Top 4 primjera u kojima se trebamo ugledati na Skandinaviju

25.7.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Top 4 primjera u kojima se trebamo ugledati na Skandinaviju


PIŠE Mario Nakić

OGLAŠAVANJE

Društveno-ekonomski sustav, kakav je razvijen u skandinavskim/nordijskim zemljama, popularno nazvan "Nordijski kapitalizam i socijal-demokracija", ljevičari u Americi i kod nas jako često navode kao pozitivan primjer "socijalizma". Zbog visokih poreza i velikog izdvajanja države za socijalu tvrde da bi to trebao biti primjer uređene države, ali i modernog socijalizma. Nordijske zemlje u mnogočemu trebaju biti primjer jer jesu dobro uređene i prosperitetne, no to je daleko od socijalističke ekonomije. Čak je i danski premijer Lars Løkke Rasmussen prije dvije godine objasnio studentima na Harvardu da nordijski model nije socijalistički.

"Znam da neki ljudi u Americi smatraju da je nordijski model socijalistički. Zato želim nešto razjasniti. Danska nema plansku socijalističku ekonomiju, naša se ekonomija bazira na tržištu", objasnio je Lokke Rasmusen.

Uistinu, sve nordijske i skandinavske zemlje (Danska, Norveška, Island, Švedska i Finska) mogle bi na neki način poslužiti kao primjer slobodnotržišne ekonomije, pogotovo nama, jer kad usporedimo, ispada da je svaka od njih više kapitalistička od Hrvatske.

1. Poštivanje privatnog vlasništva i slobodne trgovine

Danska se po svim istraživanjima već godinama nalazi među top 10 zemalja s najslobodnijom ekonomijom u svijetu, a ne zaostaju za njom puno ni ostale nordijske zemlje. Švedska i Norveška imaju velik udio državnih tvrtki u industriji, ali se zato država u trgovanje privatnog sektora ne petlja. Čak ni kada se radi o velikim kompanijama, nordijske države se neće miješati, niti postavljati barijere niti spašavati pojedine subjekte od propasti. Ekonomija je deregulirana, nema protekcionizma ni barijera za uvoz i izvoz robe i usluga.

2. Država ne propisuje minimalac

Skandinavske zemlje nemaju zakonom propisanu minimalnu plaću koju poslodavac svojim radnicima mora isplaćivati. U većim industrijskim sustavima minimalac je prepušten dogovoru između sindikata i poslodavca, s time da se mora poštivati ista razina za svaki pojedini sektor. Naravno, ni to nije idealno jer može izbaciti pojedine kandidate za posao (one s najmanje vještina i iskustva) iz radnog stroja, ali je svakako bolje od jednog propisanog iznosa od strane političara koji mora vrijediti za sve bez obzira na očite razlike u sektorima i njihove specifičnosti.

3. Vaučerizacija školstva

Još u 1990-ima Šveđani su usvojili nešto što se našim ljevičarima nikako ne bi svidjelo, a to je sistem pojedinačnog izbora obrazovanja. To je gotovo identično sistemu koji je klasično liberalni ekonomist Milton Friedman predlagao u svome eseju "Uloga države u obrazovanju" još davne 1955. godine.

Švedski sistem u praksi dopušta lokalnim vlastima da omoguće roditeljima korištenje javnih fondova u obliku vaučera za školovanje svoje djece u privatnim školama po izboru.

Premda su socijalisti tada tvrdili da će takav obrazovni sistem propasti, istraživanje Instituta za proučavanje tržišta rada pokazuje da je ekspanzija privatnog školstva i konkurencija koju je donijela švedska slobodnotržišna reforma "poboljšala kvalitetu obrazovanja i u osnovnom i u višem školstvu".

4. Nisu se razvili oporezivanjem nego kapitalom

Skandinavske zemlje danas su među državama s najvišim porezom na svijetu. Danska po tom pitanju drži prvu poziciju među razvijenijim zemljama. Međutim, nije uvijek bilo tako i njihovo veliko izdvajanje za socijalu i javne usluge ne bi nikada bilo moguće da tijekom prethodnog razdoblja skandinavske zemlje nisu jako malo oporezivale rad i kapital.

Tijekom 1950-ih godina, sve su nordijske zemlje imale niže poreze od SAD-a. Tijekom cijelog prošlog stoljeća one nisu ni približno oporezivale svoje stanovništvo kao danas i upravo to je omogućilo prosperitet i socijalno izjednačavanje stanovništva.

Uzmimo primjer Švedske, koja je između 1860. i 1936. imala slobodno tržište s minimalnom vladom i tijekom tog je razdoblja švedska ekonomija rasla brže od bilo koje druge zapadnoeuropske zemlje. Između 1936. i 1970. godine, dok su Švedskom vladali socijaldemokrati, Vlada je malo pomalo sve više regulirala tržište, ali se ekonomija nastavila razvijati u skladu s europskim prosjekom. Nakon 1991. desna je vlada ponovno oslobodila tržište te dovela zemlju na 2. mjesto u Europi po ekonomskom rastu. To je omogućilo da se kasnije provodi progresivno oporezivanje, nakon što je narod već prosperirao.

Dakle, današnje visoko oporezivanje u skandinavskim zemljama nije razlog njihovog blagostanja, već upravo kapitalizam i slobodno tržište.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!
Liberal nije komercijalni portal, ne financira se korporativnim oglašavanjem niti iz državnog proračuna. Jedini način da ostanemo politički i ekonomski neovisni je uz tvoju pomoć. Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Vezano
Dansko istraživanje: Lockdown nema nikakav utjecaj na širenje virusa
Smrtnost u Švedskoj lani 0,3% ispod godišnjeg prosjeka
Švedska u studenom imala manju smrtnost nego Hrvatska prije epidemije
Šveđani vode debatu o skrbi za starije. Privatni domovi pokazuju se znatno sigurniji od javnih
Švedska: Komisija utvrdila nedostatke u zaštiti domova za starije, oporba traži Lofvenovu ostavku
Tegnell za širenje korone u Švedskoj okrivio imigrante pa se ispričao
Švedska strategija pod udarom kritičara u zemlji i izvan nje, ali Šveđani sada vjeruju Tegnellu više no ikada
Mediji o ʼlokalnim lockdownimaʼ u Švedskoj - lažna vijest
Švedska danima bez umrlih s Covidom-19: ʼSada tretiramo koronu kao i svaku drugu bolestʼ
Vladin savjetnik blokira neistomišljenike, ne dozvoljava otvorenu raspravu o mjerama i opet napada Švedsku
Tegnell odgovorio zašto se nije uspaničio kad su Švedskoj prognozirali 85.000 umrlih
Švedsko istraživanje: Studenti nisu rizični za širenje Covida-19
Indexov novinar u očajnom pokušaju odmazde prenosi žalopojke švedskih desničara
Nordijsko istraživanje: Otvorena škola bez maski ne utječe na širenje virusa
Otkad je uvela obavezne maske, Hrvatska ima 60% veću smrtnost od Švedske (i ta se razlika povećava)
Da je primijenila švedsku strategiju od početka, Hrvatska bi vjerojatno imala manje žrtava
Švedska strategija protiv covida - od početka do danas
Mjere u školama: Nema razumnog ni znanstvenog opravdanja za maltretiranje djece i nastavnika
Šveđani i Finci pokrenuli ozbiljnu i otvorenu raspravu o neoliberalizmu - na znanstvenoj razini
Struka u Skandinaviji preporučuje građanima da NE nose maske. Evo zašto...
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Pretraži Liberal
Unesite pojam koji želite pretražiti
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Udruga "Liberal.hr"
O UDRUZI | UČLANI SE | DONIRAJ

PODRŽITE LIBERAL.HR:

IBAN za donacije: HR5923900011101229527
Model plaćanja: 00, poziv na br. primatelja: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT: HPBZHR2X)
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: