Treći kvartal: Hrvatski BDP raste presporo u odnosu na druge

1.12.2017.


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Više od istog autora
Istaknuti ideolog desnice potvrdio: Hrvatska desnica je Radnička fronta s krunicom
Našisti 2017.: Izjave zbog kojih smo se lani hvatali za glavu
Što se to događa s medijima? NYT je bio za povlačenje vojske iz Sirije, a sad je protiv
Hrvatski desničari protiv slobode medija - i, kao, nisu komunisti
Seksizam u Googleu: Istražili optužbe da plaćaju žene slabije pa došli do iznenađujućeg zaključka
Studentski domovi u ʼnovonormalnomʼ postaju konc-logori
Sekularnost države nije pitanje zbog kojeg bismo se trebali dijeliti
Pupovac broji krvna zrnca: Nema dovoljno Srba među uhljebima?
Kako je Kolinda natjerala ljevičare da se pretvore u najveće konzerve
Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?
Ne trebaju nam rehabilitacije duhova iz NDH
Tko ih dobro ne zna, rekao bi da je to njihov spin
Treba li se Josipović ispričati zbog komentara o katoličkoj džamahiriji?
Zašto Hrvatska ne može biti kao Švedska? (ni u borbi protiv korone ni u svemu ostalom)
Hoće li Grbin sada prosvjedovati danskom veleposlanstvu? U Danskoj klinci rade od 13. godine...
Tko bi rekao: Nakon državne subvencije cijene stanova skočile do 50 posto
Plenkovićeva kampanja apsurda: Zemlja znanja bez škole, radna mjesta na aparatima
Macron i njegova stranka izbjegavaju riječ ʼliberaliʼ i za to imaju dobar razlog...
Snimka umirućeg polarnog medvjeda ima 0% veze s klimatskim promjenama
SDP-ova ekonomistica predlaže da država spusti cijene i povisi plaće. Tko će to platiti?

Treći kvartal: Hrvatski BDP raste presporo u odnosu na druge


PIŠE Mario Nakić

Hrvatska je u 3. kvartalu 2017. ostvarila godišnji rast BDP-a od 3,3 posto. Političari će se hvaliti ovim rastom, koji je veći nego u prošlom kvartalu za 0,1 postotni poen, ali trebamo se ozbiljno zapitati je li ovakav rast dovoljan. U usporedbi s drugim EU članicama koje su u našem gospodarskom "razredu", Hrvatska raste presporo, odnosno ozbiljno zaostaje.

Skoro sve zemlje Nove Europe (nekadašnje članice SSSR-a, Jugoslavije ili Istočnog bloka, a sada članice EU) rastu brže. Rumunjska je u istom razdoblju ostvarila ogroman godišnji rast od čak 8,8 posto, druga je Latvija s rastom od 5,8 posto. Češka raste 5 posto, Poljska 4,9 posto, Slovenija 4,5 posto, Estonija 4,2 posto, Bugarska 3,9 posto, a Mađarska 3,6 posto. Predzadnje mjesto u ovoj grupi s Hrvatskom dijeli Slovačka (3,3 posto), a jedina zemlja Nove Europe koja se razvija sporije od nas je Litva s rastom od 3,1 posto.

Ovi su rezultati još više poražavajući ako uzmemo u obzir da je riječ o tri mjeseca ljetne turističke sezone kad hrvatsko gospodarstvo, zahvaljujući moru i suncu, najviše buja.

U zapadnom i sjevernom, razvijenom dijelu Europske unije, Irska se jedina nastavlja razvijati velikom brzinom pa je u ovom kvartalu ostvarila rast od 5,8 posto. Sve su druge države stare Europe zabilježile rast, ali manji od Hrvatske. Najmanji rast bilježi Grčka (0,8 posto).

Osim zemalja Nove Europe, brži rast od Hrvatske bilježe i neke zemlje istočne Europe koje nisu članice EU, npr. Crna Gora, Albanija, Kosovo i Gruzija.

Usporedimo godišnji rast Hrvatske od četvrtog kvartala 2014. do trećeg kvartala 2017. s rastom Rumunjske kako bismo lakše vizualno predočili hrvatsko zaostajanje u razvoju.


Izvor: TradingEconomics

Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: