EU izbori: Tonino Picula (SDP) odgovara na naša pitanja

FOTO: Facebook
10.4.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
2

Dugogodišnji europarlamentarac i socijaldemokrat natječe se za još jedan mandat. Pročitajte kako će on glasati o temama koje nas zanimaju.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

EU izbori: Tonino Picula (SDP) odgovara na naša pitanja

Dugogodišnji europarlamentarac i socijaldemokrat natječe se za još jedan mandat. Pročitajte kako će on glasati o temama koje nas zanimaju.
PIŠE Mario Nakić

U drugom predizbornom intervjuu na Liberalu postavili smo pitanja koja zanimaju čitateljstvo Liberala Toninu Piculi, nositelju liste SDP-a na predstojećim izborima za Europski parlament.

Tonino Picula je dugogodišnji političar, posljednjih 20 godina u samom vrhu SDP-a. U Hrvatski sabor je izabran na listi SDP-a prvi put na parlamentarnim izborima 2000. godine, a imenovan je za ministra vanjskih poslova u Račanovoj vladi (2000-2003). Bio je gradonačelnik Velike Gorice od 2005. do 2009. godine. Na prvim izborima za EU parlament u Hrvatskoj 2013. godine osvojio je najviše preferencijalnih glasova i otad je europarlamentarac, član europske stranke Socijalisti i demokrati (S&D).

* Treba li EU pojačati regulativu za zaštitu okoliša i kako?

- Klimatske promjene već su odavno tu, pitanje je kako ćemo upravljati gospodarstvom i vanjskom politikom kako bismo njihov utjecaj smanjili. Potrebno je krenuti od priznanja da klimatske promjene nije moguće zaustaviti samo djelovanjem pojedinaca koji recikliraju i odgovorno se odnose prema otpadu, već političkim djelovanjem kroz institucije koje će dovesti do drastične promjene ponašanja najvećih zagađivača. Nije riječ samo o tome da promjene poslovanja zagađivača budu takve da ih je moguće samo u ukupnoj cijeni proizvoda prevaliti na građane kao potrošače, nego da industrije uvode i pronalaze nova rješenja koja će biti neutralna za okoliš. Cilj Unije je nula emisija do 2050. Da bi ga ostvarili, već sada moramo konkretnije djelovati kako bi postupna tranzicija pružila prilike industriji, a ne samo ugrozila njihovu egzistenciju, i na taj način izbjegla da građani snose financijski teret promjene.

* Treba li EU uvesti posebni porez na goriva s ispušnim CO2 plinovima?

- Zemlje članice same različito tretiraju motorna vozila s unutarnjim izgaranjem kao zagađivače, s ciljem prelaska na električna i hibridna vozila, što je u skladu s ciljevima nula emisija do 2050.

* Francuska je predložila uvođenje digitalnog poreza za najveće tehnološke gigante. Usprotivile su se Irska, Danska, Finska, Švedska i Estonija. Koji je vaš stav po tom pitanju?

- Digitalni porez koji ne bi kršio pravilo zabrane dvostrukog oporezivanja je poželjan. Potrebno je razgovarati o tome je li potrebno oporezivati prihode od oglašavanja ili neto dobit od te djelatnosti.

* Treba li EU uvesti porez na financijske usluge (banke)?

- Da.

* Treba li EU uvesti porez na robote i automatizaciju rada?

- Četvrta industrijska revolucija i digitalizacija poslovnih i proizvodnih procesa sa sobom donosi dramatično povećanje učinkovitosti proizvodnje, što za posljedicu ima i rast nezaposlenosti i smanjenje zaposlenosti. U ekonomijama poput hrvatske, gdje je pak glavni faktor niske učinkovitosti proizvodnje slabo ulaganje upravo u razvoj novih tehnologija, odnosno golemi tehnološki zaostatak za konkurentima iz EU i globalno, teško da oporezivanje robota može donijeti kratkoročnu ili srednjoročnu korist. Uza sve rečeno, rast strukturne nezaposlenosti koja prijeti u EU zbog navedene automatizacije rada, tražit će od nas da se vrlo skoro posvetimo pronalaženju potpuno novih, nekonvencionalnih poreznih i socijalnih rješenja, s ciljem održanja socijalne kohezije i mira.

* Treba li EU uvesti jedinstveni minimalac za sve države članice?

- Europska unija još nije u cijelosti postala ni monetarna unija, a daleko je od toga da postane fiskalnom unijom u kojoj su ujednačene nadnice, što bi omogućilo da se bez golemog političkog otpora uvede jedinstveni minimalac u apsolutnom iznosu, ukoliko ste na to ciljali svojim pitanjem. Kao zastupnik u Europskom parlamentu, zalagao sam se da hrvatski radnici kao zaposlenici hrvatskih kompanija koji rade u inozemstvu moraju za isti posao biti plaćeni jednako kao i radnici u tim zemljama članicama, ukoliko je riječ o zemljama gdje su nadnice više nego u Hrvatskoj.

* Treba li EU odgovoriti na trgovinski rat između SAD-a i Kine dodatnom zaštitom vlastite proizvodnje i trgovine, uvođenjem pravila da tvrtke s područja EU imaju prednost na javnim natječajima?

- EU je najveći trgovinski partner Kini, a Kina je drugi najveći trgovinski partner EU. U isto vrijeme, prema dokumentu koji je početkom ožujka objavila Europska komisija, Kina je "sistemski rival" Europske unije, prema kojem blok treba zajednički zauzeti čvršći stav i ne ulaziti u pojedinačne dogovore. Uzimajući te činjenice u obzir, EU se priprema za još jedan veliki summit EU-Kina u Bruxellesu 9. travnja, na kojem će jedna od glavnih tema biti jednak pristup EU kompanija javnim nabavama u Kini kakav Kina ima u EU.

* Treba li EU povećati carine na uvoz robe iz ostalih zemalja svijeta?

- Na ovakvo načelno pitanje teško je dati jednoznačan odgovor, jer su carine i kvote u različitim industrijama predmet rasprava različitih industrijskih udruženja i različitih zemalja članica.

* Treba li EU regulirati obvezu na jednaki porodiljni dopust muškaraca i žena kompanijama u privatnom sektoru?

- Ne postoji razlog zbog kojeg bi muškarci zaposleni u privatnom sektoru kao očevi trebali biti diskriminirani u odnosu na žene ili muškarce zaposlene u javnom sektoru. Podržao sam nedavni dogovor Vijeća EU i Europskog parlamenta o novoj direktivi o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika. Prema direktivi, muškarci će imati minimalno 10 dana plaćenog očinskog dopusta nakon rođenja njihova djeteta. Države članice mogu dati dulji i bolje plaćeni dopust jer se na razini EU-a propisuju samo minimalni standardi ispod kojih se ne može ići.

* Treba li EU uvesti Green New Deal novih javnih ulaganja u ekologiju i javne radove kao što je AOC predložila u Americi?

- Odgovor o stavu o zaštiti okoliša pronađite gore. Dosadašnja iskustva pokazuju kako ulaganja u nove tehnologije proizvodnje čiste energije i zbrinjavanja otpada rezultiraju manjim zagađenjem, većom zaposlenošću i kvalitetom života. Mislim da o inicijativi Alexandrie Ocasio Cortez, kao nove snage američke politike najviše govori činjenica da su njezini najveći kritičari predstavnici i lobisti starih industrija, proizvođači fosilnih goriva i svi koji svoju tržišnu poziciju mogu zahvaliti aktivnom radu na sprječavanju ulaska novih tehnologija i igrača na tržište, kao i zagovaratelji smanjenja regulative u domenama zaštite zdravlja građana i potrošača i okoliša.

* Treba li biti više ili manje ulaganja EU fondova u poljoprivredne subvencije?

- Ukupno 38 posto budžeta EU otpada na Zajedničku poljoprivrednu politiku, što je čini najvećom pojedinačnom stavkom EU proračuna. Od pola milijarde građana EU, 55 posto ih živi u ruralnim područjima. Uz 12 milijuna farmera, u proizvodnji hrane zaposleno je 44 milijuna ljudi. Sigurno je da taj golemi novac treba učinkovitije koristiti s ciljem očuvanja kvalitete proizvodnje hrane i zaštite života i radnih mjesta u ruralnim područjima, kao posebno osjetljivima.

* Nedavno je prošla Rezolucija o autorskim pravima na internetu, sporna zbog Članka 13 (sada 17) koji će za kršenje autorskih prava teretiti stranicu na kojoj se to dogodilo, znači društvene mreže. Koje je vaše mišljenje o tome?

- Proceduralnim manevrom izbjegnuto je glasovanje o amandmanima kojima se, vjerujem, mogao poboljšati tekst Uredbe. Obzirom da nismo imali priliku korigirati sporne odredbe, posebice članak 13., nisam podržao izvorni prijedlog teksta. Nimalo ne sporim potrebu da se ovo zakonodavstvo revidira nakon 17 godina i uskladi s današnjim potrebama i izazovima. Jednako tako, ne sporim potrebu da autori sadržaja budu adekvatno plaćeni za svoj rad. Ono što je sporno je način na koji se to predlaže napraviti. Konačno, mislim da sloboda izražavanja i naknada autorima ne bi trebali biti međusobno isključivi na način na koji to određuje ova Uredba.

* Treba li EU zabraniti uvoz GMO hrane i proizvodnju GMO hrane na svome području?

- Europska je unija globalni lider u zaštiti prava i zdravlja potrošača i mora i dalje na tome ustrajati, neovisno je li riječ o regulaciji GMO hrane ili korištenja štetnih insekticida, poput neonikotinoida, koje je u potpunosti zabranila, što sam podržao. Svako snižavanje razine zaštite zdravlja građana je dugoročno štetno i izdaja njihovih interesa. Ukoliko relevantna znanstvena istraživanja ukažu da GMO hrana narušava bioraznolikost i štetna su za zdravlje, podržat ću njihovu zabranu.

* Treba li EU zaštititi građane na internetu od govora mržnje? Ako da, što je za Vas govor mržnje i tko bi trebao odlučivati o tome je li netko prešao granicu npr. satire i otišao u govor mržnje?

- Govor mržnje je iznošenje i ponavljanje lažnih informacija s ciljem ocrnjivanja, svako pozivanje na diskriminaciju, prijetnje, progon i nasilje protiv pojedinaca i skupina temeljeno na negativnim stereotipima i urođenim obilježjima ciljanih pojedinaca i skupina, poput boje kože, nacionalnosti, roda, seksualnog usmjerenja. Takvu vrstu govora treba sankcionirati. Satira je pak izrugivanje s onima koji koriste govor mržnje i koji zagovaraju sistemsku diskriminaciju.

* Treba li EU jamčiti besplatno obrazovanje i zdravstvene usluge svima?

- Obrazovanje i zdravstvene usluge građani plaćaju solidarno kao porezni obveznici. Kroz sustavna ulaganja u obrazovanje i zdravstvenu zaštitu dostupne svima pod jednakim uvjetima, povećavamo produktivnost i zdravlje svih građana, što dugoročno dovodi do većeg ekonomskog rasta i manjih troškova liječenja, što zajedno povećava blagostanje i kvalitetu života svih građana. Bez jednakog pristupa obrazovanju i zdravstvenoj skrbi za sve građane, nema ni ravnopravnosti ni društvene pravednosti. Ograničavanjem pristupa obrazovanju i zdravstvenim uslugama na one koji mogu određenu vrstu liječenja platiti jer imaju više novca, reproduciramo postojeće društvene nejednakosti i nepravdu.

* Što je za vas veći prioritet: da Hrvatska povuče više novca iz EU fondova ili da što bolje iskoristi prednosti tržišnih sloboda na jedinstvenom EU tržištu?

- Neispravno je ovo pitanje postavljati kao dihotomiju, jer jedno nikako ne isključuje drugo, ali je za postizanje tih ciljeva potreban različiti angažman različitih aktera. Primjerice, boljim korištenjem sredstava EU fondova za javne infrastrukturne projekte, za što su odgovorna ugovorna tijela i jedinice lokalne samouprave zemalja članica, neizravno se mogu smanjiti troškovi privatnih kompanija za razvoj komunalne infrastrukture, što posljedično oslobađa sredstva za ulaganje u istraživanje i razvoj, prodaju i rast nadnica.

 

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
POLITIKA
HRVATSKA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kandidat Mosta za EU parlament Ivan Prskalo tvrdi jedno, a njegova kolegica s liste Ines Strenja sasvim drugo.

[ANKETA] Kojem Mostu vjerujete?

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mediji su pet godina ponavljali priču kako pčele izumiru, a cijelo to vrijeme broj pčela u svijetu se povećavao.

Mit o izumiranju pčela (a u zadnje vrijeme i ostalih kukaca)

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

SDP-ov 'James Bond' ukrao je Varteksov slogan bez pitanja i koristi ga u svojoj političkoj kampanji, ali to čak nije najgore u ovoj priči...

Je li Maras zaboravio kako se odnosio prema Bakiću dok je bio ministar?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ovi ljudi su najzaslužniji za ovakav uspjeh hrvatske brodogradnje i još traže od države da nastavi s istim modelom kao i dosad.

Radnici Uljanika štrajkaju, nije ih briga za brodove. Neka Amsterdamska koalicija plati brodovlasnika!

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više nije moguće ni izraziti saučešće s obiteljima stradalih u terorističkom napadu, a da vas nakon toga ne napadnu horde SJW-a ove ili one boje - jer niste izabrali najbolju riječ.

Hrvatski konzervativci optužuju Obamu i Clinton za vrijeđanje kršćana. Koliko njihove optužbe imaju smisla?

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Predsjednik popularne američke zaklade za ekonomsku edukaciju posjetio je Dubrovnik i objavio tekst o njegovoj bogatoj povijesti.

Dubrovačka Republika - dragulj srednjovjekovne Europe

Društvo

PIŠE: RONALD BAILEY

Trendovi u planiranju obitelji, rastu realnog dohotka, padu realnih cijena energenata, pošumljavanje i poljoprivreda

Dan planeta Zemlje: 5 razloga za slavlje

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Čitamo o tome kako su kršćani na meti državnih vlasti ili većinske religije u nekim dijelovima svijeta. Bitno je napomenuti da se ne radi o teroru usmjerenom samo prema kršćanima.

Progon kršćana? Da, ali u zemljama gdje se proganjaju i sve ostale manjine...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Desni populisti diljem Europe okupljaju se oko Mattea Salvinija, ali izvan imigracije oni nemaju zajedničkih točaka.

Nova europska politička grupacija, čiji će član vjerojatno biti i Živi zid, ima samo jedan zajednički cilj

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljevičari su godinama pokušavali pronaći bolji način mjerenja kvalitete života, ali svaki je na kraju savršeno korelirao s BDP-om.

Bilo kuda, BDP svuda

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Odlične vijesti za sve koji planiraju pokrenuti biznis u Hrvatskoj.

Ukida se pečat, pojeftinjuju troškovi, a od jeseni tvrtke će se osnivati online i bez javnog bilježnika!

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Povijesna priča o državi koja je bila decentralizirana s ograničenom središnjom vladom prije osnutka SAD-a i Francuske revolucije.

Zlatno doba Nizozemske Republike: Kako je nastao srednji sloj u Europi

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: