U ožujku prošle godine američki predsjednik Donald Trump uveo je ono što je nazvao "recipročne" uvozne carine skoro svakoj zemlji u svijetu u sklopu Zakona o vanrednom stanju koji daje predsjedniku ovlasti da izvršnim uredbama donosi zakone bez potrebe za potvrdom Kongresa.

Kao razlog naveo je "neobičnu i izvanrednu prijetnju nacionalnoj sigurnosti i gospodarstvu Sjedinjenih Američkih Država" koju predstavljaju "veliki i uporni godišnji deficiti u američkoj trgovini robom".

"Recipročne" carine značile su da SAD uvodi onolike carine kolike su dotad te države imale za uvoz robe iz SAD-a. Osim carina američka administracija je uračunala i porez na dodanu vrijednost, potrošnju i regulacije koje strane zemlje imaju, kako bi "odgovorila istom mjerom".

U sklopu tog zakona Trump je Švicarskoj uveo carine od 31 posto, koje je u srpnju povisio na 39 posto. Kasnije krajem godine ih je smanjio na 15 posto, nakon što je dobio skupe poklone od švicarske delegacije.

Koji su bili stvarni razlozi takvog ponašanja predsjednika prema ovoj alpskoj zemlji koja je lani bila pogođena jednom od najviših carina na uvoz u SAD, istražio je Reason.

Naime, Švicarska je u 2024. godini imala prosječnu carinu na uvoz robe iz SAD-a oko 0,2 posto dok su američke carine na uvoz švicarske robe bile u prosjeku 1,4 posto. Švicarska je početkom 2025. snizila svoje carine na nulu, što je učinilo još više besmislenim Trumpovu "recipročnu" carinu od 31 posto, kasnije 39 posto.

U intervjuu na televiziji Fox News u utorak Trump je rekao da je nametnuo visoku carinu Švicarskoj zbog velikog trgovinskog deficita koji SAD ima s tom zemljom. Prema njegovim riječima, riječ je o deficitu od 42 milijarde dolara. Kasnije je povisio carinu, kako kaže, jer je netko iz švicarske administracije bio "nepristojan" prema njemu.

"Primio sam hitan poziv švicarske premijerke i bila je vrlo agresivna. Fina, ali agresivna. 'Gospodine, mi smo mala zemlja i ne možemo to učiniti, ne možemo.' Nije se skidala s telefona. Ne sviđa mi se način na koji je razgovarala sa mnom, zato sam joj umjesto smanjenja povisio carinu na 39 posto", objasnio je Trump.

Američki predsjednik očito ne zna da Švicarska nema premijerku nego sedmeročlano vijeće koje provodi izvršnu vlast. Kako piše Reason, Trump je u tom intervjuu zapravo dao prave razloge zašto Kongres treba biti taj koji će odlučivati o carinama, a ne predsjednik.

"Trumpovo opravdanje zašto bi trebao imati jedinstveno ovlaštenje za određivanje carinskih stopa jest da trgovinski deficiti predstavljaju nacionalnu izvanrednu situaciju koja se mora ispraviti korištenjem američke ekonomske moći.

To je smiješno iz nekoliko razloga. Trgovinski deficit samo znači da kupujemo više od druge zemlje nego što ta zemlja kupuje od nas; to nije problem koji treba riješiti, kao ni činjenica da kupujete hranu u trgovinama koje od vas ne kupuju ništa zauzvrat.

Osim toga, osnivači SAD-a su uspostavili 'Ovlast za utvrđivanje i naplatu poreza, carina, nameta i trošarina' za Kongres, a ne za predsjednika.

Trumpova anegdota, koju je očito podijelio kako bi se pohvalio svojom pregovaračkom vještinom, umjesto toga je potkopala njegov argument da bi trebao imati jedinstveno ovlaštenje za određivanje carinskih stopa kao odgovor na nešto tako trivijalno kao što je uočena osobna uvreda.

Bez obzira na to kako Vrhovni sud presudi o tom pitanju, Kongres bi trebao pronaći svoju osnovu i vratiti svoje ustavom delegirane ovlasti od tankokožne izvršne vlasti", zaključuje Joe Lancaster na Reasonu.