Hrvatska se ne mora bojati kraha turizma, ali budućnost je u međunarodnim klasterima

30.6.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Posljednjih 10 godina turizam raste na globalnoj razini i na Mediteranu. Kako se povećava stanovništvo s dobrim materijalnim uvjetima, povećava se i potražnja za destinacijama.
PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska se ne mora bojati kraha turizma, ali budućnost je u međunarodnim klasterima

Posljednjih 10 godina turizam raste na globalnoj razini i na Mediteranu. Kako se povećava stanovništvo s dobrim materijalnim uvjetima, povećava se i potražnja za destinacijama.
PIŠE Branimir Perković

Svima je jasno da gospodarstvo Republike Hrvatske uvelike ovisi o turizmu, a ta ovisnost iz godine u godinu postaje sve veća. To je industrija u kojoj Hrvatska ima izrazitu komparativnu prednost u odnosu na većinu drugih zemalja i relativno je lakše biti "jak" u njoj nego u ostalim industrijskim granama. Iako turizam u Hrvatskoj ima puno strukturalnih problema, posebice preveliku sezonalnost koja ograničava mogućnost da se efekti turizma prelijevaju na druge industrije i premali udio hotelskog smještaja koji zbog toga što ostvaruje bolju popunjenost i ima nešto manju sezonalnost od apartmanskog smještaja još više negativno utječe na tu sezonalnost, ipak je blagoslov koji značajno popravlja ekonomsku sliku države.

Tolika ovisnost o turizmu je stvorila društveni strah od propasti turizma zbog nekih vanjskih šokova na koje se ne može utjecati (rat, teroristički napad, prirodna katastrofa itd.) što će ozbiljno ugroziti ostatak gospodarstva, osobne dohotke i državni proračun. Ukratko, prouzrokovati nacionalnu ekonomsku krizu. Građani RH su svjesni da Hrvatska pretjerano ovisi o turizmu, puno više od usporedivih turističkih zemalja Mediterana, da je ostatak gospodarstva relativno slab i ne može amortizirati ni blage šokove u turizmu, a kamoli veće, i to stvara permanentni društveni strah od "loše sezone". Zbog toga se svake godine grozničavo prebrojavaju automobili koji ulaze u državu, propitkuje cijena kave na Stradunu, gleda se vremenska prognoza i moli za mir u susjednim državama.

Dio građana, revoltiran lošim stanjem u ostatku ekonomije, neefikasnim i korumpiranim pravosuđem, katastrofalnim birokratskim aparatom, političkom bezidejnošću, lošim stanjem u zdravstvu i obrazovanju te na kraju valom iseljavanja iz države, u turizmu vidi problem a ne blagoslov. Smatraju da rentni prihodi od turizma koji pune budžete građana i države omogućavaju političkim vlastima i građanima za životare na "lakom novcu" od turizma koji destimulira državu i društvo da traže korjenite socio-ekonomske promjene koje bi preokrenule loše politike koje se provode. Smatra se da turizam omogućuje bolji i lagodniji život nego što je to realno za državu na razini razvoja kao Hrvatska i da je turizam jedini sektor gospodarstva koji funkcionira.

Prihodi od turizma smanjuju društveni pritisak prema reformama i tako sprječavaju da Hrvatska postane moderna i funkcionalna država. Ti argumenti imaju svoju težinu, ali ipak pojednostavljuju kompleksniju sociopolitičku stvarnost. Kao kontraargument se može ponuditi primjer Slavonije, koja nema turističku rentu, a opet nema pritisaka prema sveobuhvatnim reformama koje bi pokrenule gospodarstvo.

Strahovi o krahu turizma su sasvim neosnovani. Uvijek postoje kratkoročni rizici, ali dugoročno je budućnost turističkog sektora svijetla.

Broj turističkih dolazaka raste globalno usporedno s bogaćenjem zemalja u razvoju i relativnim pojeftinjenjem međunarodnih putovanja uslijed novih tehnologija. To znači i da se na globalnom turističkim tržištu pojavljuju novi konkurenti koji žele uzeti svoj dio kolača, ali globalni rast turističkih dolazaka raste dovoljno brzo da podrži rast i novih i starih turističkih destinacija.

Godine 2018. je bilo 1,4 milijarde turističkih dolazaka u svijetu što je rast od 6% u odnosu na prethodnu godinu. Prema podacima Svjetske banke 2008. bilo je manje od 1 milijarde turističkih dolazaka u svijetu, a otad se broj smanjio samo u prvoj godini svjetske financijske krize, 2009., da bi potom snažno rastao svake godine do današnjih 1,4 milijarde. Jako malo industrija ima toliko snažan i stabilan rast pa izgleda da su strahovi o "nestabilnom turizmu" sasvim neopravdani.

Prošle godine najveći rast su imala tržišta Bliskog istoka (10%) i Afrike, ali su Azija i Europa imale respektabilan rast (6%). Slabiji rast od svjetskog prosjeka su zabilježile Sjeverna Amerika (4%) i Južna Amerika (3%) dok su Srednja Amerika i Karibi imali pad od 2%. Za Hrvatsku je važno naglasiti da je unutar Europe tržište Mediterana ostvarilo nešto bolji rast od ostatka kontinenta (7%).

Za 2019. se predviđa globalni rast od 3 do 4%, ali sasvim je moguće da bude i snažniji od očekivanja kao što je to bio slučaj u prošloj godini.

S obzirom na turističke trendove, predviđa se jačanje zdravstvenog turizma, avanturističkog turizma i multigeneracijskog putovanja. Savjetuje se ponuđačima turističkih usluga da uzmu u obzir dugoročno starenje svjetskog stanovništva i sve veću važnost pustolovnog turizma. Ako turističke destinacije i kompanije žele ostati konkurentne, moraju se prilagoditi tim dugoročnim trendovima.

Svijetla budućnost turističkog sektora je dobra vijest za Hrvatsku, ali stari strukturalni problemi ostaju. Hrvatska treba smanjiti sezonalnost turističkih dolazaka, povećati udio hotelskog smještaja, diverzificirati ponudu i pratiti svjetske demografske, ekonomske i političke trendove da bi na vrijeme reagirala na promjene. Bitno je naglasiti da turistički sektor u Hrvatskoj ima isti problem kao i ostatak gospodarstva u vidu pretjeranog poreznog opterećenja, što dobrim dijelom poduzetnike tjera u apartmanizaciju gdje su porezi manji, što turističku djelatnost u Hrvatskoj čini manje konkurentnom u odnosu na države u okruženju.

Na turističkoj karti svijeta nastaju nove destinacije koje nastoje uzeti svoj dio tržišta. Da bi se stare turističke destinacije uspješno othrvale gubitku udjela u svjetskim turističkim dolascima, moraju se ujediniti u regionalne klastere i zajednički nuditi svoje usluge. U protivnom će nova konkurencija iz većih država Azije preoteti njihove goste.

 

Vezano
Mit o Hrvatskoj koja je ʼjako bogata resursimaʼ
Splitska vlast objavljuje rat turizmu
Hrvati će jednom morati prihvatiti da su radne migracije - u oba smjera - sasvim normalna pojava
4 razloga zašto Vlada treba odmah ukinuti kvote na uvoz radnika
Zašto su hrvatske sobarice toliko ljute na Srpkinje?
Zašto su cijene u Hrvatskoj veće nego na Cipru i u Bugarskoj?
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Razbijanje standardnih hrvatskih mitova o turizmu
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Slobodna Dalmacija, kultne splitske konobe i galopirajući turizam
Kako je grad od pola milijuna stanovnika postao turistički div s trostruko većom zaradom od Hrvatske
Povećanje nameta vratit će iznajmljivače u sivu zonu i smanjiti konkurentnost hrvatskog turizma
Država i udruge pokušavaju zaštititi homofobe zakonom, ali tržište ih kažnjava
Turizam za Hrvatsku - blagoslov ili prokletstvo?
Visina plaće u privatnom sektoru ne određuje se državnim dekretom
Za 9 mjeseci Hrvatska može očekivati baby boom, a to nije jedini pozitivni utjecaj SP-a...
Kako su apartmani postali najrašireniji poduzetnički pothvat u Hrvatskoj
Koliko stvarno možemo biti zadovoljni efektima hrvatskog turizma?
Zašto bi u Hrvatskoj legalizacija kanabisa imala veći utjecaj na gospodarstvo nego u drugim zemljama
Sud ih kaznio zbog izrabljivanja radnica iako radnice tvrde da nisu izrabljene
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Primijetio sam da jako puno ljudi ne razumije kako funkcionira ovaj temeljni zakon tržišne ekonomije pa je potrebno objasniti na najjednostavniji način.

Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Liberalima bi trebalo biti važno samo da svi imamo jednako pravo kandidature i jednake mogućnosti. Ishod ne smije ovisiti o našim urođenim karakteristikama.

Zašto se liberali trebaju suprotstaviti spolnim kvotama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novi ministar razvoja i investicija najavljuje porezne rezove i ukidanje zakonskih barijera za poslovanje i investiranje.

Nova grčka vlada najavljuje zaokret: ʼGrčka će postati najprivlačnija država za strane investitoreʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iako se Ursuli von der Leyen može spočitati puno objektivnih primjedbi na njen rad i program, našim oporbenim zastupnicima smeta samo njena nacionalnost.

Sinčić i Kolakušić sramote Hrvatsku pred cijelom Europom

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iz njegovog pitanja premijeru ispada kao da su domaći poslodavci dobri, a strani poslodavci krše radnička prava. Ali većina Hrvata se s njim ne slaže.

Hrvati preferiraju strane poslodavce, a Grmoja ih želi otjerati iz Hrvatske

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska je po udjelu radnika, zaposlenih u industrijskoj proizvodnji, na razini Njemačke i Austrije.

Kulić obmanjuje javnost: Mit o deindustrijalizaciji Hrvatske

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stručnjak za obrazovanje je predbacio beogradskom reperu što vrijeđa žene i prostači. Njegovi primjeri dobre glazbe, poput Prljavaca i Azre, nikada to nisu radili?

Jokić bi djecu učio plagiranju, prostačenju i seksizmu: ʼDobro je dok su našiʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rat protiv droge se nastavlja iako je od početka osuđen na propast.

U Americi je više uhićenja zbog posjedovanja marihuane nego zbog svih nasilnih djela zajedno

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je političarkama koje su pripadnice manjina, da se 'vrate u zemlje iz kojih su došle'. Većina tih političarki je rođena u SAD-u.

Trump je uspio nadmašiti samoga sebe: Je li ovo najodvratnija izjava nekog američkog predsjednika u povijesti?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Tvrdi da nije fer što je preko ljeta croissant u njegovom mjestu trostruko skuplji nego u Zagrebu.

Načelniku Murtera se ne sviđa zakon ponude i potražnje, poziva državu da uradi nešto

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Željko Glasnović poziva vladu da proglasi ratno stanje i pošalje vojsku na granicu zbog migranata. Očito ne vidi problem u zločinu koji bi se lako mogao dogoditi.

Gospodine generale, hoćete li Vi biti taj koji će prvi zapucati na nenaoružane ljude na granici?

Politika

PIŠE: TOMISLAV STIPIĆ

Sad se ispričava članovima HNS-a zbog ulaska u koaliciju s HDZ-om, a on je predsjedao sjednicom kada su donijeli odluku o ulasku u tu koaliciju.

Naknadna pamet Matije Posavca

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: