Vezani članci:
Dragan Kovačević bio je u travnju Styrijin ʼHeroj kojeg Hrvatska trebaʼ i zagovarao uvođenje socijalizma
Istaknuti ideolog desnice potvrdio: Hrvatska desnica je Radnička fronta s krunicom
Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije
Je li trijumf Kineza na PISA testovima dokaz superiornosti komunizma?
Veza između Orwella i Hayeka
Je li slobodno tržište naudilo Čileancima?
Kako se države suočavaju s klimatskim izazovima: Oporezuju građane pa subvencioniraju zagađivače
U čemu kritičari slobodnog tržišta najčešće griješe
Zašto CroL-u smeta slobodno tržište?
Rudan nas je naučio da ljevičari nemaju rješenja za 21. stoljeće
Sada bi valjda svima trebalo biti jasno da Trump nije prijatelj slobodnog tržišta
Slobodno tržište i privatno vlasništvo, a ne planska ekonomija, najveći su prijatelji okoliša
Ekonomija klimatskih promjena: protržišnim reformama protiv posljedica globalnog zagrijavanja
I Amerikanci imaju Radničku frontu, zove se Donald Trump
Zašto je slobodno tržište najefikasniji mehanizam za suzbijanje diskriminacije
Hrvatska je talac mentaliteta nulte sume
Mladi Amerikanci totalno zbunjeni: mrze kapitalizam, ali vole slobodno tržište
Razbijanje predrasuda: Slobodno tržište je sastavni dio islamskog nauka
Slobodno tržište nije savršeno niti apsolutno pravedno, ali kakva je alternativa?
Nima Sanandaji: 'Bliski istok je kolijevka slobodnotržišne ekonomije i kapitalizma'
Izazovi liberalizma u 21. stoljeću
Zašto su intelektualci i biznismeni najveći neprijatelji slobodnog poduzetništva
Zamislite da je Hrvatska 1990-ih pošla u smjeru slobodnog tržišta
Kako nas UN dezinformira: Za desetkovanje siromaštva u Tanzaniji pohvalili tehnokrate
Socijalizam 21. stoljeća: Kako će Ray Ban i iPhone revolucionari srušiti kapitalizam
Top lista populista (1): Ivo Josipović i neoliberalni kapitalizam
Ocjena točnosti: 'NGO sektor je probio medijsku blokadu o Ivici Todoriću'
Država je stvorila Agrokor. Dajte nam još više države!
Je li kapitalizam gay friendly?
Franjo Tuđman i slobodno tržište
Novo na Liberalu:
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima
Ima li većih socijalista nego na hrvatskoj desnici?
Zabrana rada nedjeljom: Svi postavljaju kriva pitanja
Strah od slobode govora
Koronaši imaju novog Boga. Pripremite kokice, ovo će biti bolje od korone
Pravi užas Jasenovca nije u broju žrtava nego u sunovratu ljudskosti
Treba li država prisilno ograničiti pretilima prekomjerni unos hrane?
Šimleša je tvrdio da covid potvrde nisu diskriminacija, argumenti su mu vrlo bliski Staljinu
Nakon transfobnih napada i mržnje, sada je žrtva krađe identiteta: 'Apeliram na javnost, ne vjerujte tim profilima'
Zašto su cijene na Jadranu 'paprene' i koliko su za to krivi 'pohlepni iznajmljivači'?
J.E.B.E. M.I. S.E.
Moderna odjeća za malo novca? Nije problem
Ne nasjedajte na Plenkovićev PR: Vlada neće podići plaću nikome u privatnom sektoru
Policajka s Faktografa ima strašne argumente za suzbijanje nepodobnih stavova

Top 5 razloga zašto bi ljevičari trebali podržati slobodno tržište


Piše: Mario Nakić
10.7.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Top 5 razloga zašto bi ljevičari trebali podržati slobodno tržište


Piše: Mario Nakić
10.7.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Oni koji tvrde da se zalažu za socijalnu pravdu i jednakost, da se bore za bolji život radničke klase, protiv siromaštva i pohlepnih korporacija, obično su najgorljiviji protivnici slobodnog tržišta. Oni će prvi popljuvati kapitalizam i ekonomsku slobodu, prvi će tražiti intervencije države i što jaču državnu kontrolu nad ekonomijom.

To je prilično apsurdno, to je veliki paradoks, budući da sva istraživanja, znanstveni dokazi upućuju na to da veća ekonomska sloboda i manja kontrola države omogućuje veće radničke plaće, veću vjerojatnost da se siromašni obogate (ili barem izvuku iz siromaštva) i veću konkurenciju na tržištu koja će ekonomskim zakonima tržišnog natjecanja ograničiti moć korporacija. Dakle, ljevičari se bore PROTIV svega za što se zalažu, odnosno za što bi trebali stajati. Iznijet ću 5 glavnih razloga zašto bi ljevičari, ako uistinu žele pravednije društvo s bogatim radnicima, sa što manje siromaštva i čišćim okolišem, trebali podržavati ideju slobodnog tržišta i protiviti se državnoj kontroli.

1. Radničke plaće su veće, nezaposlenost manja

U godišnjem izvješću Fraser Instituta o indeksu ekonomskih sloboda ovaj institut ocjenjuje svaku zemlju prema utjecaju državne vlasti na ekonomiju (što vlast manje utječe, to je ekonomija slobodnija), visini poreza te broju zakona koji reguliraju ekonomske procese. Zemlje koje su na vrhu liste (Hong Kong, Švicarska, Irska, Kanada, Novi Zeland) imaju mahom i najviše prosječne plaće na svijetu, njihovo je stanovništvo najbogatije i imaju najniže stope nezaposlenosti. S druge strane, zemlje s najmanje ekonomskih sloboda (Iran, Alžir, Angola, Argentina, Kongo, Libija i Venezuela) - to su zemlje u kojima mahom ima najveći udio siromašnih u svijetu, najveću nezaposlenost i, pazite sad ovo - najbolesnije stanovništvo.

Ne morate otići u Angolu ili Venezuelu i onda u Švicarsku ili Kanadu da biste znali da je razlika u kvaliteti života ogromna.

2. Zdravije stanovništvo (duže žive)

U zemljama koje spadaju među onih 25 % na vrhu Fraserove liste ekonomskih sloboda prosječni životni vijek je 80,5 godina dok je u zemljama koje spadaju u 25 % onih s najmanje ekonomskih sloboda životni vijek 64 godine.

Trebam li napomenuti da zemlje u vrhu Fraserove liste imaju privatno ili vrlo liberalizirano državno zdravstvo? A vidite, oni duže žive. Znači da ipak nema govora o onome "tamo ćeš umrijeti kad se razboliš ako ne možeš platiti". Statistika pokazuje, prije ćeš umrijeti ovdje. Točnije, 10 godina prije jer je u Hrvatskoj prosječni životni vijek 70 godina.

3. U slobodnim ekonomijama svi se bogate

Ekonomski rast nekog društva utječe dobro ne samo na bogate, nego na sve. Kupovna moć prosječnog građanina slobodnije ekonomije iznosi preko 40.000 dolara godišnje dok u zemljama koje su pri dnu Fraserove liste ona iznosi godišnje oko 6.253 dolara. Razlika je očita.

4. Ekonomska sloboda pomaže očuvanju prirode

Suprotno popularnom vjerovanju kako slobodnija ekonomija uništava okoliš, to naprosto nije istina. Narodi koji više drže do privatnog vlasništva i imaju manje nacionaliziranih resursa, ujedno imaju najbolje ocjene u čuvanju okoliša prema stranicama Yale sveučilišta.

Istraživanje Fraser instituta dolazi do spoznaje kako ekonomski slobodnije zemlje imaju u prosjeku veće razine kvalitete zraka. Kako kažu, da su Sjedinjene Države nametnule svoje regulacije zbog okoliša na ekonomije zemalja u razvoju, to bi ih uništilo.

Pravo logično objašnjenje zašto će slobodnije ekonomije imati čišći okoliš od zemalja sa strogo kontroliranom ekonomijom je u privatnom vlasništvu. Kad je neki komad zemlje u privatnom vlasništvu, vlasnik će se za njega brinuti jer ima vlastiti interes da ga čuva. Kad je u nacionalnom, "javnom" vlasništvu, onda zapravo nitko nema interes da se brine o njemu.

5. Ekonomska sloboda pomaže ženama i manjinama

Da, dobro ste pročitali! Ljevičari jako vole dijeliti ljude po spolu, nacionalnosti, rasi, seksualnoj orijentaciji, kako bi zaštitili manjinske skupine. To je super! Ali ako stvarno želite dobro manjinama, onda ćete se zalagati za kapitalizam i slobodno tržište.

Dr. Signe Thomas, profesorica na sveučilištu u Miamiju provela je istraživanje kako bi doznala utjecaj ekonomskih sloboda na društveni status žena. Koristila je tri različita mjerila: indeks spolne ravnopravnosti, ocjenu spolne jednakosti i udio žena u predstavničkim tijelima državnih i lokalnih vlasti te na vodećim mjestima u kompanijama. Njezin rezultat šokirao je kritičare kapitalizma: u zemljama s većom ekonomskom slobodom žene su daleko zastupljenije nego u onima s najnižim indeksom ekonomske slobode.

S obzirom da je u slobodnijim zemljama lakše naći posao (nezaposlenost između 3 i 6 posto), jasno je i da ekonomska sloboda pomaže svim manjinama. Imigranti će lakše i brže početi da privređuju što će im pomoći da se integriraju u društvo, ali i da brže postanu dio srednjeg sloja.

Jako je puno kritičara kapitalizma, ali oni svi skupa nemaju nikakvih opipljivih dokaza niti realnih argumenata za svoje kritike. Što je slobodnije tržište - veća je vjerojatnost da nam svima bude bolje. Ako želite pomoći siromašnima, radnicima, ženama, manjinama - počnite se zalagati za kapitalizam i slobodu. Zahtijevajmo od naše vlasti da pusti ekonomiju na miru, da nas ne tlači bezveznim regulacijama, da prepolove poreze i da vidite kako će se sve promijeniti.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.