati liberalni?
Liberali danas trebaju braniti temelje zapadne civilizacije koja je začeta upravo na principima liberalizma
Zašto ljevica i liberalizam nikako ne idu skupa
Hippie pokret i liberalizam: Što iz njega možemo naučiti
Liberal je onaj koji stane u obranu ljudskih prava onih s kojima se ne slaže
Izazovi liberalizma u 21. stoljeću
Vrijeme je da građani kažu DOSTA napornim ekstremistima
Je li liberalizam stvarno prijetnja očuvanju tradicionalne obitelji?
Lijevo ili desno - kako se u svijetu percipira politički liberalizam?
Amsterdamska koalicija i liberalizam
Kako su hrvatski 'liberalni' političari pogrešno shvatili liberalizam
Stjepan Radić: Liberalizam (1902)
Nastavak: Je li liberalizam suprotstavljen katoličkom socijalnom nauku?
Zašto je liberalizam na hrvatskoj političkoj sceni, nakon dobrog starta, propao?
Novo na Liberalu:
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima

The Economist: Što su liberali učinili za nas?


Piše: Mario Nakić
20.4.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

The Economist: Što su liberali učinili za nas?

The Economist: Što su liberali učinili za nas?


Piše: Mario Nakić
20.4.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Što su liberali ikada učinili za nas - pita se britanski The Economist u poučnom videu.

Dali su nam slobodu, metropolitske intelektualce i umjetnike. Ali otkud su oni došli i zašto je "liberalna elita" postala termin koji se zloupotrebljava?

Liberalizam je svjetonazor koji se temelji na slobodi i jednakosti prilika. Liberali vrednuju slobodno tržište, otvoreno natjecanje i slobodu izražavanja. Posljednjih godina populistički pokreti napadaju liberalne vrijednosti. Preferiraju čuvanje radnih mjesta za svoje ljude, zabranu imigracije i favoriziranje domaće proizvodnje ispred uvoza. "Protekcionizam će dovesti do velikog prosperiteta i snage" (Donald Trump)

Populistički pokreti pobijedili su na referendumima i izborima u Velikoj Britaniji, SAD-u, Poljskoj i Mađarskoj dok Francuska i Kanada čuvaju liberalne vrijednosti. Populisti tvrde da su liberali postali predstavnici "elita", odmaknuti od briga običnih ljudi i od vlastitih temeljnih principa.

Koji su to temeljni principi liberalizma?

U 17. stoljeću elite su zaista vladale svijetom. Kraljevi i kraljice imali su neograničenu moć. Država je diktirala religiju ljudima i bila u vlasništvu njihovih kuća i zemljišta.

Ali onda su se pojavila dva engleska filozofa: Thomas Hobbes ("Zakon je javna savjest") i John Locke ("Cilj zakona nije zabrana i represija, nego očuvanje i povećanje slobode").

Hobbes je predstavio ideju da ljudi odustaju od prirodnih prava na slobodu kako bi u zamjenu dobili sigurnost i zaštitu. Prema Lockeu, taj "društveni ugovor" ima korijen u dužnosti svakog pojedinca da poštuje prava drugih. Liberali koji su došli nakon njih vjerovali su u jednakost prilika za sve...Pa, ne baš sve. Samo za bijele muškarce. Vjerovali su da ljudi trebaju imati pravo zadržati ono što su zaradili i slobodu da ispune vlastite snove. Umjesto ratovanja, države trebaju prihvatiti međunarodnu trgovinu i postizati međusobne dogovore.

Ova nova filozofija je postala praksa ubrzo s druge strane Atlantskog oceana. Amerika je osnovana na principima slobode i jednakosti prilika. Ona je bila prvo liberalno društvo u svijetu. "Vjerujemo da je ovo činjenica, da su svi ljudi rođeni jednaki." (Thomas Jefferson)

Ubrzo nakon Američke revolucije, Francuzi su ukinuli monarhiju i zamijenili je narodnom republikom. Međutim, Industrijska revolucija je bila ta koja je nametnula liberalizam kao dominantnu političku teoriju u cijelom svijetu. Ona je dovela do toga da "self-made" bogatstvo zamijeni moć aristokracije. Otad je liberalizam podupirao zapadnu demokraciju.

Međutim, tijekom 20. stoljeća liberalizam je napravio više prostora za uplitanje Vlade koja je postala poslužitelj edukacije, socijalne pomoći i regulator tržišta. U Americi termin "liberalizam" je preotet. Liberalizam se sada koristi kao uvreda koja opisuje lijeve progresivce koji podupiru političku korektnost i moćnu vlast. Populisti tvrde da su današnje liberalne elite jednako moćne i udaljene od naroda kao i nekadašnja aristokracija. Bujna komercijalizacija i globalizacija ostavila je ljude iza sebe.

To smo već vidjeli. U kasnom 19. stoljeću u Americi, takozvani "pljačkaški baroni" formirali su velike imperije i akumulirali masivno bogatstvo. Politika je postala korumpirana dajući osjećaj da je društvo podijeljeno na pobjednike i gubitnike. Ali uspješni reformatori, poput Roosevelta, suočili su se s novom poslovnom aristokracijom i počistili vladu. To je pomoglo da se poveća društvena mobilnost. Kao što je liberalizam mogao reformirati sebe tada, može opet. Rast populizma nije kraj liberalizma, samo poziv na akciju.



The Economist je u pravu, liberalizam se treba reformirati. Populisti su djelomično također u pravu - većina današnjih liberala u politici diljem svijeta uvelike se odmakla od problema običnih ljudi. Liberali u Americi bave se politikom identiteta i traže širenje vlade, a liberalne stranke u Europi su se potpuno razvodnile i lako prihvaćaju kompromise nauštrb temeljnih principa.

Liberalizam se treba reformirati, vratiti svojim principima kako bi vratio povjerenje građana.



Sloboda pojedinca i njegova autonomija u potrazi za vlastitom srećom je ono što liberalizam treba slaviti maksimalno i činiti sve da što više ljudi ima što bolje prilike. Povijesno je dokazano da najširi sloj ljudi prosperira kad država oslobodi ljude svojih pretjeranih nameta i regulacija. Liberalizam se treba vratiti korijenima, učenju Lockea, Smitha, Misesa. Mala i učinkovita država u funkciji noćnog čuvara, koja poštuje suverenost svake individue i dopušta ljudima da zadrže zarađeno. To bi bila pozitivna promjena i dobra poruka narodu koji vidi da velika birokracija ide na ruku korporatizmu.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.