Tko bi rekao: Nakon državne subvencije cijene stanova skočile do 50 posto

Zbog državnih subvencija nagli skok cijena stanova - veliki naslov u današnjem dnevnom tisku. Cijene nekretnina u Zagrebu, nakon državnih subvencija stambenih kredita, porasle su 30 do 40 posto, a u nekim zagrebačkim kvartovima i do 50 posto. U Zagrebu je lani odobreno uvjerljivo najviše subvencija za stambene kredite (820). Država sufinancira kredite građana uplaćujući 50% kamata.

HNS-ovac Predrag Štromar, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva, nedavno se sponzoriranim oglasom na Facebooku pohvalio kako su subvencije mladim bračnim parovima prilikom kupnje nekretnine zasluga HNS-a. Od početka je bilo jasno svakome tko razumije kako tržište funkcionira, da ovakvom intervencijom država neće pomoći građanima, već samo manjem dijelu zemlje dok će ostatak biti na gubitku.

Stvar je jednostavna. Potražnja utječe na cijenu. Što je potražnja veća, cijena robe/usluge će rasti. Država je svojim subvencioniranjem potakla potražnju za nekretninama i automatski im podigla cijenu jer kupci nemaju osjećaj kao da oni plaćaju punu cijenu nekretnine budući da su kamate sufinancirane iz državnog proračuna. Cijene su porasle otprilike za onaj iznos koji subvencionira država, što znači da će kupci proći jednako kao i bez subvencije, jedino ih je ta subvencija psihološki privukla da se odluče na kupnju nekretnine i kreditno zaduže na duže vrijeme.

Tko iz ovakve mjere profitira? Agencije za prodaju nekretnina i oni koji prodaju vlastite nekretnine, banke i eventualno političari na vlasti ako građani "popuše" da je ova mjera nekako pozitivna i da će zadržati mlade ljude u Hrvatskoj. Ovo zadnje je ipak upitno jer vjerujem da glasači nisu toliko glupi te će shvatiti kako nitko ne napušta Hrvatsku zato što nema vlastitu nekretninu, nego iz sasvim drugih razloga (bolje prilike, bolja plaća, pravedniji sustav, veće mogućnosti napredovanja itd.).

Država novac za sufinanciranje nekretnina mladim bračnim parovima namiruje direktno iz proračuna. Proračun pune građani, porezni obveznici, prvenstveno poduzetnici i radnici u privatnom sektoru. Svaka ovakva intervencija države još jedan je uteg na hrvatskom gospodarstvu. Da vlada stvarno želi pomoći mladim bračnim parovima, postoje efikasniji i za gospodarstvo manje bolni načini da to učini.

Nije to ništa novo, slične populističke mjere, samo puno većeg intenziteta, poduzimale su socijalističke vlade diljem svijeta. Bivši venezuelanski predsjednik Hugo Chavez pokrenuo je 2012. godine plan izgradnje stambenih objekata za sve obitelji koje nemaju vlastitu nekretninu. "Svaki stanovnik Venezuele imat će dostojanstven dom do 2019. godine, koliko god to koštalo", govorio je. Naši socijalistički mediji slavodobitno su to prenosili. Evo, 2019. je skoro pred vratima, a u Venezueli više nitko ne razmišlja o vlastitoj nekretnini kad ljudi imaju problema preživljavajući iz dana u dan. Od ekspanzije državnog udomljavanja do opće nestašice WC papira u cijeloj zemlji razlika je samo u nekoliko godina.

Obično ljudi uče osnove ekonomije iz tuđih pogrešaka, ali Hrvati su, izgleda, osuđeni da uče iz vlastitih. Ni to neće biti veliki problem pod uvjetom ako iz ovog primjera sa subvencioniranjem kredita naučimo lekciju.