Deirdre McCloskey, rođena 1942. u Michiganu (SAD) pod imenom Donald McCloskey, jedna je od značajnijih ekonomistica i najpoznatijih transrodnih osoba 21. stoljeća. Iako je prvo doktorirala ekonomiju na Harvardu, danas predaje klasičnu književnost i filozofiju na Sveučilištu u Chicagu. Istovremeno piše knjige u kojima uspješno veže ekonomiju, filozofiju i sociologiju u ono što naziva "humanomics".

Ono što je jako zanimljivo kod nje, u istoj osobi se našla aktivistica za LGBT prava, feministica i klasično liberalna ekonomistica koja zagovara slobodno tržište "s ljudskim licem". Među njenim brojnim djelima, najznačajnija je serija od 6 knjiga koje objašnjavaju tezu kako je retorika vrednovanja posla, inovacija i poduzetništva bila ključni čimbenik za veliki ekonomski napredak Europe u 18. i 19. stoljeću. Od planiranih 6 knjiga u seriji, dosad su objavljene 3: "Buržujske vrline: Etika u doba trgovine", "Buržujska čast: Zašto ekonomija ne može objasniti moderni svijet" i "Buržujska jednakost: Kako su ideje, a ne kapital niti institucije, učinile svijet bogatijim".

McClosckey se nastavlja na ekonomske škole klasičnog liberalizma, vraćajući se moralnim načelima Adama Smitha, ali u isto vrijeme prihvaćajući temelje Miltona Friedmana i drugih predstavnika "dobre, stare čikaške škole" koju Deirdre posebno hvali i slavi, ali i dostojno nastavlja. Za razliku od većine ranijih ekonomista, koji su tvrdili da se čovječanstvo obogatilo zahvaljujući akumulaciji kapitala, McCloskey smatra da to nije slučaj. Do današnjeg prosperiteta dovele su inovacije, dakle ljudski um, a ne kapital. Kao što je i Mises objašnjavao u svojim djelima "Teorija i povijest" i "Ljudska akcija", ekonomske slobode daju mogućnosti i potiču, nagrađuju inovativnost. Izumi se vežu i nastavljaju jedan za drugim, a međusobna društvena povezanost i kooperativnost među ljudima, uz inovacije, dovode do brzog napretka kakvom svjedočimo zadnjih 300-tinjak godina.

U nedavnom intervjuu kod Davida Rubina Deirdre je ispričala i neke zanimljivosti iz svog privatnog života.

"Mislim da osoba ne može biti pravi ekonomist, što je bilo moje prvotno zanimanje, ako ne čita knjige iz drugih područja kako bi mogla staviti ljudsku racionalnost u određeni kontekst, zato sam se odlučila baviti i drugim stvarima.

Rođena sam pod imenom Donald, to ime u Irskoj znači "svjetski vođa", nešto kao američki predsjednik. Kad sam navršila 11, osjećala sam da sam trebala biti žensko. Međutim, to je bilo 1953. godine i u to vrijeme se ništa nije moglo učiniti po tom pitanju. Rekla sam OK, moram biti muško. Bila sam kapetan nogometnog kluba u srednjoj školi, bila sam sportaš na koledžu, oženila sam se za ljubav svoga života, odgojila dvoje djece, sad imam troje unučadi. Imala sam potpuni muški život skroz do 53. godine i onda...Pitala sam se: želim li ostarjeti kao muškarac ili kao žena? Odlučila sam, ajde da budem žena. Ne, nije tako trivijalno. Ne radi se o koristi, nisam na tome ništa "dobila" na poslu. Na kraju sam provela ekonomsko istraživanje o troškovima i koristi promjene spola. Nažalost, kad sam se odlučila na taj potez, obitelj se okrenula protiv mene. Moja dugogodišnja supruga i moja djeca nisu razgovarali sa mnom otad. Međutim, kolege ekonomisti su to odlično prihvatili. Znate, ekonomisti obično podupiru želju kupca, slobodni izbor, pogotovo zagovornici slobodnog tržišta. Stoga je bilo: ako on, odnosno ona, želi tako, neka bude što hoće."

McClosckey je velika kritičarka Trumpove ekonomske politike, pogotovo protekcionizma. "Svrha ekonomije nije stvaranje radnih mjesta. Radna mjesta će uvijek postojati. Možemo narediti da građevinski radnici koriste žlice za kavu umjesto lopata i to bi stvorilo još puno više radnih mjesta. Svrha ekonomije je da s manje rada stvoriš što više kvalitetnijih proizvoda i usluga dostupno ljudima na tržištu, svrha je unaprijediti život ljudi, tako da manje moramo raditi, a da nam više vremena ostane za hobije, učenje, zabavu, druženja itd. Proizvodna radna mjesta u SAD-u dostigla su svoj vrhunac 1977. i otad opadaju. Zašto? Je li to zbog Kine, Meksika itd.? Ne baš. Na njih se odnosi možda 10 posto. Većina poslova nestaje zbog automatizacije gospodarstva. Primjerice, trgovina Amazon nema poslugu. Ne treba trgovce koji će posluživati kupce. Sve je samoposluga i to je dobro, a ne loše, jer ljudima je roba dostupnija".

Za sebe kaže da je klasična liberalka: "Jedini problem je kad nekome kažem da sam klasična liberalka, ljudi kažu: 'To je zastarjelo. U modernoj kompliciranoj ekonomiji moramo regulirati', a to je, naravno, suprotno istini. U modernoj, kompliciranoj ekonomiji preteško je regulirati. U kući, kućanstva su socijalističko poduzetništvo. Mama je centralni planer i to savršeno funkcionira, ali to je malena zajednica. U onome što je Hayek nazvao 'velikim društvom' prije nego što je Lyndon Johnson preuzeo izraz, ne možeš tako raspoređivati stvari. Tako to ne funkcionira. Moraš trgovati i ludo je misliti da će ljudi u Washingtonu znati bolje regulirati trgovinu nego oni koji sudjeluju u njoj. Ja to zovem 'pravi liberalizam'."