Top 4 primjera u kojima se trebamo ugledati na Skandinaviju

25.7.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Top 4 primjera u kojima se trebamo ugledati na Skandinaviju


PIŠE Mario Nakić

Društveno-ekonomski sustav, kakav je razvijen u skandinavskim/nordijskim zemljama, popularno nazvan "Nordijski kapitalizam i socijal-demokracija", ljevičari u Americi i kod nas jako često navode kao pozitivan primjer "socijalizma". Zbog visokih poreza i velikog izdvajanja države za socijalu tvrde da bi to trebao biti primjer uređene države, ali i modernog socijalizma. Nordijske zemlje u mnogočemu trebaju biti primjer jer jesu dobro uređene i prosperitetne, no to je daleko od socijalističke ekonomije. Čak je i danski premijer Lars Løkke Rasmussen prije dvije godine objasnio studentima na Harvardu da nordijski model nije socijalistički.

"Znam da neki ljudi u Americi smatraju da je nordijski model socijalistički. Zato želim nešto razjasniti. Danska nema plansku socijalističku ekonomiju, naša se ekonomija bazira na tržištu", objasnio je Lokke Rasmusen.

Uistinu, sve nordijske i skandinavske zemlje (Danska, Norveška, Island, Švedska i Finska) mogle bi na neki način poslužiti kao primjer slobodnotržišne ekonomije, pogotovo nama, jer kad usporedimo, ispada da je svaka od njih više kapitalistička od Hrvatske.

1. Poštivanje privatnog vlasništva i slobodne trgovine

Danska se po svim istraživanjima već godinama nalazi među top 10 zemalja s najslobodnijom ekonomijom u svijetu, a ne zaostaju za njom puno ni ostale nordijske zemlje. Švedska i Norveška imaju velik udio državnih tvrtki u industriji, ali se zato država u trgovanje privatnog sektora ne petlja. Čak ni kada se radi o velikim kompanijama, nordijske države se neće miješati, niti postavljati barijere niti spašavati pojedine subjekte od propasti. Ekonomija je deregulirana, nema protekcionizma ni barijera za uvoz i izvoz robe i usluga.

2. Država ne propisuje minimalac

Skandinavske zemlje nemaju zakonom propisanu minimalnu plaću koju poslodavac svojim radnicima mora isplaćivati. U većim industrijskim sustavima minimalac je prepušten dogovoru između sindikata i poslodavca, s time da se mora poštivati ista razina za svaki pojedini sektor. Naravno, ni to nije idealno jer može izbaciti pojedine kandidate za posao (one s najmanje vještina i iskustva) iz radnog stroja, ali je svakako bolje od jednog propisanog iznosa od strane političara koji mora vrijediti za sve bez obzira na očite razlike u sektorima i njihove specifičnosti.

3. Vaučerizacija školstva

Još u 1990-ima Šveđani su usvojili nešto što se našim ljevičarima nikako ne bi svidjelo, a to je sistem pojedinačnog izbora obrazovanja. To je gotovo identično sistemu koji je klasično liberalni ekonomist Milton Friedman predlagao u svome eseju "Uloga države u obrazovanju" još davne 1955. godine.

Švedski sistem u praksi dopušta lokalnim vlastima da omoguće roditeljima korištenje javnih fondova u obliku vaučera za školovanje svoje djece u privatnim školama po izboru.

Premda su socijalisti tada tvrdili da će takav obrazovni sistem propasti, istraživanje Instituta za proučavanje tržišta rada pokazuje da je ekspanzija privatnog školstva i konkurencija koju je donijela švedska slobodnotržišna reforma "poboljšala kvalitetu obrazovanja i u osnovnom i u višem školstvu".

4. Nisu se razvili oporezivanjem nego kapitalom

Skandinavske zemlje danas su među državama s najvišim porezom na svijetu. Danska po tom pitanju drži prvu poziciju među razvijenijim zemljama. Međutim, nije uvijek bilo tako i njihovo veliko izdvajanje za socijalu i javne usluge ne bi nikada bilo moguće da tijekom prethodnog razdoblja skandinavske zemlje nisu jako malo oporezivale rad i kapital.

Tijekom 1950-ih godina, sve su nordijske zemlje imale niže poreze od SAD-a. Tijekom cijelog prošlog stoljeća one nisu ni približno oporezivale svoje stanovništvo kao danas i upravo to je omogućilo prosperitet i socijalno izjednačavanje stanovništva.

Uzmimo primjer Švedske, koja je između 1860. i 1936. imala slobodno tržište s minimalnom vladom i tijekom tog je razdoblja švedska ekonomija rasla brže od bilo koje druge zapadnoeuropske zemlje. Između 1936. i 1970. godine, dok su Švedskom vladali socijaldemokrati, Vlada je malo pomalo sve više regulirala tržište, ali se ekonomija nastavila razvijati u skladu s europskim prosjekom. Nakon 1991. desna je vlada ponovno oslobodila tržište te dovela zemlju na 2. mjesto u Europi po ekonomskom rastu. To je omogućilo da se kasnije provodi progresivno oporezivanje, nakon što je narod već prosperirao.

Dakle, današnje visoko oporezivanje u skandinavskim zemljama nije razlog njihovog blagostanja, već upravo kapitalizam i slobodno tržište.

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: DAVOR NAĐI

Kažnjavanje očito ne pali, ali postoje mjere motivacije.

Kako reducirati izbjegavanje plaćanja poreza na minimum

Ekonomija

PIŠE: BORNA BJEDOV

Kako u isto vrijeme pomoći ljudima kada financijski posrnu da ne padnu na dno i motivirati ih da ne ostanu doživotno ovisni o državnoj pomoći?

Negativni porez na dohodak - staro rješenje za vječni problem

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Frankovićeva izjava da će zabraniti prodaju na gradskoj površini ako netko ponudi više od Grada vrlo je jasna poruka privatnom sektoru koji Grad Dubrovnik vidi kao svoju konkurenciju.

Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Povod je bio Trumpov tvit, a Greenpeace sada tvrdi da Patrick Moore nije bio njihov osnivač iako su još donedavno imali njegovo ime na popisu osnivača.

Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Ministrica koja godinama postavlja suluda pravila zbog kojih mnogi poduzetnici nisu mogli povući novac iz EU fondova, sada ne prolazi državna pravila. Fali joj jedan papir.

Ministricu stigla njena karma. Trebamo li stvarno imati razumijevanja za tu isteklu vozačku?

Politika

PIŠE: DAVOR NAĐI

Ministar rada i mirovinskog sustava je dao dvije prilično nesuvisle izjave u kojima pobija sam sebe.

Pavić: Vlada ne može dekretom odrediti plaću od 7.500 kn, ali može od 3.000 kn

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U županiji s tolikom koncentracijom uhljeba, održavanje demokratskih izbora nema smisla.

U Ličko-senjskoj županiji dvije trećine zaposlenih je uhljebljeno u javnom sektoru. Izbori su besmisleni.

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usprkos optužbama nekih bivših zaposlenica kako tvrtka diskriminira žene, istraživanje je pokazalo da su muškarci bili godinama slabije plaćeni od ljepšeg spola.

Seksizam u Googleu: Istražili optužbe da plaćaju žene slabije pa došli do iznenađujućeg zaključka

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: