Top 4 primjera u kojima se trebamo ugledati na Skandinaviju

25.7.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Top 4 primjera u kojima se trebamo ugledati na Skandinaviju


PIŠE Mario Nakić

Društveno-ekonomski sustav, kakav je razvijen u skandinavskim/nordijskim zemljama, popularno nazvan "Nordijski kapitalizam i socijal-demokracija", ljevičari u Americi i kod nas jako često navode kao pozitivan primjer "socijalizma". Zbog visokih poreza i velikog izdvajanja države za socijalu tvrde da bi to trebao biti primjer uređene države, ali i modernog socijalizma. Nordijske zemlje u mnogočemu trebaju biti primjer jer jesu dobro uređene i prosperitetne, no to je daleko od socijalističke ekonomije. Čak je i danski premijer Lars Løkke Rasmussen prije dvije godine objasnio studentima na Harvardu da nordijski model nije socijalistički.

"Znam da neki ljudi u Americi smatraju da je nordijski model socijalistički. Zato želim nešto razjasniti. Danska nema plansku socijalističku ekonomiju, naša se ekonomija bazira na tržištu", objasnio je Lokke Rasmusen.

Uistinu, sve nordijske i skandinavske zemlje (Danska, Norveška, Island, Švedska i Finska) mogle bi na neki način poslužiti kao primjer slobodnotržišne ekonomije, pogotovo nama, jer kad usporedimo, ispada da je svaka od njih više kapitalistička od Hrvatske.

1. Poštivanje privatnog vlasništva i slobodne trgovine

Danska se po svim istraživanjima već godinama nalazi među top 10 zemalja s najslobodnijom ekonomijom u svijetu, a ne zaostaju za njom puno ni ostale nordijske zemlje. Švedska i Norveška imaju velik udio državnih tvrtki u industriji, ali se zato država u trgovanje privatnog sektora ne petlja. Čak ni kada se radi o velikim kompanijama, nordijske države se neće miješati, niti postavljati barijere niti spašavati pojedine subjekte od propasti. Ekonomija je deregulirana, nema protekcionizma ni barijera za uvoz i izvoz robe i usluga.

2. Država ne propisuje minimalac

Skandinavske zemlje nemaju zakonom propisanu minimalnu plaću koju poslodavac svojim radnicima mora isplaćivati. U većim industrijskim sustavima minimalac je prepušten dogovoru između sindikata i poslodavca, s time da se mora poštivati ista razina za svaki pojedini sektor. Naravno, ni to nije idealno jer može izbaciti pojedine kandidate za posao (one s najmanje vještina i iskustva) iz radnog stroja, ali je svakako bolje od jednog propisanog iznosa od strane političara koji mora vrijediti za sve bez obzira na očite razlike u sektorima i njihove specifičnosti.

3. Vaučerizacija školstva

Još u 1990-ima Šveđani su usvojili nešto što se našim ljevičarima nikako ne bi svidjelo, a to je sistem pojedinačnog izbora obrazovanja. To je gotovo identično sistemu koji je klasično liberalni ekonomist Milton Friedman predlagao u svome eseju "Uloga države u obrazovanju" još davne 1955. godine.

Švedski sistem u praksi dopušta lokalnim vlastima da omoguće roditeljima korištenje javnih fondova u obliku vaučera za školovanje svoje djece u privatnim školama po izboru.

Premda su socijalisti tada tvrdili da će takav obrazovni sistem propasti, istraživanje Instituta za proučavanje tržišta rada pokazuje da je ekspanzija privatnog školstva i konkurencija koju je donijela švedska slobodnotržišna reforma "poboljšala kvalitetu obrazovanja i u osnovnom i u višem školstvu".

4. Nisu se razvili oporezivanjem nego kapitalom

Skandinavske zemlje danas su među državama s najvišim porezom na svijetu. Danska po tom pitanju drži prvu poziciju među razvijenijim zemljama. Međutim, nije uvijek bilo tako i njihovo veliko izdvajanje za socijalu i javne usluge ne bi nikada bilo moguće da tijekom prethodnog razdoblja skandinavske zemlje nisu jako malo oporezivale rad i kapital.

Tijekom 1950-ih godina, sve su nordijske zemlje imale niže poreze od SAD-a. Tijekom cijelog prošlog stoljeća one nisu ni približno oporezivale svoje stanovništvo kao danas i upravo to je omogućilo prosperitet i socijalno izjednačavanje stanovništva.

Uzmimo primjer Švedske, koja je između 1860. i 1936. imala slobodno tržište s minimalnom vladom i tijekom tog je razdoblja švedska ekonomija rasla brže od bilo koje druge zapadnoeuropske zemlje. Između 1936. i 1970. godine, dok su Švedskom vladali socijaldemokrati, Vlada je malo pomalo sve više regulirala tržište, ali se ekonomija nastavila razvijati u skladu s europskim prosjekom. Nakon 1991. desna je vlada ponovno oslobodila tržište te dovela zemlju na 2. mjesto u Europi po ekonomskom rastu. To je omogućilo da se kasnije provodi progresivno oporezivanje, nakon što je narod već prosperirao.

Dakle, današnje visoko oporezivanje u skandinavskim zemljama nije razlog njihovog blagostanja, već upravo kapitalizam i slobodno tržište.

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dugogodišnji američki senator je s preko 75 godina postao milijunaš, ali tek nakon što je napisao bestseller. Hrvatski ministri ne moraju napisati bestseller da bi postali milijunaši.

Dva političara i multimilijunaša. Pronađi razliku!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska i Slovenija su svoj dug otplatile, ali Srbiji je preostalo za otplatiti još 1,7 mlrd. eura.

Srbija još uvijek plaća Titove dugove i otplaćivat će ih sljedeće 22 godine

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mislav Kolakušić ima najrealnije šanse pobijediti na predsjedničkim izborima. Ovo nije podrška već upozorenje.

Svi pričaju o Kolindi i Milanoviću, ali Kolakušić bi mogao iznenaditi. Pripremite se za budućeg predsjednika!

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Otvorene granice su istinski liberalni koncept koji su u prošlom stoljeću najviše promicali neki konzervativni političari.

Otvorene i zatvorene granice

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Most i HSLS su se zakačili oko toga tko se prvi sjetio pokrenuti inicijativu za ustavnu zaštitu vode koja je ustavom već zaštićena.

Tko je gluplji - Most ili HSLS?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Iako postoji mnogo argumenata i razloga za optimizam, trebamo inzistirati na reformama bez kojih nema značajnijeg rasta.

Hrvatskoj treba brži i zdraviji rast, a bez strukturnih reformi on nije moguć

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Toliki izljevi mržnje prema poslodavcima - onim ljudima koji stvaraju novu vrijednost - i strah od stranih radnika svojstveni su naciji koja ne želi napredak.

Hrvati će jednom morati prihvatiti da su radne migracije - u oba smjera - sasvim normalna pojava

Politika

PIŠE: EDUARD PETRANOVIĆ

Zoran Milanović može ugroziti šanse HDZ-ovoj Kolindi Grabar-Kitarović, a to znači da ne postoji jamstvo HDZ-ove premoći.

Zašto bi kandidatura vođe najgore hrvatske vlade bila dobra za Hrvatsku

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Samo nekoliko sati nakon što je Reuters objavio da su bogataši počeli povlačiti svoje bogatstvo na bankovne račune u Singapuru, izvršna direktorica Hong Konga je proglasila da povlači kontroverzni zakon.

Kako je kapital (zasad) sačuvao autonomiju Hong Konga

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U nekim ekstremno lijevim krugovima ponavlja se citat iz Misesove knjige po kojemu ispada da je Mises hvalio i slavio fašizam. Je li to točno?

Ovako je Mises pisao o fašizmu 1927.

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Milorad Pupovac ponekad zna ovako izaći iz skrovišta ugroženog manjinca i pokazati svoje pravo bahato lice.

Pupovac odbrusio novinaru na pitanje zašto štiti Plenkovića: ʼNije vaš posao da ispravljate meneʼ

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kvote na uvoz radnika primjer su loše, prekomjerne i iznimno štetne regulacije zbog koje bi mogla propasti cijela turistička sezona.

4 razloga zašto Vlada treba odmah ukinuti kvote na uvoz radnika

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: