EU izbori: Tonino Picula (SDP) odgovara na naša pitanja

FOTO: Facebook
10.4.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
2

Dugogodišnji europarlamentarac i socijaldemokrat natječe se za još jedan mandat. Pročitajte kako će on glasati o temama koje nas zanimaju.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

EU izbori: Tonino Picula (SDP) odgovara na naša pitanja

Dugogodišnji europarlamentarac i socijaldemokrat natječe se za još jedan mandat. Pročitajte kako će on glasati o temama koje nas zanimaju.
PIŠE Mario Nakić

U drugom predizbornom intervjuu na Liberalu postavili smo pitanja koja zanimaju čitateljstvo Liberala Toninu Piculi, nositelju liste SDP-a na predstojećim izborima za Europski parlament.

Tonino Picula je dugogodišnji političar, posljednjih 20 godina u samom vrhu SDP-a. U Hrvatski sabor je izabran na listi SDP-a prvi put na parlamentarnim izborima 2000. godine, a imenovan je za ministra vanjskih poslova u Račanovoj vladi (2000-2003). Bio je gradonačelnik Velike Gorice od 2005. do 2009. godine. Na prvim izborima za EU parlament u Hrvatskoj 2013. godine osvojio je najviše preferencijalnih glasova i otad je europarlamentarac, član europske stranke Socijalisti i demokrati (S&D).

* Treba li EU pojačati regulativu za zaštitu okoliša i kako?

- Klimatske promjene već su odavno tu, pitanje je kako ćemo upravljati gospodarstvom i vanjskom politikom kako bismo njihov utjecaj smanjili. Potrebno je krenuti od priznanja da klimatske promjene nije moguće zaustaviti samo djelovanjem pojedinaca koji recikliraju i odgovorno se odnose prema otpadu, već političkim djelovanjem kroz institucije koje će dovesti do drastične promjene ponašanja najvećih zagađivača. Nije riječ samo o tome da promjene poslovanja zagađivača budu takve da ih je moguće samo u ukupnoj cijeni proizvoda prevaliti na građane kao potrošače, nego da industrije uvode i pronalaze nova rješenja koja će biti neutralna za okoliš. Cilj Unije je nula emisija do 2050. Da bi ga ostvarili, već sada moramo konkretnije djelovati kako bi postupna tranzicija pružila prilike industriji, a ne samo ugrozila njihovu egzistenciju, i na taj način izbjegla da građani snose financijski teret promjene.

* Treba li EU uvesti posebni porez na goriva s ispušnim CO2 plinovima?

- Zemlje članice same različito tretiraju motorna vozila s unutarnjim izgaranjem kao zagađivače, s ciljem prelaska na električna i hibridna vozila, što je u skladu s ciljevima nula emisija do 2050.

* Francuska je predložila uvođenje digitalnog poreza za najveće tehnološke gigante. Usprotivile su se Irska, Danska, Finska, Švedska i Estonija. Koji je vaš stav po tom pitanju?

- Digitalni porez koji ne bi kršio pravilo zabrane dvostrukog oporezivanja je poželjan. Potrebno je razgovarati o tome je li potrebno oporezivati prihode od oglašavanja ili neto dobit od te djelatnosti.

* Treba li EU uvesti porez na financijske usluge (banke)?

- Da.

* Treba li EU uvesti porez na robote i automatizaciju rada?

- Četvrta industrijska revolucija i digitalizacija poslovnih i proizvodnih procesa sa sobom donosi dramatično povećanje učinkovitosti proizvodnje, što za posljedicu ima i rast nezaposlenosti i smanjenje zaposlenosti. U ekonomijama poput hrvatske, gdje je pak glavni faktor niske učinkovitosti proizvodnje slabo ulaganje upravo u razvoj novih tehnologija, odnosno golemi tehnološki zaostatak za konkurentima iz EU i globalno, teško da oporezivanje robota može donijeti kratkoročnu ili srednjoročnu korist. Uza sve rečeno, rast strukturne nezaposlenosti koja prijeti u EU zbog navedene automatizacije rada, tražit će od nas da se vrlo skoro posvetimo pronalaženju potpuno novih, nekonvencionalnih poreznih i socijalnih rješenja, s ciljem održanja socijalne kohezije i mira.

* Treba li EU uvesti jedinstveni minimalac za sve države članice?

- Europska unija još nije u cijelosti postala ni monetarna unija, a daleko je od toga da postane fiskalnom unijom u kojoj su ujednačene nadnice, što bi omogućilo da se bez golemog političkog otpora uvede jedinstveni minimalac u apsolutnom iznosu, ukoliko ste na to ciljali svojim pitanjem. Kao zastupnik u Europskom parlamentu, zalagao sam se da hrvatski radnici kao zaposlenici hrvatskih kompanija koji rade u inozemstvu moraju za isti posao biti plaćeni jednako kao i radnici u tim zemljama članicama, ukoliko je riječ o zemljama gdje su nadnice više nego u Hrvatskoj.

* Treba li EU odgovoriti na trgovinski rat između SAD-a i Kine dodatnom zaštitom vlastite proizvodnje i trgovine, uvođenjem pravila da tvrtke s područja EU imaju prednost na javnim natječajima?

- EU je najveći trgovinski partner Kini, a Kina je drugi najveći trgovinski partner EU. U isto vrijeme, prema dokumentu koji je početkom ožujka objavila Europska komisija, Kina je "sistemski rival" Europske unije, prema kojem blok treba zajednički zauzeti čvršći stav i ne ulaziti u pojedinačne dogovore. Uzimajući te činjenice u obzir, EU se priprema za još jedan veliki summit EU-Kina u Bruxellesu 9. travnja, na kojem će jedna od glavnih tema biti jednak pristup EU kompanija javnim nabavama u Kini kakav Kina ima u EU.

* Treba li EU povećati carine na uvoz robe iz ostalih zemalja svijeta?

- Na ovakvo načelno pitanje teško je dati jednoznačan odgovor, jer su carine i kvote u različitim industrijama predmet rasprava različitih industrijskih udruženja i različitih zemalja članica.

* Treba li EU regulirati obvezu na jednaki porodiljni dopust muškaraca i žena kompanijama u privatnom sektoru?

- Ne postoji razlog zbog kojeg bi muškarci zaposleni u privatnom sektoru kao očevi trebali biti diskriminirani u odnosu na žene ili muškarce zaposlene u javnom sektoru. Podržao sam nedavni dogovor Vijeća EU i Europskog parlamenta o novoj direktivi o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika. Prema direktivi, muškarci će imati minimalno 10 dana plaćenog očinskog dopusta nakon rođenja njihova djeteta. Države članice mogu dati dulji i bolje plaćeni dopust jer se na razini EU-a propisuju samo minimalni standardi ispod kojih se ne može ići.

* Treba li EU uvesti Green New Deal novih javnih ulaganja u ekologiju i javne radove kao što je AOC predložila u Americi?

- Odgovor o stavu o zaštiti okoliša pronađite gore. Dosadašnja iskustva pokazuju kako ulaganja u nove tehnologije proizvodnje čiste energije i zbrinjavanja otpada rezultiraju manjim zagađenjem, većom zaposlenošću i kvalitetom života. Mislim da o inicijativi Alexandrie Ocasio Cortez, kao nove snage američke politike najviše govori činjenica da su njezini najveći kritičari predstavnici i lobisti starih industrija, proizvođači fosilnih goriva i svi koji svoju tržišnu poziciju mogu zahvaliti aktivnom radu na sprječavanju ulaska novih tehnologija i igrača na tržište, kao i zagovaratelji smanjenja regulative u domenama zaštite zdravlja građana i potrošača i okoliša.

* Treba li biti više ili manje ulaganja EU fondova u poljoprivredne subvencije?

- Ukupno 38 posto budžeta EU otpada na Zajedničku poljoprivrednu politiku, što je čini najvećom pojedinačnom stavkom EU proračuna. Od pola milijarde građana EU, 55 posto ih živi u ruralnim područjima. Uz 12 milijuna farmera, u proizvodnji hrane zaposleno je 44 milijuna ljudi. Sigurno je da taj golemi novac treba učinkovitije koristiti s ciljem očuvanja kvalitete proizvodnje hrane i zaštite života i radnih mjesta u ruralnim područjima, kao posebno osjetljivima.

* Nedavno je prošla Rezolucija o autorskim pravima na internetu, sporna zbog Članka 13 (sada 17) koji će za kršenje autorskih prava teretiti stranicu na kojoj se to dogodilo, znači društvene mreže. Koje je vaše mišljenje o tome?

- Proceduralnim manevrom izbjegnuto je glasovanje o amandmanima kojima se, vjerujem, mogao poboljšati tekst Uredbe. Obzirom da nismo imali priliku korigirati sporne odredbe, posebice članak 13., nisam podržao izvorni prijedlog teksta. Nimalo ne sporim potrebu da se ovo zakonodavstvo revidira nakon 17 godina i uskladi s današnjim potrebama i izazovima. Jednako tako, ne sporim potrebu da autori sadržaja budu adekvatno plaćeni za svoj rad. Ono što je sporno je način na koji se to predlaže napraviti. Konačno, mislim da sloboda izražavanja i naknada autorima ne bi trebali biti međusobno isključivi na način na koji to određuje ova Uredba.

* Treba li EU zabraniti uvoz GMO hrane i proizvodnju GMO hrane na svome području?

- Europska je unija globalni lider u zaštiti prava i zdravlja potrošača i mora i dalje na tome ustrajati, neovisno je li riječ o regulaciji GMO hrane ili korištenja štetnih insekticida, poput neonikotinoida, koje je u potpunosti zabranila, što sam podržao. Svako snižavanje razine zaštite zdravlja građana je dugoročno štetno i izdaja njihovih interesa. Ukoliko relevantna znanstvena istraživanja ukažu da GMO hrana narušava bioraznolikost i štetna su za zdravlje, podržat ću njihovu zabranu.

* Treba li EU zaštititi građane na internetu od govora mržnje? Ako da, što je za Vas govor mržnje i tko bi trebao odlučivati o tome je li netko prešao granicu npr. satire i otišao u govor mržnje?

- Govor mržnje je iznošenje i ponavljanje lažnih informacija s ciljem ocrnjivanja, svako pozivanje na diskriminaciju, prijetnje, progon i nasilje protiv pojedinaca i skupina temeljeno na negativnim stereotipima i urođenim obilježjima ciljanih pojedinaca i skupina, poput boje kože, nacionalnosti, roda, seksualnog usmjerenja. Takvu vrstu govora treba sankcionirati. Satira je pak izrugivanje s onima koji koriste govor mržnje i koji zagovaraju sistemsku diskriminaciju.

* Treba li EU jamčiti besplatno obrazovanje i zdravstvene usluge svima?

- Obrazovanje i zdravstvene usluge građani plaćaju solidarno kao porezni obveznici. Kroz sustavna ulaganja u obrazovanje i zdravstvenu zaštitu dostupne svima pod jednakim uvjetima, povećavamo produktivnost i zdravlje svih građana, što dugoročno dovodi do većeg ekonomskog rasta i manjih troškova liječenja, što zajedno povećava blagostanje i kvalitetu života svih građana. Bez jednakog pristupa obrazovanju i zdravstvenoj skrbi za sve građane, nema ni ravnopravnosti ni društvene pravednosti. Ograničavanjem pristupa obrazovanju i zdravstvenim uslugama na one koji mogu određenu vrstu liječenja platiti jer imaju više novca, reproduciramo postojeće društvene nejednakosti i nepravdu.

* Što je za vas veći prioritet: da Hrvatska povuče više novca iz EU fondova ili da što bolje iskoristi prednosti tržišnih sloboda na jedinstvenom EU tržištu?

- Neispravno je ovo pitanje postavljati kao dihotomiju, jer jedno nikako ne isključuje drugo, ali je za postizanje tih ciljeva potreban različiti angažman različitih aktera. Primjerice, boljim korištenjem sredstava EU fondova za javne infrastrukturne projekte, za što su odgovorna ugovorna tijela i jedinice lokalne samouprave zemalja članica, neizravno se mogu smanjiti troškovi privatnih kompanija za razvoj komunalne infrastrukture, što posljedično oslobađa sredstva za ulaganje u istraživanje i razvoj, prodaju i rast nadnica.

 


Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Plakat sa slikom jabuke koju nagrižu crvi podsjetio je mnoge na nacističku propagandu protiv Židova.

Izbori u Švicarskoj: Konzervativci optuženi za kopiranje nacističke propagande, zelene stranke u porastu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Čehoslovački vođa Dubček pokušao je reformirati socijalizam. To se Sovjetima nije svidjelo pa su im poslali 2.000 tenkova...

Na današnji dan: Sovjeti ugušili Praško proljeće u krvi - okupacija Čehoslovačke

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mogla je odbiti rad u veleposlanstvu, zaposliti se u privatnom sektoru i pisati na Facebooku što želi.

Ne, suspenzija rasističke diplomatkinje nema nikakve veze sa slobodom govora

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Seksualna orijentacija nije uvjetovana svjetonazorom niti je svjetonazor uvjetovan seksualnom orijentacijom. Zašto onda LGBT udruge promiču jednu ekstremističku ideologiju?

Zašto CroL-u smeta slobodno tržište?

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ova dva pitanja su ključna u otkrivanju liberala od ostalih. Gotovo nepogrešivo...

Tko je liberal, a tko nije? Postoji jedan vrlo jednostavan i brz način da to otkrijete...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Donedavno se o tome govorilo isključivo u libertarijanskim krugovima, a sada su tu ideju počeli širiti i političari s puno širim spektrom birača.

Bruto plaća na ruke - ideja koja nailazi na plodno tlo među hrvatskim političarima. Što vi mislite?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije trećine HDZ-ovaca se slaže s izjavom da su imigranti najveća prijetnja europskoj kulturi...

Diplomatske nevolje: Kolinda i Plenković će teško naći u HDZ-u kadrove koji nisu ksenofobni

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Most je pokrenuo inicijativu koju su već ranije pokretale i druge političke stranke. Njena jedina svrha je ubiranje jeftinih poena na dezinformiranju građana.

Voda, vodoopskrba i prava - umjesto rasprave o pravom problemu, širi se strah od privatnika

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kako Trumpove carine utječu na poduzetnike najbolje pokazuje podatak da je mišljenje voditelja trgovine u SAD-u trenutno najpesimističnije u zadnjih 25 godina.

Amerikanci su svjesni da gube u trgovinskom ratu. Samo Trump još nije...

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Naslov koji polazi od pretpostavke da osoba ne može biti sekularist i vjernik u isto vrijeme, krajnje je pogrešan i manipulativan.

N1 televizija obmanjuje javnost: Sekularizam i ateizam nisu jedno te isto

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Analiza intervjua s kandidatom HSLS-a za predsjednika RH. Moram priznati da me u mnogim stvarima razočarao...

Kovač je po pitanju osobnih sloboda kao Dalija Orešković. Srećom, u ekonomiji je puno bolji

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Međunarodne korporacije imaju zaštitu LGBT prava u svome kodeksu, što je s tržišne strane posve razumljivo. To je razveselilo lijeve udruge koje posve nesvjesno slave kapitalizam.

Privatna korporacija kao posljednja linija obrane LGBT prava u Mađarskoj

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: