Hrvatska se ne mora bojati kraha turizma, ali budućnost je u međunarodnim klasterima

30.6.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Posljednjih 10 godina turizam raste na globalnoj razini i na Mediteranu. Kako se povećava stanovništvo s dobrim materijalnim uvjetima, povećava se i potražnja za destinacijama.
PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska se ne mora bojati kraha turizma, ali budućnost je u međunarodnim klasterima

Posljednjih 10 godina turizam raste na globalnoj razini i na Mediteranu. Kako se povećava stanovništvo s dobrim materijalnim uvjetima, povećava se i potražnja za destinacijama.
PIŠE Branimir Perković

Svima je jasno da gospodarstvo Republike Hrvatske uvelike ovisi o turizmu, a ta ovisnost iz godine u godinu postaje sve veća. To je industrija u kojoj Hrvatska ima izrazitu komparativnu prednost u odnosu na većinu drugih zemalja i relativno je lakše biti "jak" u njoj nego u ostalim industrijskim granama. Iako turizam u Hrvatskoj ima puno strukturalnih problema, posebice preveliku sezonalnost koja ograničava mogućnost da se efekti turizma prelijevaju na druge industrije i premali udio hotelskog smještaja koji zbog toga što ostvaruje bolju popunjenost i ima nešto manju sezonalnost od apartmanskog smještaja još više negativno utječe na tu sezonalnost, ipak je blagoslov koji značajno popravlja ekonomsku sliku države.

Tolika ovisnost o turizmu je stvorila društveni strah od propasti turizma zbog nekih vanjskih šokova na koje se ne može utjecati (rat, teroristički napad, prirodna katastrofa itd.) što će ozbiljno ugroziti ostatak gospodarstva, osobne dohotke i državni proračun. Ukratko, prouzrokovati nacionalnu ekonomsku krizu. Građani RH su svjesni da Hrvatska pretjerano ovisi o turizmu, puno više od usporedivih turističkih zemalja Mediterana, da je ostatak gospodarstva relativno slab i ne može amortizirati ni blage šokove u turizmu, a kamoli veće, i to stvara permanentni društveni strah od "loše sezone". Zbog toga se svake godine grozničavo prebrojavaju automobili koji ulaze u državu, propitkuje cijena kave na Stradunu, gleda se vremenska prognoza i moli za mir u susjednim državama.

Dio građana, revoltiran lošim stanjem u ostatku ekonomije, neefikasnim i korumpiranim pravosuđem, katastrofalnim birokratskim aparatom, političkom bezidejnošću, lošim stanjem u zdravstvu i obrazovanju te na kraju valom iseljavanja iz države, u turizmu vidi problem a ne blagoslov. Smatraju da rentni prihodi od turizma koji pune budžete građana i države omogućavaju političkim vlastima i građanima za životare na "lakom novcu" od turizma koji destimulira državu i društvo da traže korjenite socio-ekonomske promjene koje bi preokrenule loše politike koje se provode. Smatra se da turizam omogućuje bolji i lagodniji život nego što je to realno za državu na razini razvoja kao Hrvatska i da je turizam jedini sektor gospodarstva koji funkcionira.

Prihodi od turizma smanjuju društveni pritisak prema reformama i tako sprječavaju da Hrvatska postane moderna i funkcionalna država. Ti argumenti imaju svoju težinu, ali ipak pojednostavljuju kompleksniju sociopolitičku stvarnost. Kao kontraargument se može ponuditi primjer Slavonije, koja nema turističku rentu, a opet nema pritisaka prema sveobuhvatnim reformama koje bi pokrenule gospodarstvo.

Strahovi o krahu turizma su sasvim neosnovani. Uvijek postoje kratkoročni rizici, ali dugoročno je budućnost turističkog sektora svijetla.

Broj turističkih dolazaka raste globalno usporedno s bogaćenjem zemalja u razvoju i relativnim pojeftinjenjem međunarodnih putovanja uslijed novih tehnologija. To znači i da se na globalnom turističkim tržištu pojavljuju novi konkurenti koji žele uzeti svoj dio kolača, ali globalni rast turističkih dolazaka raste dovoljno brzo da podrži rast i novih i starih turističkih destinacija.

Godine 2018. je bilo 1,4 milijarde turističkih dolazaka u svijetu što je rast od 6% u odnosu na prethodnu godinu. Prema podacima Svjetske banke 2008. bilo je manje od 1 milijarde turističkih dolazaka u svijetu, a otad se broj smanjio samo u prvoj godini svjetske financijske krize, 2009., da bi potom snažno rastao svake godine do današnjih 1,4 milijarde. Jako malo industrija ima toliko snažan i stabilan rast pa izgleda da su strahovi o "nestabilnom turizmu" sasvim neopravdani.

Prošle godine najveći rast su imala tržišta Bliskog istoka (10%) i Afrike, ali su Azija i Europa imale respektabilan rast (6%). Slabiji rast od svjetskog prosjeka su zabilježile Sjeverna Amerika (4%) i Južna Amerika (3%) dok su Srednja Amerika i Karibi imali pad od 2%. Za Hrvatsku je važno naglasiti da je unutar Europe tržište Mediterana ostvarilo nešto bolji rast od ostatka kontinenta (7%).

Za 2019. se predviđa globalni rast od 3 do 4%, ali sasvim je moguće da bude i snažniji od očekivanja kao što je to bio slučaj u prošloj godini.

S obzirom na turističke trendove, predviđa se jačanje zdravstvenog turizma, avanturističkog turizma i multigeneracijskog putovanja. Savjetuje se ponuđačima turističkih usluga da uzmu u obzir dugoročno starenje svjetskog stanovništva i sve veću važnost pustolovnog turizma. Ako turističke destinacije i kompanije žele ostati konkurentne, moraju se prilagoditi tim dugoročnim trendovima.

Svijetla budućnost turističkog sektora je dobra vijest za Hrvatsku, ali stari strukturalni problemi ostaju. Hrvatska treba smanjiti sezonalnost turističkih dolazaka, povećati udio hotelskog smještaja, diverzificirati ponudu i pratiti svjetske demografske, ekonomske i političke trendove da bi na vrijeme reagirala na promjene. Bitno je naglasiti da turistički sektor u Hrvatskoj ima isti problem kao i ostatak gospodarstva u vidu pretjeranog poreznog opterećenja, što dobrim dijelom poduzetnike tjera u apartmanizaciju gdje su porezi manji, što turističku djelatnost u Hrvatskoj čini manje konkurentnom u odnosu na države u okruženju.

Na turističkoj karti svijeta nastaju nove destinacije koje nastoje uzeti svoj dio tržišta. Da bi se stare turističke destinacije uspješno othrvale gubitku udjela u svjetskim turističkim dolascima, moraju se ujediniti u regionalne klastere i zajednički nuditi svoje usluge. U protivnom će nova konkurencija iz većih država Azije preoteti njihove goste.

 

Vezano
Rujan je za Hrvatsku bio najcrnji mjesec od početka epidemije. Tko će za to odgovarati?
Otkad je uvela obavezne maske, Hrvatska ima 60% veću smrtnost od Švedske (i ta se razlika povećava)
Prepustite testiranje privatnom sektoru, to bi ubrzalo proces i ljudi ne bi morali satima čekati u redu
Što je Hrvatska učinila da naljuti Kurza?
Kako je karantena utjecala na suzbijanje koronavirusa u Hrvatskoj?
Zašto Hrvatska ne može biti kao Švedska? (ni u borbi protiv korone ni u svemu ostalom)
Hrvatski iznajmljivači i ove godine rasturili na nagradama agencije Booking.com
Vlada će se u 2020. obračunati s najvećim hrvatskim neprijateljima - radom i zaradom
Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?
Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona
Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru
Večernji je ekskluzivno otkrio ovu prijevaru, nikada ne biste vjerovali što iznajmljivači rade - skandal!
Unatoč blagom poboljšanju, Hrvatska je na Indeksu svjetske konkurentnosti najgora članica EU
Hrvatska je funkcionersko društvo. Ovdje ni fizički rad ni intelekt nisu na cijeni, bitna je samo funkcija...
Svijet je vjerojatno pred novom recesijom. Je li Hrvatska spremna?
Je li Booking.com odgovoran za probleme Francuza na Hvaru?
Jesu li lopovi ugostitelji ili je lopovska država?
Ništa od kolapsa turizma, drugovi: ʼSrpanjska rupaʼ je medijska izmišljotina
Cro kartica je nepotrebna i služit će samo za povećanje korupcije u javnom i privatnom sektoru
Socijaldemokracija ili ksenofobija?
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Najtraženije na Liberalu
Zanima vas nešto drugo? Tu unesite pojam koji želite pretražiti:
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: