Tihi ubojica hrvatskog društva

10.4.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Tihi ubojica hrvatskog društva

Da je kod nas moguće kupiti čovjeka za gemišt fraza je koju često koristim i pridodajem joj veliku važnost jer sam to vidio stotinu puta i u praksi. Alkoholizam i privrženost alkoholu kao uobičajenom antistres ventilu u našoj je državi učestala pojava i nju se rijetko propitkuje s oltara ili od strane tisuća udruga koje vidimo na prvim crtama. Ne sjećam se da su obiteljaši Željke Markić ikad pričali o alkoholu kao uzročniku raspada obitelji, a to je prilično ogroman i lako dokaziv problem.

Na putu do posla koji inače iznosi deset minuta, jednom prilikom izbrojao sam dvjestotinjak praznih staklenki žestokog pića od jedan decilitar koje u narodu popularno zovemo „unučeki“. Nakon ritualnog jutarnjeg ispijanja žestice točno znam gdje se HŽ-ovi strojovođe rješavaju balasta, a poznate su mi lokacije i od nekih drugih službenika gradskih firmi za koje znam u kojem hladu odmaraju prije završetka radnog mjesta i koji kiosk im je baza. I u privatnim tvrtkama taj je problem izražen, no ako poslodavac drži do sigurnosti i uspješnosti tvrtke, to se rješava alkotestiranjem za koji se sindikati iz državnih službi nikad nisu zalagali, a garantirano bi pomogli onima koji ne piju i rade umjesto učestalih korisnika alkohola pa zato postaju frustrirani i demotivirani za ozbiljan rad.



Upravo takvi službenici i radnici padaju u drugi plan što alkohol stavlja u sam vrh uzročnika krivih za odlazak nezadovoljnih ljudi u inozemstvo. Čovjek pod utjecajem alkohola nerijetko je korumpiran i opasan za radnu sredinu pošto je svjestan svog problema pa su mu napadi na poštene ljude iz radnog kolektiva najbolja i jedina obrana koju ima. Takvo ponašanje kod nas je zaštićeno i duboko ukorijenjeno jer smo izrazito nepotističko društvo pa se nitko ne usudi previše propitkivati jer riskira da se i njega otkrije s prstima u medu.

Kurikulna reforma, elementarno tehničko pitanje opstanka našeg društva, zato je teško provediva reforma i o njoj najmanje slušamo od profesora i nastavnika budući da znamo da je to radno mjesto s izrazito velikim stupnjem nepotizma. Tisuće nastavnika jednostavno šuti i ne čeprka nesvjestan činjenice da uskoro neće imati koga podučavati. U meritum naših problema uvijek ulaze jedno te iste ideološke podjele koje ne stavljaju kruh na stol, već su temelj postojanja za društvene skupine koje upravo od te razjedinjenosti dobro plivaju u ovom sustavu.



Alkohol je jedan od ozbiljnijih problema od kojeg najviše koristi imaju upravo političari. Pripita ili pijana raja idealan je poligon za vladanje, a i siguran otpornik bilo kakvim društvenim promjenama. U ovom tekstu mogao bih navesti stotine negativnih i nijedan pozitivan primjer učestale konzumacije alkohola na radnome mjestu, no za početak bilo bi poželjno da kao društvo ovaj problem počnemo sagledavati češće i ozbiljnije.

Čašica u slobodno vrijeme nije nikoga ubila, no ona mora postati nagrada za dobro obavljeni posao, a ne model za lakše tavorenje u neradu i nepotizmu.



Kad govorimo o alkoholu, možemo se osvrnuti i na zdravstvo u koje utrpavamo milijarde, a upravo je alkoholni pozitivizam u društvu zaslužan za tisuće novih pacijenata što se liječe na račun onih odgovornijih i sklonijih zdravom životu. Ovo je zapravo jedan od temeljnih društvenih problem o kojima bi trebali češće raspravljati jer ne podliježu nikakvim podjelama, već mu je cilj povećanje slobodarskih ideja u samom narodu. Ja, naravno, znam da smo mi daleko od toga, no jednostavno mi je dopizdilo slušati da "pijanci uvijek bolje prođu" ili onu: "Bog čuva budale i pijance".





Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: LIZ WOLFE

Stanovnici Hong Konga žele sačuvati ono što imaju: bogatu metropolu koja njeguje zapadne vrijednosti

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS-ov doprinos kampanji ʼDa se bolje razumijemoʼ: Hrebak majstorski spustio Pupovcu i Škori

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?

Ekonomija

PIŠE: HENRY HAZLITT

Henry Hazlitt (1894-1993) bio je novinar i kolumnist koji je pisao o ekonomiji za New York Times, Wall Street Journal, Newsweek i druge poznate novine i časopise. Autor je knjige 'Economics In One Lesson' (1946).

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dobra vijest: Hrvati su među najboljim govornicima stranog engleskog jezika u svijetu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: