Zagrebačko sveučilište više nije među 1.000 najboljih u svijetu; splitsko se drži malo bolje

23.9.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
4

Nedavno su objavljeni rezultati rangiranja sveučilišta prema organizaciji Times Higher Education. Amerikanci i Britanci i dalje vladaju vrhom.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Zagrebačko sveučilište više nije među 1.000 najboljih u svijetu; splitsko se drži malo bolje

Nedavno su objavljeni rezultati rangiranja sveučilišta prema organizaciji Times Higher Education. Amerikanci i Britanci i dalje vladaju vrhom.
PIŠE Mario Nakić

Organizacija "Times Higher Education" objavila je ovogodišnju rang listu sveučilišta, u koju je uključeno skoro 1.400 visokoobrazovnih institucija u svijetu, ocijenjenih prema više različitih kriterija. Ti kriteriji uključuju sposobnost podučavanja, reputaciju u svijetu, intenzivnost istraživačkog rada, broj citata u objavljenim radovima, prihode od istraživanja itd.

Prema ukupnom rezultatu, i ove godine su prvih 20 mjesta rezervirana za britanska i američka sveučilišta. Jedino je švicarski federalni institut za tehnologiju i matematiku ETH Zurich ušao kao "uljez" na 13. mjestu.

Britansko sveučilište Oxford i ove je godine na vrhu liste, a slijedi Kalifornijski institut tehnologije. Treći je Cambridge, a zatim niz američkih sveučilišta: Stanford, Massuchusetts Institute of Technology, Princeton, Harvard, Yale i Čikaško sveučilište. Deseti je Kraljevski koledž u Londonu. Među top 10, dakle, našla su se tri engleska i sedam američkih sveučilišta.

Među neameričkim i nebritanskim sveučilištima najviše se ističe Sveučilište u Torontu (Kanada) na 18. mjestu te dva kineska sveučilišta - Tsinghua i Peking - na 23. i 24. mjestu. Nacionalno sveučilište Singapura je 25., sveučilišta u Muenchenu (Njemačka) i Melbourneu (Australija) dijele 32. mjesto, Sveučilište Britanske Kolumbije (Kanada) je 34., a Sveučilište Hong Kong 35. Na 36. mjestu je Sveučilište u Tokiju, a 38. je Sveučilište Lausanne (Švicarska). Švedski Karolinska institut je na 41. mjestu.

A kako su plasirana hrvatska sveučilišta? Na ovoj ljestvici našla su se samo dva hrvatska sveučilišta - Split i Zagreb. Sveučilište u Splitu plasiralo se u grupu između 601. i 800. mjesta, a Sveučilište u Zagrebu ove godine nije uspjelo po rezultatima ući među prvih tisuću.

Sveučilište u Splitu je dobilo prilično dobru ocjenu iz citata (56,8 od 100) dok je Sveučilište u Zagrebu u toj kategoriji ocijenjeno sa slabih 25,3. Splitsko sveučilište dobilo je znatno bolje ocjene od zagrebačkog i u kategorijama prihoda od istraživanja te međunarodnog ugleda. U onoj najvažnijoj kategoriji - teaching - oba hrvatska sveučilišta ocijenjena su "minus dvojkom" (15,7 i 17,8).

Očito je da je visoko obrazovanje u Hrvatskoj izgubilo svaku težinu, a mladim ljudima treba biti jasno kakve im Europska unija nudi prednosti. Imate jednako pravo upisa na bilo koje sveučilište unutar EU kao i bilo koji drugi građanin EU. Iskoristite tu mogućnost, informirajte se o sveučilištima diljem Europe.


VIŠE IZ RUBRIKE:
DRUŠTVO
SVIJET
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Vezano
PISA i Nova Europa: 7 grafova koji nam pokazuju koliko su učitelji cijenjeni u Hrvatskoj
U većem dijelu svijeta 16-godišnjaci nisu u stanju razlikovati činjenice od mišljenja
S obzirom na visinu plaće u prosvjeti Hrvatska ima najgori PISA rezultat u Novoj Europi
Novi PISA rezultati: Hrvatska i dalje ispodprosječna, napredak ostvaruje samo u čitanju
ʼUčitelji pripremaju djecu za svijet koji ne postoji. Zamislite da štrajkaju, recimo, ljudi koji proizvode konjska sedlaʼ
Sindikat iskorištava djecu za svoje prljave ciljeve
Pismo profesorice koja nije imala političke veze: ʼPoštovani kolege, pitate li se kako je nama?ʼ
Superhik revolucija
Štrajk prosvjetara je protuustavan. Pravo na štrajk nije iznad prava djece na obrazovanje
Odgovor Stankoviću: Kako tržište može ocjenjivati rad u javnom sektoru?
Profesor koji napušta sindikat: ʼUmjesto da traže meritokraciju i pravdu, oni štrajkaju za sitne materijalne intereseʼ
Štrajk prosvjetara: Top 5 laži i manipulacija koje su nam sindikati i mediji proširili
Učenici od ponedjeljka kreću u štrajk, pročitajte njihove zahtjeve!
Dalija Orešković protiv vaučerizacije školstva: ʼTreba nam samo sustav kontrole i odgovornostiʼ
Grubišić u Otvorenom spomenuo vaučerizaciju školstva; to je isprovociralo voditelja i Ribića
Koji političari još brane interese poreznih obveznika?
Naš javni sektor vrednuje rad pogrešno jer i dalje vjeruju u marksističku teoriju vrijednosti
Kad bi Hrvatska bila Finska...
Novo pravilo: Tko misli da je potplaćen, neka da otkaz i nađe nekoga tko će ga plaćati više!
Divjak je produžena ruka Ribićevog sindikata, a HNS je uvijek bio stranka posebnih interesa
Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: LIZ WOLFE

Stanovnici Hong Konga žele sačuvati ono što imaju: bogatu metropolu koja njeguje zapadne vrijednosti

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS-ov doprinos kampanji ʼDa se bolje razumijemoʼ: Hrebak majstorski spustio Pupovcu i Škori

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?

Ekonomija

PIŠE: HENRY HAZLITT

Henry Hazlitt (1894-1993) bio je novinar i kolumnist koji je pisao o ekonomiji za New York Times, Wall Street Journal, Newsweek i druge poznate novine i časopise. Autor je knjige 'Economics In One Lesson' (1946).

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dobra vijest: Hrvati su među najboljim govornicima stranog engleskog jezika u svijetu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: