Top 5 razloga zašto bi ljevičari trebali podržati slobodno tržište

10.7.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Top 5 razloga zašto bi ljevičari trebali podržati slobodno tržište


PIŠE Mario Nakić

Oni koji tvrde da se zalažu za socijalnu pravdu i jednakost, da se bore za bolji život radničke klase, protiv siromaštva i pohlepnih korporacija, obično su najgorljiviji protivnici slobodnog tržišta. Oni će prvi popljuvati kapitalizam i ekonomsku slobodu, prvi će tražiti intervencije države i što jaču državnu kontrolu nad ekonomijom.

To je prilično apsurdno, to je veliki paradoks, budući da sva istraživanja, znanstveni dokazi upućuju na to da veća ekonomska sloboda i manja kontrola države omogućuje veće radničke plaće, veću vjerojatnost da se siromašni obogate (ili barem izvuku iz siromaštva) i veću konkurenciju na tržištu koja će ekonomskim zakonima tržišnog natjecanja ograničiti moć korporacija. Dakle, ljevičari se bore PROTIV svega za što se zalažu, odnosno za što bi trebali stajati. Iznijet ću 5 glavnih razloga zašto bi ljevičari, ako uistinu žele pravednije društvo s bogatim radnicima, sa što manje siromaštva i čišćim okolišem, trebali podržavati ideju slobodnog tržišta i protiviti se državnoj kontroli.

1. Radničke plaće su veće, nezaposlenost manja

U godišnjem izvješću Fraser Instituta o indeksu ekonomskih sloboda ovaj institut ocjenjuje svaku zemlju prema utjecaju državne vlasti na ekonomiju (što vlast manje utječe, to je ekonomija slobodnija), visini poreza te broju zakona koji reguliraju ekonomske procese. Zemlje koje su na vrhu liste (Hong Kong, Švicarska, Irska, Kanada, Novi Zeland) imaju mahom i najviše prosječne plaće na svijetu, njihovo je stanovništvo najbogatije i imaju najniže stope nezaposlenosti. S druge strane, zemlje s najmanje ekonomskih sloboda (Iran, Alžir, Angola, Argentina, Kongo, Libija i Venezuela) - to su zemlje u kojima mahom ima najveći udio siromašnih u svijetu, najveću nezaposlenost i, pazite sad ovo - najbolesnije stanovništvo.

Ne morate otići u Angolu ili Venezuelu i onda u Švicarsku ili Kanadu da biste znali da je razlika u kvaliteti života ogromna.

2. Zdravije stanovništvo (duže žive)

U zemljama koje spadaju među onih 25 % na vrhu Fraserove liste ekonomskih sloboda prosječni životni vijek je 80,5 godina dok je u zemljama koje spadaju u 25 % onih s najmanje ekonomskih sloboda životni vijek 64 godine.

Trebam li napomenuti da zemlje u vrhu Fraserove liste imaju privatno ili vrlo liberalizirano državno zdravstvo? A vidite, oni duže žive. Znači da ipak nema govora o onome "tamo ćeš umrijeti kad se razboliš ako ne možeš platiti". Statistika pokazuje, prije ćeš umrijeti ovdje. Točnije, 10 godina prije jer je u Hrvatskoj prosječni životni vijek 70 godina.

3. U slobodnim ekonomijama svi se bogate

Ekonomski rast nekog društva utječe dobro ne samo na bogate, nego na sve. Kupovna moć prosječnog građanina slobodnije ekonomije iznosi preko 40.000 dolara godišnje dok u zemljama koje su pri dnu Fraserove liste ona iznosi godišnje oko 6.253 dolara. Razlika je očita.

4. Ekonomska sloboda pomaže očuvanju prirode

Suprotno popularnom vjerovanju kako slobodnija ekonomija uništava okoliš, to naprosto nije istina. Narodi koji više drže do privatnog vlasništva i imaju manje nacionaliziranih resursa, ujedno imaju najbolje ocjene u čuvanju okoliša prema stranicama Yale sveučilišta.

Istraživanje Fraser instituta dolazi do spoznaje kako ekonomski slobodnije zemlje imaju u prosjeku veće razine kvalitete zraka. Kako kažu, da su Sjedinjene Države nametnule svoje regulacije zbog okoliša na ekonomije zemalja u razvoju, to bi ih uništilo.

Pravo logično objašnjenje zašto će slobodnije ekonomije imati čišći okoliš od zemalja sa strogo kontroliranom ekonomijom je u privatnom vlasništvu. Kad je neki komad zemlje u privatnom vlasništvu, vlasnik će se za njega brinuti jer ima vlastiti interes da ga čuva. Kad je u nacionalnom, "javnom" vlasništvu, onda zapravo nitko nema interes da se brine o njemu.

5. Ekonomska sloboda pomaže ženama i manjinama

Da, dobro ste pročitali! Ljevičari jako vole dijeliti ljude po spolu, nacionalnosti, rasi, seksualnoj orijentaciji, kako bi zaštitili manjinske skupine. To je super! Ali ako stvarno želite dobro manjinama, onda ćete se zalagati za kapitalizam i slobodno tržište.

Dr. Signe Thomas, profesorica na sveučilištu u Miamiju provela je istraživanje kako bi doznala utjecaj ekonomskih sloboda na društveni status žena. Koristila je tri različita mjerila: indeks spolne ravnopravnosti, ocjenu spolne jednakosti i udio žena u predstavničkim tijelima državnih i lokalnih vlasti te na vodećim mjestima u kompanijama. Njezin rezultat šokirao je kritičare kapitalizma: u zemljama s većom ekonomskom slobodom žene su daleko zastupljenije nego u onima s najnižim indeksom ekonomske slobode.

S obzirom da je u slobodnijim zemljama lakše naći posao (nezaposlenost između 3 i 6 posto), jasno je i da ekonomska sloboda pomaže svim manjinama. Imigranti će lakše i brže početi da privređuju što će im pomoći da se integriraju u društvo, ali i da brže postanu dio srednjeg sloja.

Jako je puno kritičara kapitalizma, ali oni svi skupa nemaju nikakvih opipljivih dokaza niti realnih argumenata za svoje kritike. Što je slobodnije tržište - veća je vjerojatnost da nam svima bude bolje. Ako želite pomoći siromašnima, radnicima, ženama, manjinama - počnite se zalagati za kapitalizam i slobodu. Zahtijevajmo od naše vlasti da pusti ekonomiju na miru, da nas ne tlači bezveznim regulacijama, da prepolove poreze i da vidite kako će se sve promijeniti.

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Frankovićeva izjava da će zabraniti prodaju na gradskoj površini ako netko ponudi više od Grada vrlo je jasna poruka privatnom sektoru koji Grad Dubrovnik vidi kao svoju konkurenciju.

Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Povod je bio Trumpov tvit, a Greenpeace sada tvrdi da Patrick Moore nije bio njihov osnivač iako su još donedavno imali njegovo ime na popisu osnivača.

Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Ministrica koja godinama postavlja suluda pravila zbog kojih mnogi poduzetnici nisu mogli povući novac iz EU fondova, sada ne prolazi državna pravila. Fali joj jedan papir.

Ministricu stigla njena karma. Trebamo li stvarno imati razumijevanja za tu isteklu vozačku?

Politika

PIŠE: DAVOR NAĐI

Ministar rada i mirovinskog sustava je dao dvije prilično nesuvisle izjave u kojima pobija sam sebe.

Pavić: Vlada ne može dekretom odrediti plaću od 7.500 kn, ali može od 3.000 kn

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U županiji s tolikom koncentracijom uhljeba, održavanje demokratskih izbora nema smisla.

U Ličko-senjskoj županiji dvije trećine zaposlenih je uhljebljeno u javnom sektoru. Izbori su besmisleni.

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usprkos optužbama nekih bivših zaposlenica kako tvrtka diskriminira žene, istraživanje je pokazalo da su muškarci bili godinama slabije plaćeni od ljepšeg spola.

Seksizam u Googleu: Istražili optužbe da plaćaju žene slabije pa došli do iznenađujućeg zaključka

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska dobrim dijelom živi od turizma, ali u medijima se svake godine ponavljaju isti mitovi o štetnosti koje turizam sa sobom nosi.

Razbijanje standardnih hrvatskih mitova o turizmu

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Koliko smo već puta samo čuli priču o tolerantnim, mladim, slobodnomislećim ljudima željnim promjena? I kako je to završilo?

Novi hrvatski Mesija s hrpom starih, izlizanih frazetina i nula sadržaja

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: