Top 5 hrvatskih političara kojima treba lekcija iz osnova ekonomije

27.8.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Top 5 hrvatskih političara kojima treba lekcija iz osnova ekonomije

Slušajući i čitajući izjave vladajućih i oporbenih političara ovih dana, a vezanih za stanje u gospodarstvu, ne mogu se oteti dojmu da su već "provaljeni" od svakog studenta ekonomije koji je položio kolegij Osnove ekonomije. U sjećanje mi navire lik mog profesora navedenog kolegija. Gotovo da ga mogu vidjeti kako znakovito koluta očima dok čita i sluša isto što i ja. Bio je to dobar profesor i još bolja asistentica. No, vratimo se na bitno.

Slučaj br. 1: Andrej Plenković. Poznatiji kao predsjednik Vlade RH. I predsjednik HDZ-a. Političar.

"Mislim da bi cijela javnost, pogotovo ona ekonomska i politička, trebala biti zahvalna Vladi, pa i bivšoj potpredsjednici Vlade Dalić, jer smo izbjegli ekonomski slom hrvatskog gospodarstva. Sve što smo radili, radili smo u interesu kompanije, i to sve bez angažmana novca iz državnog proračuna."

Nama, kao građanima, jasno je da premijer Plenković nije vrsni ekonomist. Nema iskustva na tržištu. Ne poznaje svaki detalj Poreznog zakona, kao ni detalje ostalih zakona koji se reflektiraju na ekonomiju ove zemlje. Premijer bi ipak trebao objasniti kako on zna da smo izbjegli slom gospodarstva. Po čemu je on to zaključio?

Unaprijed ga lijepo molimo da nam objašnjenje ne započinje onim "očuvali smo radnih mjesta...". Isto tako, molimo da nam objasni što podrazumijeva pod "sve što smo radili...", jer to nas najviše i brine. Također nas zanima kako Vlada RH točno radi u interesu privatne kompanije? S naglaskom na privatno. Angažmana novca iz proračuna nije bilo. Zasad. Ili još za tako nešto nismo doznali? Možda Premijer ima loše savjetnike ili loš PR. Svakako mu je najjača karika tima ona tajnica koja brzinom munje piše razriješnice ministrima bivšeg koalicijskog partnera. Tko zna?


Poštovani premijeru. Nismo Vam zahvalni, kao ni bivšoj ministrici Dalić. Nije ona uzalud bivša. Razlog za nezahvalnost je taj što smo možda, kao nacija, prokockali šansu da napokon u ovoj državi stvari počnu funkcionirati transparentno, s poznatim pravilima igre. Pravilima koja važe za sve jednako. Jedino tada mogli bismo očekivati zdrav razvoj poduzetništva, rast BDP-a i svega onoga o čemu političari neprestano vole pričati.

Slučaj br. 2: Božo Petrov, saborski zastupnik i predsjednik Mosta. Političar.

"Dalić USKOK-u: Petrov je tražio da država uđe u Agrokor, Todorić bjesnio..."

Petrovu se želja ispunila. Država je ušla u Agrokor. Na svoj način. O ovom poznatom stručnjaku za ekonomska pitanja dalje nećemo trošiti riječi. Niti tipkovnicu.

Slučaj br. 3: Davor Bernardić. Saborski zastupnik. Predsjednik SDP-a. Političar.

"Nećemo dopustiti da uvozni lobiji uništavaju hrvatske poljoprivrednike, da ih ucjenjuju i da oni praktički za 'ništa' prodaju svoje proizvode ili da ih ne mogu plasirati na tržište", kazao je predsjednik SDP-a i dodao kako će se SDP zalagati za smanjenje PDV-a na proizvode koji se dominantno proizvode u Hrvatskoj, košaricu domaćih proizvoda.''

Kako Bernardić misli smanjiti PDV na proizvode koji se dominantno proizvode u Hrvatskoj? Kako će ih prepoznati? Kontrolirati količinu i porijeklo? Koliko će se morati administrirati oko takvih proizvoda? Hoće li svaka glavica kupusa morati imati svoju deklaraciju kako se slučajno ne bi pomiješala s nekom talijanskom? Zamislite trgovca koji prodaje domaći kupus i talijanski kupus na tržnici i nalazi se u sustavu PDV-a. Takav trgovac se nikako ne smije zabuniti kad u svojoj fiskalnoj blagajni bira cijenu i vrstu artikla koji prodaje. Porezne stope su različite. Naiđe li kojim slučajem inspekcija, eto problema.

U konačnici, smije li Hrvatska, kao članica EU, diskriminirati proizvode koji dolaze iz EU u korist košarice domaćih proizvoda? Svakako bi Bernardiću to netko trebao malo bolje pojasniti.

Slučaj br. 4: Ivan Pernar, saborski zastupnik Živog zida. Političar.

"Cilj Europske unije je likvidirati svu proizvodnju iz naše zemlje. Danas je to svima jasno, a do kada će narod podržavati takvu politiku - pokazat će vrijeme."

No comment.

Slučaj br. 5: Boris Miletić i Valter Flego. Predsjednik i potpredsjednik IDS-a. Političari.

"Prioritet Vlade treba biti isplata plaće, a ne stečaj. Vlada je naprasno počela kalkulirati svojim obećanjima i spominjati najgoru moguću opciju odnosno stečaj, čime je izigrala Uljanik, radnike i Istru", rekao je Miletić. Nepojmljivo mu je da Vlada, "za razliku od ostalih hrvatskih tvrtki koje je spašavala, ne želi spasiti Uljanik i prijeti stečajem."
Potpredsjednik IDS-a Valter Flego kazao je kako isplata plaća, a ne stečaj trebaju i moraju biti prioritet Vlade jer, kako je rekao "160 godina rada, tradicije, znanja i ponosa ne mogu se tek tako baciti u vjetar".

Izgleda da je hrvatskim poltičarima riječ stečaj zaista vrlo omražena riječ, dok su im tradicija i ponos jedne od omiljenijih. Znanje je ovdje namjerno izbačeno, jer oni to kažu samo zato što lijepo zvuči. Zapravo ih nije briga. Nijedan od ove dvojice nije rekao da Vlada nije ta koja će eventualno isplatiti plaće radnicima, nego da su to isključivo porezni obveznici.

Nego...kad su sljedeći izbori? Pitam za frenda.

 



VIŠE IZ RUBRIKE:
POLITIKA
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autorici
Sandra Paškvan je dipl. ekonomistica, specijalizirana za planiranje i analize poslovanja s 30 godina staža u privatnom sektoru. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska ima, u usporedbi s drugim zemljama Nove Europe, slab izvoz. On je rezultat slabijeg uvoza zbog protekcionističkih državnih politika.

Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Korupcijska afera u Austriji završila je ekspresno, za hrvatske pojmove iznenađujuće. Kod nas slične stvari završavaju posve drugačije.

Koja je razlika između Hrvatske i civiliziranih država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je da planira preuzeti HSLS, osvojiti 10 posto na izborima i onda mijenjati nacionalnu politiku.

Hrebak pruža ruku Pametnom: ʼTreba nam jedna snažna liberalna opcijaʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za jedne ljubitelje zločinaca tolerancija i ljubav, za druge zatvor. To je Hrvatska po njenoj mjeri.

Anka kaže da je u spotu s Che Guevarom pokazala ʼtolerancijuʼ. Hoće li tako i s ustašofilima?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Justin Amash je na Twitteru objavio da je Trump učinio stvari koje su za impeachment, a 'strančevanje' narušava sustav provjera i ravnoteže vlasti.

Ovo je prvi republikanac u Kongresu koji poziva na Trumpovu smjenu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ideja o odšteti zbog iseljavanja radnika je toliko luda da ju je predlagao i Joseph Stiglitz. Da, on je uvaženi ekonomist, ali i socijaldemokrat.

Mostovac brani Petrova citatom iz knjige ekonomista koji je hvalio Chavezovu ekonomsku politiku

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sindikati možda to nisu planirali, ali oni će na kraju natjerati Plenkovića da preispita sustav i pokrene ozbiljnu reformu.

Ne slažem se s njihovom inicijativom, ali pozdravljam uspjeh sindikata. Evo zašto...

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Riječ je o retoričkom triku kojim se koriste vladajući kako bi građani pomislili da se država razdužuje.

Provjera istinitosti: Smanjuje li se hrvatski javni dug?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljudi koji su nekoć vodili političke stranke koje su bile liberalne samo na papiru, sada su se sjetili pričati o marginalizaciji. A tko je do nje doveo?

Kome smeta rebrendiranje HSLS-a?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad bi protekcionizam vodio u prosperitet, to bi značilo da slobodna trgovina vodi u siromaštvo. Provjerili smo je li to točno.

Razbijanje mita: Protekcionizam vodi u prosperitet

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HDZ-ov kandidat za EU parlament obećava bolju edukaciju, veće plaće i stambeno zbrinjavanje. A lijepo vrijeme?

Resslerova obećanja su kao da ih je prepisao od Marasa ili Tomaševića

Društvo

PIŠE: PREDRAG RAJŠIĆ

Pitanje je ima li država pravo upotrijebiti silu da bi zabranila nekom stranom proizvođaču prodaju svoga proizvoda kupcu u Hrvatskoj.

Treba li Hrvatska zabraniti uvoz genetski modificirane hrane? (pogled iz klasično-liberalne teorije prava)

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: