Tko ima pravo nametati kolektivno sjećanje?

31.7.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4

Tko ima pravo nametati kolektivno sjećanje?

Čega se i kako sjećati važno je pitanje za svakog pojedinca, za društvo i državu.

Postoje događaji u prošlosti koji su se odigrali i oni su jedinstveni i neponovljivi. Oni među njima koji su bili po nečemu prijelomni ili traumatični postanu važni u sjećanju. Svaki pojedinac ima svoje osobno sjećanje na ljude i važne događaje.

Isto tako, postoji nešto što se zove kolektivno sjećanje i imaju ga sve velike skupine. Kolektivno sjećanje imaju nacije i ono je jedno od bitnih čimbenika svake nacije. Nasuprot fašističkog shvaćanja, nacija nije organska i nema je u krvi ili genima, već je zamišljena zajednica koju konstituira niz čimbenika, pa i kolektivno sjećanje.

Amerikanci imaju rat za neovisnost, Francuzi građansku revoluciju, Englezi svjetske ratove. U kolektivnom sjećanju društvo se sjeća prema određenom narativu koji formiraju elite. Taj narativ često je više ili manje u skladu s činjenicama, ali to nije toliko ni važno.

Problem s kolektivnim sjećanjem počinje kada dođemo u srednju i istočnu Europu. Tu nacije nisu tako jedinstvene oko kolektivnog sjećanja, rijedak je konsezus oko toga kako se i čega sjećati. Autokratski sustavi pokušavali su nametnuti jedinstveno sjećanje i interpretaciju prošlosti. To je u pravilu dovelo do još većih trauma, a službena sjećanja trajala su koliko i autokratski sustavi.

Sjećanjem se i dalje često manipulira. Političke elite koriste ga kao mobilizaciju svojih birača u nedostatku nekih kvalitetnijih politika. Prošlost je često bila traumatična i mnogi nose osobna sjećanja na događaje, ljude i države koja su u suprotnosti s onime što elita pokušava stvoriti. Tako se otvara prostor za manipulaciju.

Čemu priča o ovome? 27. srpnja pokušava se rehabilitirati obljetnica ustanka u Srbu kao tipični obrazac stare komunističke kulture sjećanja. 4. kolovoza 23 su godine od akcije Oluja. Traumatični ili veličanstveni događaji za mnoge od nas.

Kolektivno sjećanje ne mora uvijek postojati kao unificirano. Ono se u istočnoj Europi više ne može izgraditi ni afirmativno kao na Zapadu, a pogotovo nasiljem i dekretima kao nekad na istoku Europe. Naprosto nismo dužni sjećati se svi prošlih događaja na isti način. Svatko mora imati pravo sjećati se prošlosti na način kako želi.

Na primjer, za mene osobno je Oluja jedan od prijelomnih događaja kojega se sjećam po lijepome. Značio je kraj izbjeglištva, skitnje i neizvjesnosti. Sasvim mi je jasno da kolumnistu ovog portala Predragu Rajšiću Oluja nije u lijepom sjećanju. Mi ne moramo jedan drugoga u nešto uvjeravati niti nam politika smije određivati sjećanje. Da je Haški sud presudio drugačije u predmetu Gotovina i drugi, bi li to značilo da se ja trebam odreći svojeg sjećanja? Ili Srbi iz Hrvatske trebaju odreći se svojega?

Svi se trebamo naučiti poštovati druge i tuđe sjećanje, tuđe patnje i iskustva. Koliko god nam politika, kako ona komunistička tako i ova postkomunisticka te partijsko-nacionalni povjesničari to pokušavali prodati, nismo uvijek žrtve, a i ako smo bili to nam ne daje pravo na desetljeća parazitiranja.

Individualizacija sjećanja doprinijet će stabilnijem društvu, upravo suprotno od stare partijske politike koja ga je željela staviti pod kontrolu.

Da se još vratimo kolektivnom sjećanju. Ono postaje sve manje bitan čimbenik nacionalnog identiteta. Liberalizam treba biti rezerviran prema svemu što u sebi nosi naziv kolektivno. Kao ideja koja vjeruje u ljudski razum, treba biti rezerviran i prema "slobodnom tumačenju prošlosti" i prema velikim nacionalnim narativima (Franjo Tuđman i sl.) 19. stoljeća.

I zato - sjećanje pojedincu, prošlost historiografiji, a država i partija neka odstupe.

 

VIŠE IZ RUBRIKE:
DRUŠTVO
HRVATSKA
O autoru
Dr.sc. Vladimir Filipović, povjesničar i politolog. Radi kao docent na Libertas međunarodnom sveučilištu. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mislav Kolakušić ima najrealnije šanse pobijediti na predsjedničkim izborima. Ovo nije podrška već upozorenje.

Svi pričaju o Kolindi i Milanoviću, ali Kolakušić bi mogao iznenaditi. Pripremite se za budućeg predsjednika!

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Otvorene granice su istinski liberalni koncept koji su u prošlom stoljeću najviše promicali neki konzervativni političari.

Otvorene i zatvorene granice

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Most i HSLS su se zakačili oko toga tko se prvi sjetio pokrenuti inicijativu za ustavnu zaštitu vode koja je ustavom već zaštićena.

Tko je gluplji - Most ili HSLS?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Iako postoji mnogo argumenata i razloga za optimizam, trebamo inzistirati na reformama bez kojih nema značajnijeg rasta.

Hrvatskoj treba brži i zdraviji rast, a bez strukturnih reformi on nije moguć

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Toliki izljevi mržnje prema poslodavcima - onim ljudima koji stvaraju novu vrijednost - i strah od stranih radnika svojstveni su naciji koja ne želi napredak.

Hrvati će jednom morati prihvatiti da su radne migracije - u oba smjera - sasvim normalna pojava

Politika

PIŠE: EDUARD PETRANOVIĆ

Zoran Milanović može ugroziti šanse HDZ-ovoj Kolindi Grabar-Kitarović, a to znači da ne postoji jamstvo HDZ-ove premoći.

Zašto bi kandidatura vođe najgore hrvatske vlade bila dobra za Hrvatsku

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Samo nekoliko sati nakon što je Reuters objavio da su bogataši počeli povlačiti svoje bogatstvo na bankovne račune u Singapuru, izvršna direktorica Hong Konga je proglasila da povlači kontroverzni zakon.

Kako je kapital (zasad) sačuvao autonomiju Hong Konga

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U nekim ekstremno lijevim krugovima ponavlja se citat iz Misesove knjige po kojemu ispada da je Mises hvalio i slavio fašizam. Je li to točno?

Ovako je Mises pisao o fašizmu 1927.

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Milorad Pupovac ponekad zna ovako izaći iz skrovišta ugroženog manjinca i pokazati svoje pravo bahato lice.

Pupovac odbrusio novinaru na pitanje zašto štiti Plenkovića: ʼNije vaš posao da ispravljate meneʼ

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kvote na uvoz radnika primjer su loše, prekomjerne i iznimno štetne regulacije zbog koje bi mogla propasti cijela turistička sezona.

4 razloga zašto Vlada treba odmah ukinuti kvote na uvoz radnika

Ekonomija

PIŠE: LIBERAL.HR

Najbogatiji ljudi svijeta teško da mogu imati bolji mobitel od vas, a riječ je možda o najvažnijem uređaju za većinu ljudi danas.

Bakić objasnio kako tehnologija smanjuje ekonomsku nejednakost

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Skandalozno je da ravnatelj u državnoj školi ne zna ni Ustav države koja ga je zaposlila.

Hrvatska nije katolička nego sekularna država

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: