The Economist: Što su liberali učinili za nas?

OGLAŠAVANJE

Što su liberali ikada učinili za nas - pita se britanski The Economist u poučnom videu.

Dali su nam slobodu, metropolitske intelektualce i umjetnike. Ali otkud su oni došli i zašto je "liberalna elita" postala termin koji se zloupotrebljava?

Liberalizam je svjetonazor koji se temelji na slobodi i jednakosti prilika. Liberali vrednuju slobodno tržište, otvoreno natjecanje i slobodu izražavanja. Posljednjih godina populistički pokreti napadaju liberalne vrijednosti. Preferiraju čuvanje radnih mjesta za svoje ljude, zabranu imigracije i favoriziranje domaće proizvodnje ispred uvoza. "Protekcionizam će dovesti do velikog prosperiteta i snage" (Donald Trump)

Populistički pokreti pobijedili su na referendumima i izborima u Velikoj Britaniji, SAD-u, Poljskoj i Mađarskoj dok Francuska i Kanada čuvaju liberalne vrijednosti. Populisti tvrde da su liberali postali predstavnici "elita", odmaknuti od briga običnih ljudi i od vlastitih temeljnih principa.

Koji su to temeljni principi liberalizma?

U 17. stoljeću elite su zaista vladale svijetom. Kraljevi i kraljice imali su neograničenu moć. Država je diktirala religiju ljudima i bila u vlasništvu njihovih kuća i zemljišta.

Ali onda su se pojavila dva engleska filozofa: Thomas Hobbes ("Zakon je javna savjest") i John Locke ("Cilj zakona nije zabrana i represija, nego očuvanje i povećanje slobode").

Hobbes je predstavio ideju da ljudi odustaju od prirodnih prava na slobodu kako bi u zamjenu dobili sigurnost i zaštitu. Prema Lockeu, taj "društveni ugovor" ima korijen u dužnosti svakog pojedinca da poštuje prava drugih. Liberali koji su došli nakon njih vjerovali su u jednakost prilika za sve...Pa, ne baš sve. Samo za bijele muškarce. Vjerovali su da ljudi trebaju imati pravo zadržati ono što su zaradili i slobodu da ispune vlastite snove. Umjesto ratovanja, države trebaju prihvatiti međunarodnu trgovinu i postizati međusobne dogovore.

Ova nova filozofija je postala praksa ubrzo s druge strane Atlantskog oceana. Amerika je osnovana na principima slobode i jednakosti prilika. Ona je bila prvo liberalno društvo u svijetu. "Vjerujemo da je ovo činjenica, da su svi ljudi rođeni jednaki." (Thomas Jefferson)

Ubrzo nakon Američke revolucije, Francuzi su ukinuli monarhiju i zamijenili je narodnom republikom. Međutim, Industrijska revolucija je bila ta koja je nametnula liberalizam kao dominantnu političku teoriju u cijelom svijetu. Ona je dovela do toga da "self-made" bogatstvo zamijeni moć aristokracije. Otad je liberalizam podupirao zapadnu demokraciju.

Međutim, tijekom 20. stoljeća liberalizam je napravio više prostora za uplitanje Vlade koja je postala poslužitelj edukacije, socijalne pomoći i regulator tržišta. U Americi termin "liberalizam" je preotet. Liberalizam se sada koristi kao uvreda koja opisuje lijeve progresivce koji podupiru političku korektnost i moćnu vlast. Populisti tvrde da su današnje liberalne elite jednako moćne i udaljene od naroda kao i nekadašnja aristokracija. Bujna komercijalizacija i globalizacija ostavila je ljude iza sebe.

To smo već vidjeli. U kasnom 19. stoljeću u Americi, takozvani "pljačkaški baroni" formirali su velike imperije i akumulirali masivno bogatstvo. Politika je postala korumpirana dajući osjećaj da je društvo podijeljeno na pobjednike i gubitnike. Ali uspješni reformatori, poput Roosevelta, suočili su se s novom poslovnom aristokracijom i počistili vladu. To je pomoglo da se poveća društvena mobilnost. Kao što je liberalizam mogao reformirati sebe tada, može opet. Rast populizma nije kraj liberalizma, samo poziv na akciju.

The Economist je u pravu, liberalizam se treba reformirati. Populisti su djelomično također u pravu - većina današnjih liberala u politici diljem svijeta uvelike se odmakla od problema običnih ljudi. Liberali u Americi bave se politikom identiteta i traže širenje vlade, a liberalne stranke u Europi su se potpuno razvodnile i lako prihvaćaju kompromise nauštrb temeljnih principa.

Sloboda pojedinca i njegova autonomija u potrazi za vlastitom srećom je ono što liberalizam treba slaviti maksimalno i činiti sve da što više ljudi ima što bolje prilike. Povijesno je dokazano da najširi sloj ljudi prosperira kad država oslobodi ljude svojih pretjeranih nameta i regulacija. Liberalizam se treba vratiti korijenima, učenju Lockea, Smitha, Misesa. Mala i učinkovita država u funkciji noćnog čuvara, koja poštuje suverenost svake individue i dopušta ljudima da zadrže zarađeno. To bi bila pozitivna promjena i dobra poruka narodu koji vidi da velika birokracija ide na ruku korporatizmu.