Zagrebačko sveučilište više nije među 1.000 najboljih u svijetu; splitsko se drži malo bolje

23.9.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
4

Nedavno su objavljeni rezultati rangiranja sveučilišta prema organizaciji Times Higher Education. Amerikanci i Britanci i dalje vladaju vrhom.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Zagrebačko sveučilište više nije među 1.000 najboljih u svijetu; splitsko se drži malo bolje

Nedavno su objavljeni rezultati rangiranja sveučilišta prema organizaciji Times Higher Education. Amerikanci i Britanci i dalje vladaju vrhom.
PIŠE Mario Nakić

Organizacija "Times Higher Education" objavila je ovogodišnju rang listu sveučilišta, u koju je uključeno skoro 1.400 visokoobrazovnih institucija u svijetu, ocijenjenih prema više različitih kriterija. Ti kriteriji uključuju sposobnost podučavanja, reputaciju u svijetu, intenzivnost istraživačkog rada, broj citata u objavljenim radovima, prihode od istraživanja itd.

Prema ukupnom rezultatu, i ove godine su prvih 20 mjesta rezervirana za britanska i američka sveučilišta. Jedino je švicarski federalni institut za tehnologiju i matematiku ETH Zurich ušao kao "uljez" na 13. mjestu.

Britansko sveučilište Oxford i ove je godine na vrhu liste, a slijedi Kalifornijski institut tehnologije. Treći je Cambridge, a zatim niz američkih sveučilišta: Stanford, Massuchusetts Institute of Technology, Princeton, Harvard, Yale i Čikaško sveučilište. Deseti je Kraljevski koledž u Londonu. Među top 10, dakle, našla su se tri engleska i sedam američkih sveučilišta.

Među neameričkim i nebritanskim sveučilištima najviše se ističe Sveučilište u Torontu (Kanada) na 18. mjestu te dva kineska sveučilišta - Tsinghua i Peking - na 23. i 24. mjestu. Nacionalno sveučilište Singapura je 25., sveučilišta u Muenchenu (Njemačka) i Melbourneu (Australija) dijele 32. mjesto, Sveučilište Britanske Kolumbije (Kanada) je 34., a Sveučilište Hong Kong 35. Na 36. mjestu je Sveučilište u Tokiju, a 38. je Sveučilište Lausanne (Švicarska). Švedski Karolinska institut je na 41. mjestu.

A kako su plasirana hrvatska sveučilišta? Na ovoj ljestvici našla su se samo dva hrvatska sveučilišta - Split i Zagreb. Sveučilište u Splitu plasiralo se u grupu između 601. i 800. mjesta, a Sveučilište u Zagrebu ove godine nije uspjelo po rezultatima ući među prvih tisuću.

Sveučilište u Splitu je dobilo prilično dobru ocjenu iz citata (56,8 od 100) dok je Sveučilište u Zagrebu u toj kategoriji ocijenjeno sa slabih 25,3. Splitsko sveučilište dobilo je znatno bolje ocjene od zagrebačkog i u kategorijama prihoda od istraživanja te međunarodnog ugleda. U onoj najvažnijoj kategoriji - teaching - oba hrvatska sveučilišta ocijenjena su "minus dvojkom" (15,7 i 17,8).

Očito je da je visoko obrazovanje u Hrvatskoj izgubilo svaku težinu, a mladim ljudima treba biti jasno kakve im Europska unija nudi prednosti. Imate jednako pravo upisa na bilo koje sveučilište unutar EU kao i bilo koji drugi građanin EU. Iskoristite tu mogućnost, informirajte se o sveučilištima diljem Europe.


VIŠE IZ RUBRIKE:
DRUŠTVO
SVIJET
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Vezano
Splitsko sveučilište nakon pritiska ekstremista izbacilo LGBT studente iz natječaja
Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme
PISA i Nova Europa: 7 grafova koji nam pokazuju koliko su učitelji cijenjeni u Hrvatskoj
U većem dijelu svijeta 16-godišnjaci nisu u stanju razlikovati činjenice od mišljenja
S obzirom na visinu plaće u prosvjeti Hrvatska ima najgori PISA rezultat u Novoj Europi
Novi PISA rezultati: Hrvatska i dalje ispodprosječna, napredak ostvaruje samo u čitanju
ʼUčitelji pripremaju djecu za svijet koji ne postoji. Zamislite da štrajkaju, recimo, ljudi koji proizvode konjska sedlaʼ
Sindikat iskorištava djecu za svoje prljave ciljeve
Pismo profesorice koja nije imala političke veze: ʼPoštovani kolege, pitate li se kako je nama?ʼ
Superhik revolucija
Štrajk prosvjetara je protuustavan. Pravo na štrajk nije iznad prava djece na obrazovanje
Odgovor Stankoviću: Kako tržište može ocjenjivati rad u javnom sektoru?
Profesor koji napušta sindikat: ʼUmjesto da traže meritokraciju i pravdu, oni štrajkaju za sitne materijalne intereseʼ
Štrajk prosvjetara: Top 5 laži i manipulacija koje su nam sindikati i mediji proširili
Učenici od ponedjeljka kreću u štrajk, pročitajte njihove zahtjeve!
Dalija Orešković protiv vaučerizacije školstva: ʼTreba nam samo sustav kontrole i odgovornostiʼ
Grubišić u Otvorenom spomenuo vaučerizaciju školstva; to je isprovociralo voditelja i Ribića
Koji političari još brane interese poreznih obveznika?
Naš javni sektor vrednuje rad pogrešno jer i dalje vjeruju u marksističku teoriju vrijednosti
Kad bi Hrvatska bila Finska...
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Najtraženije na Liberalu
Zanima vas nešto drugo? Tu unesite pojam koji želite pretražiti:
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: