Turizam je hrvatska sreća velika

12.7.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
4

Turizam je hrvatska sreća velika

Hrvatska je, unatoč svemu, u nekim stvarima jako sretna zemlja. Za početak, mudrošću ili vjerojatnije čistim slučajem, neki preci iz stoljeća sedmog su zaposjeli jedan prirodno natprosječno lijep i za život ugodan kutak Europe. Trinaest stoljeća kasnije ta se odluka još uvijek pokazuje dalekovidnom i nesumnjivo dobrom jer dok sve ostalo nekako posrće, pada i pokazuje slabe znakove života i napretka, iznajmljivanje prava uživanja našeg ugodno-lijepog kutka svijeta jednostavno cvjeta. Čak štoviše, toliko cvjeta da ćemo uskoro morati zaprašiti malo nekakvih pesticida jer previše je tih turista, partijanera, bekpekera, avanturista, biciklista, kruzera i pošten narod ne može spavat, a božemiprosti znaju se i skinut u kupaći kostim pa takvi šetat naokolo.

Ali, neću sad o javnom redu i miru, čudoređu malih mista i kako Englezi podnose alkohol. Pogledao sam HTV Otvoreno na temu turizma i zabolio me mozak. Mozak ne boli, reći ćete, ali postignuće gostiju je time samo veće. Relevantni gosti na ovu temu su bili ministar turizma, nekoliko gradonačelnika i ekonomski guru Branko Grčić, a usput i nekakav predstavnik turističkih agencija i organizator Ultre Split jer ipak se priča o turizmu. Za divno čudo, nisu ni oni puno drvili o hvarsko-novaljskom pokretu za čedan turizam, a i ono malo što jesu, bilo je pomirljivo u stilu - ma nismo mi baš tako mislili, dragi naši turisti, treba ih samo malo upozoriti i zavikati kao strog, ali pravedan otac.

Sad kad smo se uvjerili da, eto, ne želimo baš izravnim kaznama ugušiti i zadnju vitalnu granu ekonomije, možemo prijeći na raspravu kako je najbolje neizravno zagušiti. I ministar spomene „paket zakona“ na što meni krene titrati očni kapak, da bi se nastavilo s nabrajanjem parafiskalnih nameta i poreza u turizmu. PDV za ugostiteljstvo je već otprije povećan s 13 na 25%, a planira se povišenje boravišne pristojbe od sljedeće godine za 1 kunu. Pa će to država fino prikupiti i kroz mrežu turističkih zajednica vratiti kroz investicije u turizam. O raspodjeli tog novca će odlučivati vijeća turističkih zajednica - ne znam jesam li dobro zapamtio naziv, ali zamišljam lokalne uhljebe nižih ambicija kako vijećaju o raspodjeli novca za investicije.

U ovom trenutku već kreće migrena u sljepoočnom režnju, kad krene još jedan mučki udar – turistička članarina! Google kaže da je turistička članarina jedan od parafiskalnih nameta koje su obavezni plaćati svi iznajmljivači privatnog smještaja. Iz tih sredstava se financira rad turističkih zajednica, ali evidenciju, obračun i naplatu članarine vrši Porezna uprava. Dakle, zasad imamo porez, pristojbu i članarinu, dalje nisam imao snage guglati jer nisam imao snage da me zaskoči još nekakav prirez, naknada ili spomenička renta. Daljnja rasprava se svela na to kako održati taj sustav nepotrebnih tijela i institucija - turističkih zajednica, turističkih vijeća i samog ministarstva i kako će oni kao takvi, kroz pakete zakona i nameta, nemjerljivo pomoći hrvatskom turizmu, jedinoj grani ekonomije koja stoji između Hrvatske i ružnog bankrota.

Naravno, u suradnji s drugim ministarstvima, izregulirat će se nekako i problem nedostatka sezonske radne snage u turizmu, već se spomenuo institut „stalnog sezonca“ što može samo značiti subvencije za konobare i kuhare u razdoblju kad nemaju kome kuhati i nositi hranu pa ćemo tako plaćati konobare i kuhare i usred studenog kad na Novalji i Hvaru boravi 5 baba i tronogi pas Rex. Dakle, porezu, pristojbi i članarini sad dodajmo i subvencije radnih mjesta. I za kraj, da ovaj festival inteligentnih mjera nadopunimo čistim genijem, zabranimo aplikacije Uber, Airbnb i booking.com, čisto da ništa ne promakne kontroli i turizmu kakav je nekad bio.

Na kraju, ima Hrvatska još jednu sreću, a to je da se turizam događa i raste velikim dijelom neovisno o ovim likovima, njihovim institucijama, paketima zakona i nameta. Kruzeri, bekpekeri, partijaneri i ini dolaze blaženo nesvjesni ovih ljudi i institucija, njihove besmislenosti i besplodnih napora.

Opet na sreću, turizam donosi toliko novca da i nakon svih nameta i pristojbi ostaje dovoljno da se zaradi, a i da sva popratna mašinerija besmisla opstane i hvali se većim brojem noćenja u usporedbi s prošlom godinom, kao da oni imaju ikakve veze s tim. Sve dok je tako, turizam je jedna sreća neviđena, kapitalizirali smo mudrost onog pretka iz stoljeća sedmog i sve je super. Šteta samo za sve ostale, manje sretne grane ekonomije koje su paketi zakona i regulacija sasvim ukopali, ali dok je turizma – sretni smo.

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Jerko Markovina je psiholog s posebnim interesom za bihevioralnu ekonomiju i ponašanje potrošača na tržištu. Trenutno radi na projektima financiranja znanosti. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Autorska prava mogu i trebaju biti zaštićena i bez gušenja slobode govora. Filtri na društvenim mrežama sasvim sigurno će uvesti cenzuru.

Peticija za spas interneta: Poručite našim europarlamentarcima da nam se prestanu igrati sa slobodom govora!

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Zuzana Čaputova je pravnica i ekološka aktivistica iz socijalno-liberalne stranke, koju su na predsjedničkim izborima podržali konzervativni liberali.

Slovački poučak: Desni populizam se ne pobjeđuje ljevičarenjem nego politikom liberalizma!

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Može se očekivati da će i ostale kreditne agencije podići rejting Hrvatske iz smeća, ali to ne znači da Hrvatska ide u dobrom smjeru.

Hrvatski kreditni rejting više nije u smeću. Što to konkretno znači?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Centralizirana država čini velike nepravde, ne samo među ljudima, već i među županijama. Pa tako kažnjava one produktivnije i nagrađuje one bez produktivnosti.

Međimurska županija ima najveći indeks poduzetništva u RH, a najnižu prosječnu plaću. Kako je to moguće?

Ekonomija

PIŠE: DAVOR NAĐI

Kažnjavanje očito ne pali, ali postoje mjere motivacije.

Kako reducirati izbjegavanje plaćanja poreza na minimum

Ekonomija

PIŠE: BORNA BJEDOV

Kako u isto vrijeme pomoći ljudima kada financijski posrnu da ne padnu na dno i motivirati ih da ne ostanu doživotno ovisni o državnoj pomoći?

Negativni porez na dohodak - staro rješenje za vječni problem

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Frankovićeva izjava da će zabraniti prodaju na gradskoj površini ako netko ponudi više od Grada vrlo je jasna poruka privatnom sektoru koji Grad Dubrovnik vidi kao svoju konkurenciju.

Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Povod je bio Trumpov tvit, a Greenpeace sada tvrdi da Patrick Moore nije bio njihov osnivač iako su još donedavno imali njegovo ime na popisu osnivača.

Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: