Tko pobjeđuje u trgovinskom ratu između Kine i SAD-a?

27.9.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Tko pobjeđuje u trgovinskom ratu između Kine i SAD-a?

Već nekoliko mjeseci traje trgovinski rat između SAD-a i Kine, iniciran od strane Trumpove administracije. Sami Donald Trump je politički kontroverzan, da se blago izrazimo, ali valja pogledati istinu u oči i priznati da je odabrao jedinu moguću, genijalno ludu, retoriku kojom potpuni outsider može na kraju postati konačni pobjednik izbora za predsjednika SAD-a. Isto tako valja priznati da su njegovi dosadašnji rezultati na ekonomskom i geopolitičkom području dosta dobri. To ne znači da će to tako i ostati, jer se Trump puno kocka s određenim situacijama, ali gospodarstvo SAD-a raste dosta dobro, nije započeo nijedan novi rat (što se ne može reći za njegove prethodnike) i situacija sa Sjevernom Korejom je puno stabilnija.

Trgovinski rat između SAD-a i Kine je započeo još u siječnju kada je SAD uveo carine na solarne panele, koji se većinom proizvode u Kini, i perilice za rublje (Kina je 2016. u SAD izvezla 425 milijuna dolara vrijednosti perilica za rublje). Kina je uzvratila početkom travnja i uvela carine na 128 proizvoda iz SAD-a, većinom poljoprivredne.

Od 15.-19. svibnja zamjenik premijera Kine, Liu He, je proveo u SAD-u na pregovorima koji su završili obećanjem da će Kina povećati uvoz iz SAD-a smanjivanjem nekih carina i smanjivanjem protekcionističkih barijera.

06.07.2018. SAD uvodi carine na robu iz Kine vrijednosti 34 milijarde dolara, na što je Kina uzvratila istom mjerom.

14.08.2018. Kina ulaže pritužbu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) s tvrdnjom da carina SAD-a na solarne panele destimulira međunarodno tržište i ugrožava legitimne trgovačke interese Kine.

22.08.2018. u Washingtonu se sastaju potpredsjednik US Treasuryja (po ovlastima nešto kao ministarstvo financija) i zamjenik ministra za trgovinu Wang Shouwen u pregovorima oko okončanja trgovinskog rata.

23.08.2018. SAD objavljuje listu još 279 dobara koje će oporezivati, ukupne vrijednosti 13 milijardi dolara, na što je Kina također uzvratila istom mjerom.

24.09.2018. SAD uvodi dodatne carine od 10% na robu vrijednosti 200 milijardi dolara, s najavom da će carine rasti na 25% do kraja godine. Također su ranije početkom rujna najavljene nove carine od 267 milijardi dolara ako Kina uzvrati, što je učinila.

To je sažetak glavnih događanja u ovome ratu koji sve više eskalira. A tko pobjeđuje?

Prvo treba znati da na neki način Trump ima pravo kada kaže da Kina ima nepoštene trgovinske prakse na uvoz robe iz drugih zemalja koje nemaju trgovinske barijere na uvoz robe iz Kine. Točnije, Kina ima u prosjeku trostruko veće carine na uvoz robe od SAD-a, a prije tri godine one su bile peterostruko veće. Na taj način kineska vlada umanjuje kupovnu moć svoga stanovništva, ali i mogućnosti izvoza drugim zemljama. Zbog toga je Kina uvjerljivo najveći svjetski izvoznik iako njeno stanovništvo ima relativno slabu kupovnu moć.

Možemo reći da SAD ima casus belli (opravdan razlog za rat) protiv Kine.



Dobar prediktor zdravlja gospodarstva su burzovna kretanja, a ona oštro favoriziraju SAD u odnosu na Kinu. Burza u Pekingu je od kraja siječnja do kraja rujna u konstantnom padu indeksa koji su sada na istoj razini kao 2014. godine dok njujorška burza ruši povijesne rekorde. Gledajući podatke za prošlu godinu sasvim je jasno da burze očekuju pobjedu SAD-a u ovom ratu. Kina je 2015. preuzela drugu poziciju u svijetu prema ukupnoj tržišnoj kapitalizaciji od Japana, ali je Japan povratio poziciju početkom ove godine uslijed slabljenja kineskih dioničkih tržišta.



Situacija je za SAD još bolja u tehnološkom sektoru gdje tehnološke kompanije iz Kine relativno brzo gube utrku s kompanijama iz SAD-a. Kineske tehnološke kompanije dosta ovise o transferu znanja i tehnologija iz SAD-a posebno o izvozu u SAD, stoga ih trgovinski rat osobito pogađa. Američke kompanije popunjavaju novonastalu rupu na domaćem tržištu zbog pada konkurencije. Cijena toga će biti poskupljenje tehnoloških proizvoda u SAD-u, stoga će cijenu trgovinskog rata platiti potrošači.



Investitori u SAD-u su se orijentirali na male domaće kompanije koje se fokusiraju na domaće tržište. Odnos između dionica koje su snažno izložene međunarodnim tržištima i dionica koje su snažno izložene unutrašnjem tržištu je u snažnom padu, iako i male i srednje kompanije ostvaruju rast prodaje bez obzira na tome radi li se o domaćem ili međunarodnom tržištu. Ali vidljiva je sve snažnija orijentacija na domaće tržište.



Postoji puno analiza o vjerojatnom ishodu trgovinskog rata između SAD-a i Kine. Pitanje je koliko se može vjerovati tim analizama jer sigurno SAD i Kina imaju interesa u tome da se favorizira baš njihova strana. Uostalom, dugoročne projekcije je vrlo teško raditi i ekonomija je puna krivih predviđanja.

Međutim, kretanja na financijskim tržištima su najbliže što se može približiti potpunoj objektivnosti. Kapital ne zanima politička pripadnost, nacija, geopolitika, Trump i komunistička partija. Kapital zanima samo zarada, i u tom smislu je potpuno nepristran. Kapital nema državljanstvo, nema naciju, nema ideologiju, nema subjektivnost. Ima samo informacije. Naravno da ne možemo tvrditi kako su te informacije savršene ni da su predviđanja kapitala uvijek točna, ali tim informacijama upravlja na desetke tisuća pravnih i fizičkih osoba koje se dominantno ne poznaju.

Kome vjerovati? Nepotpunim informacijama pojedinačnih subjektivnih analitičara i timovima analitičara koji predviđaju razvoj iznimno kompleksnih događaja s bezbroj varijabli ili nepotpunim informacijama golemog broja fizičkih i pravnih osoba koje samo žele povrat na svoja ulaganja i prema tome kanaliziraju kapital prema kupnji udjela u kompanijama za koje smatraju da će dugoročno dobro poslovati i u tom procesu su potpuno nepristrani (bar svjesno) na naciju?

 

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
SVIJET
O autoru
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: BORNA BJEDOV

Kako u isto vrijeme pomoći ljudima kada financijski posrnu da ne padnu na dno i motivirati ih da ne ostanu doživotno ovisni o državnoj pomoći?

Negativni porez na dohodak - staro rješenje za vječni problem

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Frankovićeva izjava da će zabraniti prodaju na gradskoj površini ako netko ponudi više od Grada vrlo je jasna poruka privatnom sektoru koji Grad Dubrovnik vidi kao svoju konkurenciju.

Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Povod je bio Trumpov tvit, a Greenpeace sada tvrdi da Patrick Moore nije bio njihov osnivač iako su još donedavno imali njegovo ime na popisu osnivača.

Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Ministrica koja godinama postavlja suluda pravila zbog kojih mnogi poduzetnici nisu mogli povući novac iz EU fondova, sada ne prolazi državna pravila. Fali joj jedan papir.

Ministricu stigla njena karma. Trebamo li stvarno imati razumijevanja za tu isteklu vozačku?

Politika

PIŠE: DAVOR NAĐI

Ministar rada i mirovinskog sustava je dao dvije prilično nesuvisle izjave u kojima pobija sam sebe.

Pavić: Vlada ne može dekretom odrediti plaću od 7.500 kn, ali može od 3.000 kn

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U županiji s tolikom koncentracijom uhljeba, održavanje demokratskih izbora nema smisla.

U Ličko-senjskoj županiji dvije trećine zaposlenih je uhljebljeno u javnom sektoru. Izbori su besmisleni.

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usprkos optužbama nekih bivših zaposlenica kako tvrtka diskriminira žene, istraživanje je pokazalo da su muškarci bili godinama slabije plaćeni od ljepšeg spola.

Seksizam u Googleu: Istražili optužbe da plaćaju žene slabije pa došli do iznenađujućeg zaključka

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska dobrim dijelom živi od turizma, ali u medijima se svake godine ponavljaju isti mitovi o štetnosti koje turizam sa sobom nosi.

Razbijanje standardnih hrvatskih mitova o turizmu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: