Top 5 najnebuloznijih ekonomskih zabluda u Hrvata

23.12.2016.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više od istog autora
HDZ i partneri novim zakonom ukidaju slobodu govora na internetu
Bliže nam se izbori za EU parlament. Zašto su bitni i kome uopće dati glas?
Hasanbegović i politika identiteta na desnici
Plenkovićeva vlada se usred krize ponaša kao pijani milijarder, država na sigurnom putu za bankrot
Pasivno pušenje je stvar slobode izbora
Liberal je onaj koji stane u obranu ljudskih prava onih s kojima se ne slaže
Hvala vam, EU birokrati, ali nemojte nas više štititi!
Kolinda nije u pravu: Država ne može i ne treba zaustaviti emigraciju
Novosti opet 'u ništa': Evo što im je odgovorio direktor Zaklade Micro:bit
Većina novinara je naprosto zaljubljena u novog zagrebačkog gradonačelnika. Evo zašto je to opasno...
Titoljupci su zadnji koji imaju pravo nekoga prozivati zbog šutnje o pedofiliji
Agrokor - primjer državne preraspodjele bogatstva
Umjesto kupovine starih aviona država je trebala tih 420 mil. eura ostaviti radnicima
Poskupljenjem trošarina na cigarete i alkohol Kujundžić će potaknuti šverc iz BiH
Ekonomija za početnike: Zašto nas je Rumunjska prestigla?
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
SDP propušta priliku pozicionirati se kao prava alternativa vladajućoj politici
Amerika više neće biti svjetski policajac. Zašto ta vijest nije skoro nikoga oduševila?
Ja nisam vlasnik nekretnine. Evo zašto se protivim uvođenju poreza
Marićev sramotni zakon neće proći - nije računao na dvije stvari

Top 5 najnebuloznijih ekonomskih zabluda u Hrvata


PIŠE Mario Nakić

Hrvati su, generalno gledajući, ekonomski nepismen narod. Pritom ne mislim na razinu obrazovanja, ne moramo svi biti ekonomisti po struci niti baviti se ekonomijom da bismo znali osnove ekonomije, one koje su vrlo bitne u svakodnevnom životu prosječnog građanina.

Otkud mi taj zaključak? Pa svakodnevno na Facebooku i u "stvarnom" životu, u razgovoru s ljudima, možete se uvjeriti u to. Čak i novinari u mainstream medijima, čak i oni na državnoj televiziji, često pokazuju koliko ne razumiju osnove materije o kojoj govore ili pišu i na taj način još više šire neznanje već ionako ekonomski nepismenom narodu.

Uostalom, koliko smo ekonomski nepismeni možemo zaključiti i po potezima naših vlasti, od osamostaljenja do danas. Vlast je u demokraciji ogledalo naroda, a naša vlast nekako uvijek povlači kobne poteze na tom području. Da nije tako, već bismo dosad prosperirali s prirodnim resursima koji su nam Bogom dani. Izdvojio sam 5 najčešćih i najočitijih zabluda vrlo raširenih među građanima.

5. "Ako nam se svima povise plaće, bolje ćemo živjeti."

Zdrav razum, logika i matematika demantiraju ovu izjavu u startu. Novac je samo sredstvo za razmjenu, njegova količina na tržištu uvjetuje visine cijena. Kad se poveća suma novca u opticaju, automatski se povećavaju i cijene proizvoda i usluga. Dakle, nećemo bolje živjeti jer će nam kupovna moć ostati ista.

4. "Prijavila sam se za posao na natječaj kod privatnika. Ništa mi nije ni odgovorio! Ma, sigurno je već imao nekog rođu za to radno mjesto, a natječaj je raspisao jer mora po zakonu."

Privatne tvrtke ne moraju raspisati javni natječaj kad traže radnika. Privatnik ulaže svoj novac u posao i njegova je stvar koga će zaposliti. Ako želi, može zaposliti cijelu svoju užu i širu rodbinu - njegov problem, on će ih morati plaćati.

Ako privatnik objavi javni natječaj za neko radno mjesto, to znači samo da stvarno treba radnika i da nema nikoga svog, poznatog, tko bi to mogao raditi. Ako vam ne odgovori na prijavu, očito je našao nekog drugog. I nije obavezan odgovoriti na svaku zamolbu za posao.

3. "Poslodavci na radnike gledaju kao na trošak. Zašto neki rade, a da nisu primili plaću? Poslodavac je svinja!"

Poslodavac nije neki psihopat (govorim sad generalno, vjerojatno i među poslodavcima, kao i u bilo kojoj drugoj skupini, ima svakakvih ljudi) kojemu je cilj iskorištavati druge ljude i uživati u tuđoj nesreći. Poslodavac je uložio svoj novac u posao, a mogao ga je, recimo, potrošiti na sebe - na putovanja, tulumarenje...izaberite! Ali nije, on je pokrenuo posao i nudi priliku drugima da zarade. Dakle, ne bi zapošljavao radnike da im želi zlo.

Zašto se dogodi da u nekim tvrtkama radnici ostanu bez plaća? Razloga može biti više. Jedna od mogućnosti je i ta da je vodstvo firme donijelo loše odluke, ali puno češće je jednostavno situacija na tržištu. Tržište čine ljudi, a ljudski faktor, objasnio je Ludwig von Mises, vrlo je nepredvidiv.

Možete imati znanje i super ideju, možete uložiti maksimalni trud, možete raditi po cijele dane. To još nije stvorilo nikakvu vrijednost jer nju stvaraju tek potencijalni kupci, vrijednost je u njihovom oku. Ako tržište na kraju kaže "ne", sav trud pada u vodu i novac nije zarađen. Dakle, ljudi su ostali bez plaće, ali nisu ostali bez "zarađene" plaće jer zarade nije bilo!

Kod nas se u takvoj situaciji sva krivnja, i zakonska i moralna, svaljuje na poslodavca. On postaje svinja u očima radnika i javnosti, ali realno nitko nije vidovnjak i ne može predvidjeti reakciju tržišta u određenom trenutku u budućnosti.

2. "Država treba zabraniti rad nedjeljom i blagdanom, tako će pomoći blagajnicama u trgovačkom centru."

Svatko donosi odluku za sebe gdje će raditi i pod kojim uvjetima. Zakon je jasan i rad nedjeljom ili blagdanom je više plaćen. Neki radnici sami žele raditi nedjeljom ili blagdanom jer će tako više zaraditi, a u zamjenu dobiju slobodan neki drugi dan u tjednu. To je stvar njihovog izbora. Država nikakvom zabranom ne može pomoći radniku, to je sigurno. Jer kad bi zabrana rada pomogla radniku, onda ne bi ni radio, zar ne?

1. "Jaz između bogatih i siromašnih"

Sinoć su u emisiji "Otvoreno" na HRT-u urednici državne televizije pokazali koliko se slabo razumiju u osnove ekonomije. Krenuli su s tezom da se za ovogodišnje blagdane najavljuje rekordna potrošnja od 12 milijardi kuna i iz toga su napravili emisiju o jazu između bogatih i siromašnih te socijalnoj neosjetljivosti našeg društva.

Kad se povećava potrošnja, to je dobar znak, znači da je manje siromašnih i da ljudi općenito više imaju. Istina, dobar dio te potrošnje vjerojatno je baziran i na osobnom zaduživanju (krediti, minusi, kartice), ali svejedno povećanje potrošnje nije ništa negativno. Taj mit o "jazu između bogatih i siromašnih" dolazi iz neznanja, nerazumijevanja tržišta.

Razlika u bogatstvu među ljudima je normalna stvar, ona dolazi kao rezultat tržišne utakmice. Normalno je da će jedan kirurg, koji se školovao bar 12 godina dulje od jednog zidara, zarađivati znatno više (to je pravilo, ne znači da nema iznimaka - ima zidara koji će uspjeti puno više zaraditi od kirurga, ali iznimke potvrđuju pravilo). Normalno je da ne radimo iste poslove, ne ulažemo u njih isto znanje i isti trud, ne dajemo iste rezultate - pa nećemo niti isto zarađivati! Što je u tome loše?

To nema nikakve veze sa socijalnom osjetljivošću. Svaki čovjek ima pravo svoj zarađeni novac trošiti kako god želi. Hrvati su već puno puta pokazali svoju socijalnu osjetljivost i da su spremni pomoći susjedima, sugrađanima u nevolji. Ali kad već žele pričati o socijalnoj osjetljivosti, onda bi HRT-ovci trebali krenuti od sebe. Oni ne ovise o tržištu, primaju plaće od prisilnog nameta i još nam donose često takav program koji još više zatupljuje gledatelje. Jesu li oni moralni što primaju iznadprosječne plaće za takav posao dok sirotinja gladuje?


Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!
Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
Ocijeni članak
UKUPNA OCJENA
1
2
3
4
5
Ocjenjivanje sadržaja omogućeno je samo članovima Udruge Liberal.hr. Učlanite se - kliknite ovdje - da biste mogli ocjenjivati tekstove i dobili pristup drugim dijelovima portala za članove.
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Web shop
PRIKAŽI VIŠE
Pretraži Liberal
Unesite pojam koji želite pretražiti
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Udruga "Liberal.hr"
O UDRUZI | UČLANI SE | DONIRAJ

PODRŽITE LIBERAL.HR:

IBAN za donacije: HR5923900011101229527
Model plaćanja: 00, poziv na br. primatelja: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT: HPBZHR2X)
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: