Transrodna ekonomistica donosi novu vrijednost čikaškoj školi: humanomics

19.12.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Transrodna ekonomistica donosi novu vrijednost čikaškoj školi: humanomics


PIŠE Mario Nakić

Deirdre McCloskey, rođena 1942. u Michiganu (SAD) pod imenom Donald McCloskey, jedna je od značajnijih ekonomistica i najpoznatijih transrodnih osoba 21. stoljeća. Iako je prvo doktorirala ekonomiju na Harvardu, danas predaje klasičnu književnost i filozofiju na Sveučilištu u Chicagu. Istovremeno piše knjige u kojima uspješno veže ekonomiju, filozofiju i sociologiju u ono što naziva "humanomics".

Ono što je jako zanimljivo kod nje, u istoj osobi se našla aktivistica za LGBT prava, feministica i klasično liberalna ekonomistica koja zagovara slobodno tržište "s ljudskim licem". Među njenim brojnim djelima, najznačajnija je serija od 6 knjiga koje objašnjavaju tezu kako je retorika vrednovanja posla, inovacija i poduzetništva bila ključni čimbenik za veliki ekonomski napredak Europe u 18. i 19. stoljeću. Od planiranih 6 knjiga u seriji, dosad su objavljene 3: "Buržujske vrline: Etika u doba trgovine", "Buržujska čast: Zašto ekonomija ne može objasniti moderni svijet" i "Buržujska jednakost: Kako su ideje, a ne kapital niti institucije, učinile svijet bogatijim".

McClosckey se nastavlja na ekonomske škole klasičnog liberalizma, vraćajući se moralnim načelima Adama Smitha, ali u isto vrijeme prihvaćajući temelje Miltona Friedmana i drugih predstavnika "dobre, stare čikaške škole" koju Deirdre posebno hvali i slavi, ali i dostojno nastavlja. Za razliku od većine ranijih ekonomista, koji su tvrdili da se čovječanstvo obogatilo zahvaljujući akumulaciji kapitala, McCloskey smatra da to nije slučaj. Do današnjeg prosperiteta dovele su inovacije, dakle ljudski um, a ne kapital. Kao što je i Mises objašnjavao u svojim djelima "Teorija i povijest" i "Ljudska akcija", ekonomske slobode daju mogućnosti i potiču, nagrađuju inovativnost. Izumi se vežu i nastavljaju jedan za drugim, a međusobna društvena povezanost i kooperativnost među ljudima, uz inovacije, dovode do brzog napretka kakvom svjedočimo zadnjih 300-tinjak godina.

U nedavnom intervjuu kod Davida Rubina Deirdre je ispričala i neke zanimljivosti iz svog privatnog života.

"Mislim da osoba ne može biti pravi ekonomist, što je bilo moje prvotno zanimanje, ako ne čita knjige iz drugih područja kako bi mogla staviti ljudsku racionalnost u određeni kontekst, zato sam se odlučila baviti i drugim stvarima.

Rođena sam pod imenom Donald, to ime u Irskoj znači "svjetski vođa", nešto kao američki predsjednik. Kad sam navršila 11, osjećala sam da sam trebala biti žensko. Međutim, to je bilo 1953. godine i u to vrijeme se ništa nije moglo učiniti po tom pitanju. Rekla sam OK, moram biti muško. Bila sam kapetan nogometnog kluba u srednjoj školi, bila sam sportaš na koledžu, oženila sam se za ljubav svoga života, odgojila dvoje djece, sad imam troje unučadi. Imala sam potpuni muški život skroz do 53. godine i onda...Pitala sam se: želim li ostarjeti kao muškarac ili kao žena? Odlučila sam, ajde da budem žena. Ne, nije tako trivijalno. Ne radi se o koristi, nisam na tome ništa "dobila" na poslu. Na kraju sam provela ekonomsko istraživanje o troškovima i koristi promjene spola. Nažalost, kad sam se odlučila na taj potez, obitelj se okrenula protiv mene. Moja dugogodišnja supruga i moja djeca nisu razgovarali sa mnom otad. Međutim, kolege ekonomisti su to odlično prihvatili. Znate, ekonomisti obično podupiru želju kupca, slobodni izbor, pogotovo zagovornici slobodnog tržišta. Stoga je bilo: ako on, odnosno ona, želi tako, neka bude što hoće."

McClosckey je velika kritičarka Trumpove ekonomske politike, pogotovo protekcionizma. "Svrha ekonomije nije stvaranje radnih mjesta. Radna mjesta će uvijek postojati. Možemo narediti da građevinski radnici koriste žlice za kavu umjesto lopata i to bi stvorilo još puno više radnih mjesta. Svrha ekonomije je da s manje rada stvoriš što više kvalitetnijih proizvoda i usluga dostupno ljudima na tržištu, svrha je unaprijediti život ljudi, tako da manje moramo raditi, a da nam više vremena ostane za hobije, učenje, zabavu, druženja itd. Proizvodna radna mjesta u SAD-u dostigla su svoj vrhunac 1977. i otad opadaju. Zašto? Je li to zbog Kine, Meksika itd.? Ne baš. Na njih se odnosi možda 10 posto. Većina poslova nestaje zbog automatizacije gospodarstva. Primjerice, trgovina Amazon nema poslugu. Ne treba trgovce koji će posluživati kupce. Sve je samoposluga i to je dobro, a ne loše, jer ljudima je roba dostupnija".

Za sebe kaže da je klasična liberalka: "Jedini problem je kad nekome kažem da sam klasična liberalka, ljudi kažu: 'To je zastarjelo. U modernoj kompliciranoj ekonomiji moramo regulirati', a to je, naravno, suprotno istini. U modernoj, kompliciranoj ekonomiji preteško je regulirati. U kući, kućanstva su socijalističko poduzetništvo. Mama je centralni planer i to savršeno funkcionira, ali to je malena zajednica. U onome što je Hayek nazvao 'velikim društvom' prije nego što je Lyndon Johnson preuzeo izraz, ne možeš tako raspoređivati stvari. Tako to ne funkcionira. Moraš trgovati i ludo je misliti da će ljudi u Washingtonu znati bolje regulirati trgovinu nego oni koji sudjeluju u njoj. Ja to zovem 'pravi liberalizam'."


Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Recesija je sastavni dio prirodnog ekonomskog ciklusa i nemoguće ju je izbjeći, ali cilj nam treba biti da ona traje što kraće i da posljedice budu što bezbolnije.

Svijet je vjerojatno pred novom recesijom. Je li Hrvatska spremna?

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije godine nakon svečanog otvaranja prve solarne ceste u svijetu, to se pokazalo kao velika pogreška i bacanje javnog novca.

Francuzi uče o obnovljivim izvorima na teži način: Solarni asfalt se pokazao kao kolosalna pogreška

Ljudska prava

PIŠE: LIBERAL.HR

Može li feminizam biti nepravedan i opasan? A može li biti ubojit? U današnjem svijetu društvenih mreža, može.

Povratak u srednji vijek? ʼDruštvena pravdaʼ uništava ljude bez suda i prava na obranu

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ako policija ne dozvoljava snimanje svojih službenika, znači da ni vrh policije ne vjeruje da oni ispravno rade svoj posao.

Zašto građani ne smiju snimati policiju tijekom postupanja? MUP se poziva na GDPR, što nema nikakve logike...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Bogati i siti Europljani ne mogu shvatiti kako nekome u siromašnom Brazilu može biti obradiva poljoprivredna površina važnija od netaknute prašume.

Hvala Bogu za desničare. Da oni nisu došli na vlast, skoro nitko u svijetu ne bi pitao za okoliš

Ekonomija

PIŠE: DAVID DIMSITA

Zbunjena Francuskinja, koja je prevarena za smještaj, optužila je Booking.com, a mnogi su zaključili i kako bi država tu trebala nešto učiniti.

Je li Booking.com odgovoran za probleme Francuza na Hvaru?

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Događa se masivna politizacija ekoloških tema, gdje najveći mediji manipuliraju podacima i dezinformiraju javnost.

NASA: Požari u Brazilu su ove godine ispod prosjeka. Otkud onda medijima suprotne informacije?

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ono što neki hrvatski političari nazivaju incidentom ima sva obilježja terorističkog napada.

Napad na kafiće kod Knina treba okarakterizirati kao terorizam

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Plakat sa slikom jabuke koju nagrižu crvi podsjetio je mnoge na nacističku propagandu protiv Židova.

Izbori u Švicarskoj: Konzervativci optuženi za kopiranje nacističke propagande, zelene stranke u porastu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Čehoslovački vođa Dubček pokušao je reformirati socijalizam. To se Sovjetima nije svidjelo pa su im poslali 2.000 tenkova...

Na današnji dan: Sovjeti ugušili Praško proljeće u krvi - okupacija Čehoslovačke

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mogla je odbiti rad u veleposlanstvu, zaposliti se u privatnom sektoru i pisati na Facebooku što želi.

Ne, suspenzija rasističke diplomatkinje nema nikakve veze sa slobodom govora

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Seksualna orijentacija nije uvjetovana svjetonazorom niti je svjetonazor uvjetovan seksualnom orijentacijom. Zašto onda LGBT udruge promiču jednu ekstremističku ideologiju?

Zašto CroL-u smeta slobodno tržište?

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: