Tko bi rekao: Nakon državne subvencije cijene stanova skočile do 50 posto

30.7.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Tko bi rekao: Nakon državne subvencije cijene stanova skočile do 50 posto


PIŠE Mario Nakić

Zbog državnih subvencija nagli skok cijena stanova - veliki naslov u današnjem dnevnom tisku. Cijene nekretnina u Zagrebu, nakon državnih subvencija stambenih kredita, porasle su 30 do 40 posto, a u nekim zagrebačkim kvartovima i do 50 posto. U Zagrebu je lani odobreno uvjerljivo najviše subvencija za stambene kredite (820). Država sufinancira kredite građana uplaćujući 50% kamata.

HNS-ovac Predrag Štromar, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva, nedavno se sponzoriranim oglasom na Facebooku pohvalio kako su subvencije mladim bračnim parovima prilikom kupnje nekretnine zasluga HNS-a. Od početka je bilo jasno svakome tko razumije kako tržište funkcionira, da ovakvom intervencijom država neće pomoći građanima, već samo manjem dijelu zemlje dok će ostatak biti na gubitku.

Stvar je jednostavna. Potražnja utječe na cijenu. Što je potražnja veća, cijena robe/usluge će rasti. Država je svojim subvencioniranjem potakla potražnju za nekretninama i automatski im podigla cijenu jer kupci nemaju osjećaj kao da oni plaćaju punu cijenu nekretnine budući da su kamate sufinancirane iz državnog proračuna. Cijene su porasle otprilike za onaj iznos koji subvencionira država, što znači da će kupci proći jednako kao i bez subvencije, jedino ih je ta subvencija psihološki privukla da se odluče na kupnju nekretnine i kreditno zaduže na duže vrijeme.

Tko iz ovakve mjere profitira? Agencije za prodaju nekretnina i oni koji prodaju vlastite nekretnine, banke i eventualno političari na vlasti ako građani "popuše" da je ova mjera nekako pozitivna i da će zadržati mlade ljude u Hrvatskoj. Ovo zadnje je ipak upitno jer vjerujem da glasači nisu toliko glupi te će shvatiti kako nitko ne napušta Hrvatsku zato što nema vlastitu nekretninu, nego iz sasvim drugih razloga (bolje prilike, bolja plaća, pravedniji sustav, veće mogućnosti napredovanja itd.).

Učinjena je i velika nepravda jer će sada oni koji se ne mogu kandidirati za državnu subvenciju, a to su svi koji ne spadaju u kategoriju mladih bračnih parova, morati izdvojiti 30 do 50 posto više novca ako žele kupiti nekretninu.



Država novac za sufinanciranje nekretnina mladim bračnim parovima namiruje direktno iz proračuna. Proračun pune građani, porezni obveznici, prvenstveno poduzetnici i radnici u privatnom sektoru. Svaka ovakva intervencija države još jedan je uteg na hrvatskom gospodarstvu. Da vlada stvarno želi pomoći mladim bračnim parovima, postoje efikasniji i za gospodarstvo manje bolni načini da to učini.

Nije to ništa novo, slične populističke mjere, samo puno većeg intenziteta, poduzimale su socijalističke vlade diljem svijeta. Bivši venezuelanski predsjednik Hugo Chavez pokrenuo je 2012. godine plan izgradnje stambenih objekata za sve obitelji koje nemaju vlastitu nekretninu. "Svaki stanovnik Venezuele imat će dostojanstven dom do 2019. godine, koliko god to koštalo", govorio je. Naši socijalistički mediji slavodobitno su to prenosili. Evo, 2019. je skoro pred vratima, a u Venezueli više nitko ne razmišlja o vlastitoj nekretnini kad ljudi imaju problema preživljavajući iz dana u dan. Od ekspanzije državnog udomljavanja do opće nestašice WC papira u cijeloj zemlji razlika je samo u nekoliko godina.

Obično ljudi uče osnove ekonomije iz tuđih pogrešaka, ali Hrvati su, izgleda, osuđeni da uče iz vlastitih. Ni to neće biti veliki problem pod uvjetom ako iz ovog primjera sa subvencioniranjem kredita naučimo lekciju.

 



Novo na Liberalu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS-ov doprinos kampanji ʼDa se bolje razumijemoʼ: Hrebak majstorski spustio Pupovcu i Škori

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?

Ekonomija

PIŠE: HENRY HAZLITT

Henry Hazlitt (1894-1993) bio je novinar i kolumnist koji je pisao o ekonomiji za New York Times, Wall Street Journal, Newsweek i druge poznate novine i časopise. Autor je knjige 'Economics In One Lesson' (1946).

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dobra vijest: Hrvati su među najboljim govornicima stranog engleskog jezika u svijetu

Ljudska prava

PIŠE: MILTON FRIEDMAN

Milton Friedman 1972.: Zašto rat protiv droge ne može uspjeti

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Policija ima način da dokaže svoju humanost: Uvedite obavezne kamere na uniformama!

Zanimljivosti

PIŠE: DAMIR OMERBEGOVIĆ

ʼTi si fašist!ʼ - ovakve optužbe nisu ništa novo, evo što se krije iza njih...

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: