Vezani članci:
Mises o ratu, ratnoj ekonomiji i uspostavi trajnog mira
Ne morate birati stranu u ratu. Možete biti na strani mira
Postoji li put do mira u Ukrajini?
Spremni za (s)rat
Koronaški brojači smrti pretvorili su se u krvožedne ratne navijače
Tri obilježja po kojima možemo prepoznati propagandu
4 razloga zašto je zabrana prelaska granice za muškarce iz zemlje u ratu loša ideja
Od BiH do Ukrajine, novinari Indexa se u svemu slažu s Plenkovićem
Tko ima bolji diplomatski pristup prema Ukrajini - Plenković ili Milanović?
Zveckanje oružjem, prijetnje ratom: Sve što trebate znati o ukrajinsko-ruskom sukobu
Božićno primirje 1914. - priča iz koje možemo puno naučiti
Koja ironija: Telegram se žali da je Hrvatska opsjednuta ratom
Ben Shapiro pokušao objasniti zašto Amerika treba napasti Iran. Njegovi vlastiti fanovi su ga satrali...
Ron Paul otkrio tko mu je favorit na predsjedničkim izborima 2020.
Toliko o ʼantiratnom predsjednikuʼ.
Trump želi povući vojsku iz Afganistana. Zašto je to toliki problem?
Amerika više neće biti svjetski policajac. Zašto ta vijest nije skoro nikoga oduševila?
U prvoj godini Trumpovog mandata američka vojska ispalila rekordan broj projektila na Afganistan
Kad će se Hrvati riješiti mitomanije o svetosti Domovinskog rata?
Kako zaustaviti mehanizam rata?
Humanitarni rat je logička greška
Balkan kao bure baruta: Zašto rat?
Članak koji će vam se jako svidjeti
Hrvatska i BiH se trebaju okrenuti ekonomskom razvoju i ostaviti rat iza sebe
Hoće li se Srbija ikada suočiti sa svojom samoubilačkom ideologijom?
Američki ratni veterani otkrivaju: 'Marihuana nam je pomogla da prebrodimo PTSP'
Što se više isplatilo narodima: imperijalizam ili mirotvorstvo?
[VIDEO] Sjećate se kad je Trump osuđivao rat u Afganistanu? On se ne sjeća
Jesmo li za mir spremni?
Jugoslavenski ratovi - zločin odraslih prema djeci
Novo na Liberalu:
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima

Trgovinski rat, baš poput vojnog, osiromašuje stanovništvo


Piše: Branimir Perković
24.10.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

Trgovinski rat, baš poput vojnog, osiromašuje stanovništvo


Piše: Branimir Perković
24.10.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 4

U ratu ne postoje pobjednici, samo manji ili veći gubitnici. Rat je destruktivan, rat kvari čovjeka, oduzima mu moralnost, razum i postupno ga pretvara u životinju. Ipak, ne može se reći da je rat nehuman. Naravno, ovisno o našoj definiciji riječi. Ako pod „nehumano“ smatramo nešto nemoralno, okrutno, sadistički i zlo, naravno da je rat nehuman. Međutim, ako izraz „nehumano“ shvatimo kao nešto što nije svojstveno ljudskom biću (ne-humano/ne-ljudski), onda moramo nažalost priznati da je rat sasvim usađen u ljudsku prirodu i to moramo prihvatiti.

Povijest čovječanstva je puna sukoba i ratova, za razne ciljeve i s raznim motivima i rat je bio stalni suputnik čovječanstva kroz njegov povijesni put. Sama činjenica da su o ratu kroz povijest razmišljali mnogi inteligentni pojedinci, od Sun Tzua (544-496 pr. Kr.) preko Machiavellija (1469–1527) do modernih mislioca, govori dovoljno o neospornoj činjenici da rat nije nešto što možemo odbaciti kao privremeno stanje koje se pojavi i nestane, nego stalnog pratioca ljudskog bića.

Bez obzira kakvo mišljenje imali o današnjem svijetu, on je rezultat stotina, tisuća ratnih sukoba kroz povijest, i to samo ako promatramo vojne ratove. Proširimo li definiciju rata i na trgovinske ratove, političke ratove, filozofske i ideološke, onda rat postaje neprekinuto stanje ljudskog roda. Naravno, možete reći da sukob nije isto što i rat te suziti definiciju rata na čisto vojni sukob, ali u terminologiji mnogih disciplina se koristi termin „rat“ za označavanje nekog direktnog sukoba, pa tako u ekonomiji postoje trgovinski ratovi i cjenovni ratovi.

Iako kod velikog broja ljudi postoji vjerovanje u mit da je vojni rat u određenim situacijama bio pozitivan za ekonomiju određenih država, kao u slučaju SAD-a poslije Drugog svjetskog rata, to je sasvim krivo tumačenje ekonomskih zakonitosti.

Teorija da je rat dobar za ekonomiju je nasljeđe misli britanskog ekonomista i filozofa Johna Maynarda Keynesa na čijim je idejama u 20. stoljeću utemeljena Keynezijanska škola ekonomije. Korist od rata je zaključivanje po principu "zablude razbijenog prozora", a taj je princip raskrinkao francuski filozof i ekonomist Frederic Bastiat još 1850. u čuvenom eseju "Ono što je vidljivo i ono što nije vidljivo".

Zabludu razbijenog prozora možemo opisati ovako: ako vandal baci ciglu i razbije prozor trgovine, vlasnik će morati kupiti novi prozor od prodavača stakla za, recimo 100 kn. Grupa ljudi zaključi da je čin razbijanja prozora djelovao stimulativno na ekonomiju, tj. podigao opću potrošnju, stvorio posao za prodavača stakla i dobavljače sirovina za izradu stakla i donio više posla u ekonomiji. Ako slijedimo tu logičku zabludu, ciklus se nastavlja bez prekida i ono što je originalno, grupa vandala koji razbijaju privatnu imovinu tom logikom postaju bitni pokretači ekonomije i pozitivni članovi društva.

Ono što Keynezijanci i drugi sljedbenici logičke zablude razbijenog prozora ne razumiju jest da bi tih 100 kn vlasnik trgovine iskoristio ionako na neki drugi način. Možda bi ih stavio u štednju da jednog dana sakupi dovoljno i kupi nekretninu, možda bi te novce iskoristio za školovanje svoje djece, možda kupnju odjeće i slično. Poanta je da tih 100 kn nikako ne bi ostalo neiskorišteno, samo bi vlasnik trgovine mogao slobodnije njima raspolagati te prema vlastitim prioritetima odlučiti kako ih najefikasnije potrošiti. Ovako je prisiljen potrošiti ih na popravak prozora. Prije je imao prozor i 100 kn, sada ima samo prozor. Ukupna vrijednost novca, dobara i usluga u ekonomiji je smanjena. A po pitanju trgovca staklom koji je ostao bez posla, zar nije netko drugi ostao bez posla jer je trgovac bio prisiljen potrošiti 100 kn na prozor umjesto za nešto drugo?

Ista logička zabluda se koristi i kod rasprava o ekonomskoj koristi vojnog rata. To je jednostavno mit, logička zabluda koja svoje korijene vuče u ekonomskoj misli da povećana državna potrošnja proizvodi gospodarski rast. I zbog toga su svi ekonomisti koji povećanu državnu potrošnju koriste kao recept za ostvarivanje ekonomskog rasta nenamjerno oni koji održavaju mit o mogućoj ekonomskoj isplativosti rata.

U smislu ekonomije, termin rat se često koristi u kontekstu trgovine, tj. trgovinskog rata. Trgovinski rat je situacija kada dvije zemlje jedna drugoj nameću trgovinska ograničenja kao tarife, carine, kvote i slično. Od trgovinskih barijera dugoročno nijedna država nema koristi, jer sve trgovinske barijere uzrokuju rast cijena i smanjenje ukupne količine dobara/usluga na koje se primjenjuju barijere. Utjecaj trgovinskih barijera možemo objasniti sljedećim prikazom:


Izvor:
GreaseThoseWheels (Klikni na sliku za uvećani pregled)

Na okomitoj y osi su prikazane cijene (price) odjeće, a na vodoravnoj x osi količina (Q). Linija D predstavlja domaću potražnju, S domaću ponudu, tj. ponudu i potražnju za odjećom u nekoj zemlji. S krivulja raste s lijeva nadesno i predstavlja kako će rast cijene odjeće utjecati na porast ponuđene količine, tj. da će se pri višim cijenama više odjeće proizvoditi jer će proizvodnja biti sve isplativija kako cijena raste. D krivulja predstavlja potražnju za odjećom i ona pada s lijeva nadesno, što znači da će pri nižoj cijeni ljudi htjeti kupovati veću količinu odjeće.

Pri cijeni odjeće od 6 dolara domaći proizvođači su spremni proizvoditi 300 jedinica količine (Q), a količina koji domaći kupci žele pri toj cijeni kupovati je 700 jedinica. Razlika između količine koju su domaći proizvođači spremni nuditi (300 jedinica) i cijene koju su kupci spremni kupiti (700 jedinica) se nadoknađuje uvozom. Konačni efekt slobodne trgovine razmjene zemlje s inozemstvom je to što stanovništvo ima pristup jeftinoj odjeći (6 $) i može priuštiti veću količinu odjeće nego što bi mogli bez trgovinske razmjene (700 jedinica).

Kad zemlja uvede trgovinske barijere, domaća proizvodnja odjeće raste s 300 na 400 jedinica, a uvoz pada s 400 na 200 jedinica zbog skuplje cijene uvozne odjeće. Ali istodobno cijena odjeće raste s 6 na 8 $, i zbog skuplje cijene smanjuje se i ukupna količina odjeće koju stanovništvo kupuje sa 700 na 600 jedinica.

Tko profitira uvođenjem trgovinskih barijera? Dvije strane - domaći proizvođači odjeće, koji su sada zaštićeni i mogu određivati više cijene (prije barijera cijena od 6 $, poslije 8 $) i eventualno država ako je tip barijere namet koji se slijeva u državni proračun, a ne kvote. Najveći gubitnici su potrošači, tj. stanovništvo koje sada plaća odjeću zamjetno skuplje. Prije uspostave trgovinskih barijera odjeću su plaćali 6 $ po jedinici, a sada 8 $. To u principu znači da je njihova kupovna moć opala i da mogu kupiti manje proizvoda za istu plaću. Ako se ista politika trgovinskih barijeri primjenjuje i na druge proizvode, realna kupovna moć stanovništva drastično opada, a njihove plaće vrijede manje.

Međutim, spomenuta država nije jedina koja određuje pravila i koja može uspostaviti trgovinske barijere na proizvode iz drugih država. Ako druge države iz prosvjeda uzvrate istom mjerom i uspostave vlastite trgovinske barijere na proizvode iz te države, nastaje trgovinski rat u kojem se carine, tarife, kvote i druge barijere koriste kao oružje. Kao što se u vojnom ratu na napad neprijatelja odgovara protunapadom, tako se u trgovinskom ratu na carine druge države odgovara vlastitim carinama.

Žrtve, kao i u klasičnom ratu, su civili. Objasnio sam mehanizam kojim trgovinske barijere uzrokuju porast cijene dobara/usluga i smanjenje kupovne moći te realne plaće, a time i standarda stanovništva. U trgovinskom ratu barijere se koriste kao oružje i na barijeru države A ostale države odgovaraju vlastitim barijerama, na što država A odgovara s još barijera i tako se stvara "snowball efekt" koji smanjuje blagostanje stanovništva svih država tako da poskupljuju dobra i usluge što obezvrjeđuje plaće, tj. realna plaća pada.

Domaći proizvođači jedini imaju koristi od trgovinskih barijera (uz državu), ali kada se trgovinski rat raširi do sveopćeg rata, svi akteri u gospodarstvu pate, od potrošača do proizvođača.

Velike države, ili nekolicina država, mogu iskorištavati trgovinske barijere ako imaju djelomični ili potpuni monopol na neku sirovinu jer im njihov monopolistički položaj omogućuje da određuju cijene kakve žele i kontrolom cijena određuju i svjetske cijene koje su ostale države prisiljene prihvatiti. Primjer za jedno takvo iskorištavanje djelomičnog monopola su zemlje OPEC-a (Organizacija zemalja izvoznica nafte) koje kontroliraju dvije trećine svjetskih izvora nafte što im daje mogućnost da kontroliraju cijene.

Trgovinski rat se može koristiti i kao nadopuna vojnog rata te se ekonomskim pritiscima pokušava osigurati nadmoć nad neprijateljem ili diplomatska ucjena. Primjer za to je naftna kriza 1970-ih nastala zbog Yom Kippurskog rata 1973. godine, kada su arapske zemlje članice OPEC-a uvele embargo SAD-u, Kanadi, Nizozemskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Japanu. Razlog je bio što im se nije sviđala politika tih zemalja prema Yom Kipurskom ratu u kojem su Egipat i Sirija napale Izrael. Embargo je prouzrokovao veliki rast cijene nafte, što je ugrozilo sveukupni gospodarski rast. To je bilo tipično korištenje trgovinskog rata da bi se stvorila prednost u klasičnom ratu.

Rat ne možemo zanijekati, ne možemo zanemariti, ne možemo taj dio ljudske prirode uništiti jer smo s njim evoluirali i razvijali društvo. Ali ga treba koristiti samo u ekstremnim situacijama, kada niti jedno drugo rješenje ne postoji, kada je apsolutno jedini izlaz, a ne ga opravdavati mitovima koji nemaju temelja u stvarnosti.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.