The Economist: Što su liberali učinili za nas?

20.4.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

The Economist: Što su liberali učinili za nas?


PIŠE Mario Nakić

Što su liberali ikada učinili za nas - pita se britanski The Economist u poučnom videu.

Dali su nam slobodu, metropolitske intelektualce i umjetnike. Ali otkud su oni došli i zašto je "liberalna elita" postala termin koji se zloupotrebljava?

Liberalizam je svjetonazor koji se temelji na slobodi i jednakosti prilika. Liberali vrednuju slobodno tržište, otvoreno natjecanje i slobodu izražavanja. Posljednjih godina populistički pokreti napadaju liberalne vrijednosti. Preferiraju čuvanje radnih mjesta za svoje ljude, zabranu imigracije i favoriziranje domaće proizvodnje ispred uvoza. "Protekcionizam će dovesti do velikog prosperiteta i snage" (Donald Trump)

Populistički pokreti pobijedili su na referendumima i izborima u Velikoj Britaniji, SAD-u, Poljskoj i Mađarskoj dok Francuska i Kanada čuvaju liberalne vrijednosti. Populisti tvrde da su liberali postali predstavnici "elita", odmaknuti od briga običnih ljudi i od vlastitih temeljnih principa.

Koji su to temeljni principi liberalizma?


U 17. stoljeću elite su zaista vladale svijetom. Kraljevi i kraljice imali su neograničenu moć. Država je diktirala religiju ljudima i bila u vlasništvu njihovih kuća i zemljišta.

Ali onda su se pojavila dva engleska filozofa: Thomas Hobbes ("Zakon je javna savjest") i John Locke ("Cilj zakona nije zabrana i represija, nego očuvanje i povećanje slobode").

Hobbes je predstavio ideju da ljudi odustaju od prirodnih prava na slobodu kako bi u zamjenu dobili sigurnost i zaštitu. Prema Lockeu, taj "društveni ugovor" ima korijen u dužnosti svakog pojedinca da poštuje prava drugih. Liberali koji su došli nakon njih vjerovali su u jednakost prilika za sve...Pa, ne baš sve. Samo za bijele muškarce. Vjerovali su da ljudi trebaju imati pravo zadržati ono što su zaradili i slobodu da ispune vlastite snove. Umjesto ratovanja, države trebaju prihvatiti međunarodnu trgovinu i postizati međusobne dogovore.

Ova nova filozofija je postala praksa ubrzo s druge strane Atlantskog oceana. Amerika je osnovana na principima slobode i jednakosti prilika. Ona je bila prvo liberalno društvo u svijetu. "Vjerujemo da je ovo činjenica, da su svi ljudi rođeni jednaki." (Thomas Jefferson)

Ubrzo nakon Američke revolucije, Francuzi su ukinuli monarhiju i zamijenili je narodnom republikom. Međutim, Industrijska revolucija je bila ta koja je nametnula liberalizam kao dominantnu političku teoriju u cijelom svijetu. Ona je dovela do toga da "self-made" bogatstvo zamijeni moć aristokracije. Otad je liberalizam podupirao zapadnu demokraciju.

Međutim, tijekom 20. stoljeća liberalizam je napravio više prostora za uplitanje Vlade koja je postala poslužitelj edukacije, socijalne pomoći i regulator tržišta. U Americi termin "liberalizam" je preotet. Liberalizam se sada koristi kao uvreda koja opisuje lijeve progresivce koji podupiru političku korektnost i moćnu vlast. Populisti tvrde da su današnje liberalne elite jednako moćne i udaljene od naroda kao i nekadašnja aristokracija. Bujna komercijalizacija i globalizacija ostavila je ljude iza sebe.

To smo već vidjeli. U kasnom 19. stoljeću u Americi, takozvani "pljačkaški baroni" formirali su velike imperije i akumulirali masivno bogatstvo. Politika je postala korumpirana dajući osjećaj da je društvo podijeljeno na pobjednike i gubitnike. Ali uspješni reformatori, poput Roosevelta, suočili su se s novom poslovnom aristokracijom i počistili vladu. To je pomoglo da se poveća društvena mobilnost. Kao što je liberalizam mogao reformirati sebe tada, može opet. Rast populizma nije kraj liberalizma, samo poziv na akciju.



The Economist je u pravu, liberalizam se treba reformirati. Populisti su djelomično također u pravu - većina današnjih liberala u politici diljem svijeta uvelike se odmakla od problema običnih ljudi. Liberali u Americi bave se politikom identiteta i traže širenje vlade, a liberalne stranke u Europi su se potpuno razvodnile i lako prihvaćaju kompromise nauštrb temeljnih principa.

Liberalizam se treba reformirati, vratiti svojim principima kako bi vratio povjerenje građana.



Sloboda pojedinca i njegova autonomija u potrazi za vlastitom srećom je ono što liberalizam treba slaviti maksimalno i činiti sve da što više ljudi ima što bolje prilike. Povijesno je dokazano da najširi sloj ljudi prosperira kad država oslobodi ljude svojih pretjeranih nameta i regulacija. Liberalizam se treba vratiti korijenima, učenju Lockea, Smitha, Misesa. Mala i učinkovita država u funkciji noćnog čuvara, koja poštuje suverenost svake individue i dopušta ljudima da zadrže zarađeno. To bi bila pozitivna promjena i dobra poruka narodu koji vidi da velika birokracija ide na ruku korporatizmu.




VIŠE IZ RUBRIKE:
ZANIMLJIVOSTI
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za Katarinu Peović rad u call centru je robovanje, a konobarenje je ispod časti.

Poslovi kojih se drugovi iz Radničke fronte najviše boje

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Spuštanje zastava na pola koplja i paljenje svijeća zbog gašenja jedne firme koja je desetljećima trošila tuđi novac govori dosta o razini opće pismenosti.

Hrvati su previše emotivna bića. Samo kod nas još ovakva patetika može proći.

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska ima, u usporedbi s drugim zemljama Nove Europe, slab izvoz. On je rezultat slabijeg uvoza zbog protekcionističkih državnih politika.

Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Korupcijska afera u Austriji završila je ekspresno, za hrvatske pojmove iznenađujuće. Kod nas slične stvari završavaju posve drugačije.

Koja je razlika između Hrvatske i civiliziranih država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je da planira preuzeti HSLS, osvojiti 10 posto na izborima i onda mijenjati nacionalnu politiku.

Hrebak pruža ruku Pametnom: ʼTreba nam jedna snažna liberalna opcijaʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za jedne ljubitelje zločinaca tolerancija i ljubav, za druge zatvor. To je Hrvatska po njenoj mjeri.

Anka kaže da je u spotu s Che Guevarom pokazala ʼtolerancijuʼ. Hoće li tako i s ustašofilima?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Justin Amash je na Twitteru objavio da je Trump učinio stvari koje su za impeachment, a 'strančevanje' narušava sustav provjera i ravnoteže vlasti.

Ovo je prvi republikanac u Kongresu koji poziva na Trumpovu smjenu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ideja o odšteti zbog iseljavanja radnika je toliko luda da ju je predlagao i Joseph Stiglitz. Da, on je uvaženi ekonomist, ali i socijaldemokrat.

Mostovac brani Petrova citatom iz knjige ekonomista koji je hvalio Chavezovu ekonomsku politiku

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sindikati možda to nisu planirali, ali oni će na kraju natjerati Plenkovića da preispita sustav i pokrene ozbiljnu reformu.

Ne slažem se s njihovom inicijativom, ali pozdravljam uspjeh sindikata. Evo zašto...

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Riječ je o retoričkom triku kojim se koriste vladajući kako bi građani pomislili da se država razdužuje.

Provjera istinitosti: Smanjuje li se hrvatski javni dug?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljudi koji su nekoć vodili političke stranke koje su bile liberalne samo na papiru, sada su se sjetili pričati o marginalizaciji. A tko je do nje doveo?

Kome smeta rebrendiranje HSLS-a?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad bi protekcionizam vodio u prosperitet, to bi značilo da slobodna trgovina vodi u siromaštvo. Provjerili smo je li to točno.

Razbijanje mita: Protekcionizam vodi u prosperitet

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: