Tržište nije Bog

3.10.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Tržište nije Bog


PIŠE Mario Nakić

Još od početka Liberala često smo suočeni s optužbama da smo "potpuno nekritični prema tržištu" i da je "tržište za nas Bog". Ljudi koji to tvrde mahom ozbiljno vjeruju da je država bog, odnosno rješenje svakog problema vide u državnoj zabrani, obavezi ili regulaciji.

Iako državne zabrane, obaveze i regulacije ponekad stvarno imaju smisla jer štite ljudska prava i slobode (npr. zabrana ubojstva, krađe, prijevare; obaveza polaganja vozačkog ispita zbog stjecanja prava na legalno upravljanje vozilom itd.), oni koji vide u državi Boga vjeruju da će državnim zabranama nestati loše ljudske navike, pa i one koje ne moraju biti loše same po sebi, ali oni ih smatraju lošima.

Apsurd je u tome što naši kritičari vjeruju da je država Bog i odgovor na sve probleme, a mahom oni upozoravaju na probleme koje je stvorila državna vlast. Dakle, za probleme koje stvara državna vlast, oni nude još veću moć toj državnoj vlasti jer vjeruju da će tako država ispraviti probleme koje je sama stvorila. Isti ljudi će vikati kako je državni vrh korumpiran i onda tražiti da taj državni vrh "treba još više regulirati", zabranjivati...Kako očekivati od korumpirane države da pravedno provodi tolike regulacije? Svaka nova regulacija i zabrana u njihovim je rukama alat za još veće koruptivne rabote. Ali to naši kritičari ne razumiju.

Kažu da tržište nije svemoguće i apsolutno dobro, što je sasvim točno. Nitko normalan ne vidi Boga ni u tržištu. Međutim, mi liberali razumijemo da nijedna državna zabrana, obaveza ili regulacija ne može zaustaviti tržišne mehanizme. Oni su prirodni. Razumijevanje ovog prirodnog koncepta tržišnih mehanizama je kao razumijevanje činjenice da ljudi udišu kisik koji se proizvodi prirodno, fotosintezom. To nije nikakvo savršenstvo niti nešto loše, to je jednostavno tako jer ne može drugačije.

Na primjer, zamislite da država iz nekog razloga zabrani prodaju kruha. Vjeruje li itko da bi se kruh nakon te zabrane prestao prodavati? Naravno da ne, prodavao bi se i dalje jer zakonska zabrana ne zaustavlja potražnju, a potražnja će kreirati ponudu.


Stavljanje proizvodnje i prodaje kruha izvan zakona donijelo bi veći rizik proizvođačima i trgovcima koji bi se morali skrivati od organa reda, a zbog toga bi sigurno poskupjele njihove usluge. Osim toga, oni bi postali laka meta provalnika i pljačkaša budući da ne smiju ništa prijaviti policiji jer su u prekršaju već samim time što proizvode ili prodaju zabranjeni artikl.

Upravo to se događa kod seksualnog rada u Hrvatskoj i drugim zemljama gdje je zabranjen ili prereguliran. Državna zabrana nije učinila da prostitucija nestane jer ona to ne može ni učiniti, ali dovodi seksualne radnike i radnice u tešku i nezahvalnu poziciju gdje im je visok rizik od prijevara, nasilnih napada i pljački. Kriminalci znaju kako se radnici u ilegali vjerojatno neće usuditi ništa prijaviti policiji jer će i sami biti kažnjeni čim se jave u policiju, zato su češće na meti kriminalaca.

Feministice i druge osobe koje tvrde da su protiv legalizacije prostitucije zato što "većina seksualnih radnica to ne želi raditi" i "često ih iskorištava kriminalno podzemlje" zapravo čine uslugu upravo tom kriminalnom podzemlju. Da je prostitucija legalna, seksualne radnice bi mogle bez problema prijaviti sve kriminalce koji ih napastuju, pljačkaju, prisiljavaju ili izrabljuju.

Ova analogija može se primijeniti na mnoge druge djelatnosti, ali prostituciju sam namjerno uzeo zato što je specifična po mnogočemu. Na tom primjeru možemo vidjeti da ljudsko pravo na rad ne smije biti ograničeno zakonskim regulacijama koje ne služe da bi štitile ljudska prava, a također dokazuje da ne može država štititi nikoga od samoga sebe, na to nitko nema pravo. Tržište nije Bog, ali teško može biti zaustavljeno ili preusmjereno državnom silom zakona.

 



VIŠE IZ RUBRIKE:
LJUDSKA PRAVA
ŠKOLA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za Katarinu Peović rad u call centru je robovanje, a konobarenje je ispod časti.

Poslovi kojih se drugovi iz Radničke fronte najviše boje

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Spuštanje zastava na pola koplja i paljenje svijeća zbog gašenja jedne firme koja je desetljećima trošila tuđi novac govori dosta o razini opće pismenosti.

Hrvati su previše emotivna bića. Samo kod nas još ovakva patetika može proći.

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska ima, u usporedbi s drugim zemljama Nove Europe, slab izvoz. On je rezultat slabijeg uvoza zbog protekcionističkih državnih politika.

Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Korupcijska afera u Austriji završila je ekspresno, za hrvatske pojmove iznenađujuće. Kod nas slične stvari završavaju posve drugačije.

Koja je razlika između Hrvatske i civiliziranih država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je da planira preuzeti HSLS, osvojiti 10 posto na izborima i onda mijenjati nacionalnu politiku.

Hrebak pruža ruku Pametnom: ʼTreba nam jedna snažna liberalna opcijaʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za jedne ljubitelje zločinaca tolerancija i ljubav, za druge zatvor. To je Hrvatska po njenoj mjeri.

Anka kaže da je u spotu s Che Guevarom pokazala ʼtolerancijuʼ. Hoće li tako i s ustašofilima?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Justin Amash je na Twitteru objavio da je Trump učinio stvari koje su za impeachment, a 'strančevanje' narušava sustav provjera i ravnoteže vlasti.

Ovo je prvi republikanac u Kongresu koji poziva na Trumpovu smjenu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ideja o odšteti zbog iseljavanja radnika je toliko luda da ju je predlagao i Joseph Stiglitz. Da, on je uvaženi ekonomist, ali i socijaldemokrat.

Mostovac brani Petrova citatom iz knjige ekonomista koji je hvalio Chavezovu ekonomsku politiku

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sindikati možda to nisu planirali, ali oni će na kraju natjerati Plenkovića da preispita sustav i pokrene ozbiljnu reformu.

Ne slažem se s njihovom inicijativom, ali pozdravljam uspjeh sindikata. Evo zašto...

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Riječ je o retoričkom triku kojim se koriste vladajući kako bi građani pomislili da se država razdužuje.

Provjera istinitosti: Smanjuje li se hrvatski javni dug?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljudi koji su nekoć vodili političke stranke koje su bile liberalne samo na papiru, sada su se sjetili pričati o marginalizaciji. A tko je do nje doveo?

Kome smeta rebrendiranje HSLS-a?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad bi protekcionizam vodio u prosperitet, to bi značilo da slobodna trgovina vodi u siromaštvo. Provjerili smo je li to točno.

Razbijanje mita: Protekcionizam vodi u prosperitet

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: