Vezani članci:
Zakon o javnom redu i miru ima ozbiljan problem s pravom na slobodu govora
Zakon o oporezivanju ʼekstraprofitaʼ bi mogao imati problem s Ustavom. Evo zašto...
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Kako naš pravni sustav pogoduje osuđenicima s dvojnim državljanstvom
Ništa ne potkopava vladavinu prava kao loš zakon
Plenkovićeva vlada nije dugo izdržala kao fiskalno odgovorna; javna potrošnja se povećava 100% više od BDP-a
Index pokušao objasniti zašto je Duhaček vrjedniji od Čolakovića. Još više su se zakopali...
Sprdnja od pravne države - inspektori će vas kazniti zbog korištenja vlastite imovine
Višak zakona znači više Kruljaca koji nehajno gule krumpir i više Huanita koji umiru u smrdljivim zatvorima
Još jedna žrtva lošeg zakona: Prohibicija marihuane krši temeljna ljudska prava
Ne treba vam zakon reći da ste obitelj
Kako to da su svi perverzni pornografski žanrovi nastali baš u Japanu?
'Nećemo se valjda pridržavati zakona kao pijan plota'
Zabrana 'nepoštenih trgovačkih praksi' - udar Vlade na standard građana
Borci za socijalnu jednakost su najveća prijetnja ravnopravnosti
U ime ljudskih prava: Ukinite zakon o drogama!
Frederic Bastiat, otac liberalizma - najbolji citati iz knjige 'Zakon'
Hoće li Vlada osnovati Stožer za demografiju? Evo koje bi mjere mogli uvesti...
Venezuela izabrana u UN-ovo vijeće za ljudska prava; HRW prosvjeduje
Liberal je onaj koji stane u obranu ljudskih prava onih s kojima se ne slaže
Američka vlada zamjera Hrvatskoj sve što ni sama ne provodi
Ne padajte na jeftini populizam: Voda nije ljudsko pravo
Vatra u prepunom kazalištu
Urnebes: Ovaj profesor prava tvrdi da je cjepivo besplatno
Pandorina kutija: Je li koronakriza pokazala kako se lako odričemo ustavnih prava?
Treba li Hrvatska zabraniti uvoz genetski modificirane hrane? (pogled iz klasično-liberalne teorije prava)
Bruno Leoni i njegova kritika inflacije propisa danas su relevantniji no ikad
Novo na Liberalu:
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima

Tko ima prava i na što: Kad zakon postane nemoralan, otpor postaje dužnost


Piše: Ivan Bertović
23.9.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

Tko ima prava i na što: Kad zakon postane nemoralan, otpor postaje dužnost


Piše: Ivan Bertović
23.9.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

Potaknut kritikom upućenom liberalima da ne poštuju vladavinu prava, ali i nedavnom smrću mladog Splićanina koji je umro zbog besmislenog rata protiv droga, primijetio sam da ljudi prihvaćaju stvari koje su evidentno nemoralne i neispravne samo zato što su zakonite.

Okosnica takvog stava nalazi se u zabludi o nepogrešivosti zakonodavca i uvjerenju da je vladavina prava apsolutna, običnim rječnikom rečeno - zakoni koje je Sabor donio su dobri i moraju se poštivati.

No, je li zakonito uvijek ispravno? Zakonito znači da je neko tijelo, koje ima legitimitet, donijelo normu (zakon). Vladavina prava znači da se takva norma poštuje i da za one koji je ne poštuju slijedi sankcija (kazna). S jasno postavljenim osnovnim pojmovima, vrijeme je da razmislimo o zabludama.

O nepogrešivom zakonodavcu

Kada ljudi gledaju zakone koji se donose, ako su optimisti i smatraju naš Sabor i odbore koji rade unutar njega kompetentnima, vjeruju da su zakoni doneseni u dobroj vjeri, s dobrim namjerama i radi pomaganja najslabijim članovima društva.

To nažalost nije slučaj. Da biste to shvatili morate ući u glavu prosječnog političara. On ima samo jedan cilj: biti ponovno izabran. Da bi bio ponovno izabran, takav političar će raditi isključivo stvari koje su popularne. Prosječan građanin nema vremena proučavati sve učinke svih zakona. On ima posao, obitelj, hobi, prijatelje...Zato se oslanja na političara da to prouči za njega. Ali političar će radije izreći slatku laž nego neugodnu istinu. Istina ga rijetko ponovno izabire.

Zato je zakonodavac rijetko u dobroj vjeri. On zna da će vam ono što vi želite štetiti, ali nije ga briga jer to donosi glasove.

Takav političar također rijetko ide na ruku slabijima. Osim standardnih zakona za one slabije pojedince, koji ih drže u neimaštini kroz stroga pravila o primanju socijalne pomoći umjesto da ih uzdižu iz iste, tu je i česta koluzija s velikim igračima. Takozvana “sprega velikog kapitala i visoke politike”. Važno je razumjeti da veliki igrači, velike korporacije, često zagovaraju dodatne zakone. Oni tada tvrde da je to radi kontrole kvalitete i poštene utakmice. No, što je nepošteno u slobodnom tržištu? Svi su slobodni natjecati se kako žele dokle god aktivno ne uništavaju imovinu onog drugog.

Ono što dušebrižnici ne razumiju kada podržavaju ovakve mjere je činjenica da veliki mogu platiti političko lobiranje da se zakoni koji se donose kroje po njima (lex Agrokor na primjer), ali i odvjetničke timove da im osiguraju sukladnost s tim navodno ograničavajućim zakonima. Mali i srednji poduzetnici to ne mogu. Zato takva utakmica završava s malima i srednjima koji moraju poštovati pravila koja su u relativnom odnosu daleko teža i kompleksnija za probaviti. Mali i srednji propadaju, a veliki jedini ostaju.

Zato je svako zagovaranje reguliranja tržišta naivno. Veliki uvijek isplivaju na leđima malih i srednjih.

Čak i kada bi našli najčasniju, najpošteniju i najbrižniju osobu i postavili je za dobronamjernog diktatora, bi li ta osoba činila dobro? Kroz povijest imamo čitav niz zakona koji su se donosili s “dobrim namjerama”, a donijeli su katastrofu). U Americi je prohibicija alkohola uzrokovala neviđeni rast bandi, kartela, smrti i patnje. Socijalna pomoć kojoj je namjera pomoći zapravo drži slabe na tom položaju jer im onemogućava financijski i osobni rast. Zakon o minimalnoj plaći kojem je (navodno) cilj pomoći radniku u stvarnosti stvara nezaposlenost. Da se sami anđeli spuste s neba i počnu nam pisati zakone, oni ne bi mogli znati što je dobro, a što loše, u smislu nevidljivih posljedica. S razlogom se kaže da je put u pakao popločan dobrim namjerama.

Iz gore navedenih razloga možemo zaključiti da zakonito nikako ne mora biti moralno.

O apsolutnoj vladavini prava

Liberali, barem oni pravi i originalni, vjeruju u vladavinu prava. Za to je potrebno razumjeti što su ta “prava”. Općenito govoreći, prava se dijele na dvije skupine: negativna i pozitivna prava. Njihova imena ne ukazuju na to koja su “dobra”, a koja “loša”, nego ukazuju na način kako djeluju između nositelja prava i predmeta nad kojim se pravo primjenjuje.

Jednostavan primjer pozitivnih i negativnih prava se može prikazati kao odlazak na pivo s prijateljima. Kada sjedite za stolom, svaki od vas ima pivo pred sobom. Vaše pivo je vaše i vi odlučujete kako i koliko ćete ga popiti. Nitko vam ne smije doći i uzeti vaše pivo. To je negativno pravo - pravo odbiti svaku treću osobu od svojih stvari. Primjeri negativnih prava su pravo na vlasništvo, pravo na život, pravo na slobodu govora. Negativna prava vam kažu da imate pravo “imati” i da vam to nitko ne smije uzeti, ali vam ne govore kako ćete do toga doći.

Ako sada vaš prijatelj ima pravo na pivo, a ostao je bez svog, on grabi prema vašem pivu i pije ga. Nije bitno što je to pivo vaše jer on ima pravo na pivo i on ga smije ostvariti. To je pozitivno pravo. Ono grabi prema drugome. Očekuje da nešto dobije neovisno o trudu koji je unijet. Primjeri pozitivnih prava su pravo na zdravstvo, pravo na obrazovanje, razne subvencije. Dakle, pozitivna prava su ona koja se garantiraju čak i kada nismo za njih ništa napravili.

I tu je glavna razlika u primjeni građanskog neposluha od strane liberala i slobodoumnih naspram onih koji silom žele uvesti svoje sustave. Građanski neposluh liberala sličan je pasivnom otporu kojim su Gandhijeve pristaše uspjele osloboditi Indiju od kolonizatora. U tom slučaju, ugrubo govoreći, možemo reći da je Gandhi tražio negativna prava, na zemlju u kojoj živi, a Britansko carstvo pozitivna, na zemlju koju smatraju svojom kroz osvajanje i kolonizaciju. Gdje liberali odbijaju sudjelovati u glupostima, ljevičarske skupine poput one u Hamburgu za vrijeme G20 pale i razbijaju.

Ne zagovaram revoluciju jer su većinom krvave i neuspješne. Ali isto tako slobodu Indiji nije donijelo glasanje u parlamentu. Briga o svom poslu i puštanje drugih da se brinu o svojem je temelj razvitka svake zdrave države, naroda, civilizacije.

Za one koji žele znati više:
Frederic Bastiat: Essays on political economy
Veil of Ignorance
Schools of Thought: Classical Liberalism

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

IVAN BERTOVIĆ
Ivan Bertović je voditelj prevoditeljskog ureda, student prava i predstavnik europske organizacije 'Studenti za slobodu' ESFL.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.