Vezani članci:
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
Zašto su cijene na Jadranu 'paprene' i koliko su za to krivi 'pohlepni iznajmljivači'?
HUP i SDP predlažu novi porez koji bi dodatno poskupio ljetovanje na Jadranu
Hrvatska lani u turizmu ostvarila puno bolje rezultate od procjepljenijih konkurenata
Zašto Repecki ne ponudi turistima kvalitetniji sadržaj?
Ivo Ivić i Index šire neutemeljeni strah od stranih turista
Medijske laži o turizmu u Portugalu
Ako stvarno želi spasiti sezonu, Vlada će ukinuti Stožer
Turizam kao žrtva birokracije i diplomatskog rata
Hrvatski mitovi o tvornicama i turizmu
Prepustite testiranje privatnom sektoru, to bi ubrzalo proces i ljudi ne bi morali satima čekati u redu
Što je Hrvatska učinila da naljuti Kurza?
Hrvatski iznajmljivači i ove godine rasturili na nagradama agencije Booking.com
Vlada će se u 2020. obračunati s najvećim hrvatskim neprijateljima - radom i zaradom
Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?
Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona
Večernji je ekskluzivno otkrio ovu prijevaru, nikada ne biste vjerovali što iznajmljivači rade - skandal!
Cro kartica je nepotrebna i služit će samo za povećanje korupcije u javnom i privatnom sektoru
Socijaldemokracija ili ksenofobija?
Legalizacija marihuane bi obogatila našu turističku ponudu i učinila Hrvatsku konkurentnijom
Hoće li ugostitelji sada spustiti cijene ili će razliku od PDV-a uzeti sebi?
Reakcije oporbe i koalicijskih partnera: HNS, Most i Pametno o Marićevoj poreznoj reformi
SDP-ova ekonomistica predlaže da država spusti cijene i povisi plaće. Tko će to platiti?
Zašto mediji prenose dezinformacije o hrvatskom i turskom turizmu koje je proširio Erdoganov fan?
Hrvatska se ne mora bojati kraha turizma, ali budućnost je u međunarodnim klasterima
Splitska vlast objavljuje rat turizmu
Hrvati će jednom morati prihvatiti da su radne migracije - u oba smjera - sasvim normalna pojava
4 razloga zašto Vlada treba odmah ukinuti kvote na uvoz radnika
Zašto su hrvatske sobarice toliko ljute na Srpkinje?
Zašto su cijene u Hrvatskoj veće nego na Cipru i u Bugarskoj?
Novo na Liberalu:
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje

Razbijanje standardnih hrvatskih mitova o turizmu


Piše: Branimir Perković
5.3.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Razbijanje standardnih hrvatskih mitova o turizmu

Razbijanje standardnih hrvatskih mitova o turizmu


Piše: Branimir Perković
5.3.2019.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Hrvatska dobrim dijelom živi od turizma, ali u medijima se svake godine ponavljaju isti mitovi o štetnosti koje turizam sa sobom nosi.

Približava se nova turistička sezona, uzdanica spasa gospodarstva o kojoj ovisi cijela godišnja gospodarska slika hrvatskog gospodarstva. Turizam je na žalost jako važan za Hrvatsku jer direktno i indirektno na sebe veže dobar dio ekonomske aktivnosti. Toliko da primarno o uspješnosti turističke sezone primarno ovisi gospodarski rast, državni proračun, lokalni proračuni, mnoge kompanije i mnogi kućni budžeti. Prema turističkoj sezoni se čak prilagođava i tečaj kune, da bi se na tečajnim razlikama što više iskoristio sezonski priljev deviza.

Ali isto kao što možemo žaliti za tim da je ostatak gospodarstva toliko slab da ne dolazi ni blizu važnosti turizma, možemo i biti presretni što nam geografska pozicija omogućuje da rentamo sunce, more i povijest da bi poboljšali krvnu sliku gospodarstva. Jer iako mnogi tvrde da turizam odvlači investicije koje bi u suprotnom išle u "proizvodnju", to ipak nije prava istina. Ekonomska istraživanja nisu utvrdila da snaga jednog sektora gospodarstva nužno dovodi do pada investicija u drugim sektorima.

Da, lako je pokazati prema Hrvatskoj, Grčkoj i karipskim državama i ustvrditi da turizam oduzima financijski i ljudski kapital koji bi inače bio usmjeren prema "proizvodnji", ali to je samo biranje primjera koji dokazuju već postavljenu tezu, nikako promatranje cijelog skupa zemalja koje imaju jako razvijen turizam i izvlačenje zaključaka. Jer ako malo bolje sagledamo stvari, onda teza o turizmu koji uništava "proizvodnju" pada u vodu. Dosta država u EU ima jako razvijen turistički sektor, puno razvijeniji nego u Hrvatskoj, a istodobno imaju jak proizvodni sektor. Španjolska, Francuska, UK, Italija, Austrija, Poljska, Portugal i Švicarska zarađuju velike novce od turizma, a opet im turizam nije ni blizu toliko dominantna gospodarska djelatnost kao Hrvatskoj.

Znači nije problem turizam sam po sebi nego državne ekonomske politike koje ograničavaju rast ostatka gospodarstva, pri čemu su primarno porezna politika te birokratiziranost glavni krivci za takvo stanje. Turizam je donekle izbjegao visoke bedeme poreznog i birokratskog sustava jer Hrvatska ima izrazitu komparativnu prednost u toj djelatnosti tj. more i sunce. Određeni dijelovi turističke djelatnosti imaju i povlašten porezni tretman u odnosu na ostatak gospodarstva, kao što su apartmani koji plaćaju relativno niske poreze. Apartmani su ustvari porezna oaza u pustinji hrvatskog poreznog sustava, što je dobra vijest za stanovništvo koje živi uz obalu i ima mogućnost iskorištavanja takve pozicije, ali je stvorilo strukturni problem u turizmu jer Hrvatska ima puno veći udio apartmanskog smještaja nego usporedive zemlje. Točnije, u Hrvatskoj ima premalo hotela, koji se nisu uspjeli ugurati u poreznu oazu skupa s apartmanima pa se nalaze u istoj poreznoj pustopoljini kao ostatak gospodarstva.

Zbog relativno malog udjela hotelskog smještaja je sezonalnost turizma u Hrvatskoj jako izražena, što znači da su turistički dolasci sasvim koncentrirani u par mjeseci. To stvara problem zbog toga što ostale gospodarske djelatnosti slabije mogu iskoristiti turizam za proširenje svog poslovanja jer ipak kompanije moraju poslovati cijele godine, a ne samo par mjeseci. Zbog toga turizam u Hrvatskoj puno manje doprinosi ostatku gospodarstva nego u drugim zemljama.

Turizam nije kriv za gospodarske probleme Hrvatske. Sasvim suprotno, turizam je Hrvatskoj blagoslov. Ipak možemo očekivati da će i ove sezone mediji pisati o štetnosti turizma, od svima najdraže teme kako je kava na Stradunu preskupa preko toga da strani hotelski lanci iskorištavaju Hrvatsku za "ekstraprofite" do toga kako centri turističkih gradova više nisu glavno mjesto društvenog života lokalnog stanovništva nego služe samo turistima. Čudan odnos stanovništva prema turizmu s obzirom na to koliko im financijska primanja ovise o njemu. Hrvati bi najradije da im turisti pošalju novce bez da dolaze. Ali već imamo takve "turiste", zovemo ih dijaspora i 2017. godine su samo preko bankovnih računa poslali 15,8 milijardi kuna.

Šizofren odnos prema turizmu se pokazuje sezonalnim medijskim prenemaganjem o tome kako je kava na Stradunu preskupa. Želimo turiste, želimo njihove novce, ali ne želimo da nam tu hodaju po našim gradovima i remete mir. Želimo elitni turizam, ali istodobno želimo da kava na Stradunu bude 10 kn. Želimo pristojne plaće konobara i ostalih radnika u turizmu, ali više od toga želimo piti kavu u centru grada na jednoj od najljepših lokacija u svijetu za istu cijenu kao u kvartovskoj birtiji. Teško nam je prošetati par stotina metara od tog istog Straduna u neki kafić gdje se može popiti kava za prihvatljiviju cijenu. Zar je to stvarno toliki problem? Zar stvarno svaki kavopija u ljetnim mjesecima želi baš tu kavu sa Straduna pa su mediji i komentari puni toliko ljutnje prema činjenici da je cijena kave prilagođena njemačkim, talijanskim, švedskim, japanskim i drugim turistima, a ne prosječnom građaninu RH.

Da imate kafić na Stradunu, biste li prilagodili cijenu 98% bogatih gostiju i time više zaradili te bolje platili radnike ili onih 2% domaćih gostiju? Da približim apsurdnost ideje etatističkim glavama, treba li se i država te lokalna uprava odreći poreza na kavu od 30 kn da bi pogodovala "domaćima" i naplaćivala porez na kavu od 10 kn? Kakve će to učinke imati na proračun, izdatke iz proračuna za udruge, socijalu i infrastrukturu? Zahvalite Bogu što je kava na Stradunu 30, a ne 10 kn, jer to znači da bogati Nijemac želi doći u Dubrovnik i ostaviti svoje novce ugostiteljima, radnicima, lokalnoj upravi i državi.

Mit o hotelima u stranom vlasništvu koji vade "ekstraprofit" iz Hrvatske, a da Hrvati nemaju koristi od toga, poseban je primjer našističke socijalističke filozofije o "njima" i "nama"; "tuđinu" i "našem"; "stranom" i "domaćem". I potpuno je neistinit. Prvo zbog toga što je većina hotela u Hrvatskoj u domaćem vlasništvu, a drugo zbog činjenice da Hrvatskoj kronično nedostaje hotela. Istraživanja su pokazala da zemlje s većim udjelom hotelskog smještaja imaju manje izraženu sezonalnost turizma, tj. da 80% dolazaka nije koncentrirano u samo dva mjeseca nego su dolasci ravnomjernije raspoređeni tijekom cijele godine, a to pogoduje ostatku ekonomije koja ima veću korist od takvog turizma.

Čudno da država kojoj nedostaju hoteli istodobno tjera strane investitore koji bi ulagali u nove hotele. To nije u interesu ni države ni građana, a ipak prevladava stav o tome kako su strane investicije nepoželjne. Šovinizam na vlastitu štetu. Bitno da je "naše", pa makar imali 20% manje plaće u domaćim kompanijama u odnosu na strane, što i je slučaj.

Da bi se zaokružila cijela priča nezahvalnog naroda socijalističkog mentaliteta, tu je priča o navodnoj propasti centara gradova uz obalu koje uništava turizam i više nisu središta društvenog života. Zahtijeva se od onih koji žive u kamenim kućama sagrađenima prije nekoliko stotina godina, ili kao u slučaju Splita u samoj 1.700 godina staroj palači, da ostaju s obiteljima živjeti u tim zdanjima da bi oni koji dolaze s periferije gradova u centar popiti kavu imali potpuni ugođaj. Implicira se da treba zabraniti stanovništvu centra da prodaje stare kamene kuće ili ih prenamjenjuje u apartmane i seli se u novoizgrađene stambene zgrade na periferiji. Trebaju živjeti u prostorima koji su građeni za život u nekim davnim povijesnim razdobljima da bi stvarali potpuni ugođaj onima koji par puta tjedno navrate popiti kavu u centar.

Sama ideja da centar društvenog života grada u 21. stoljeću mora biti isti kao i u prošlim stoljećima je posebno glupa, a i nemoguća. Ni Trg bana Josipa Jelačića nije bio centar Zagreba prije nekoliko stotina godina. Nerealno je očekivati da će grad kako raste uvijek imati isti društveni centar. Kako stanovništvo raste i kako se događaju druge socio-ekonomske, prometne i tehnološke promjene, tako se i centri društvenog života gradova mijenjaju. Tražiti od nekoga da se tomu opire na vlastitu štetu je ne samo glupo nego i nemoralno.

Kao i mnoge druge stvari, Hrvati su sasvim krivo shvatili turizam. On se jednostavno dogodio spletom komparativnih prednosti. Omogućio je hrvatskim građanima puno viši standard nego to njihovo razumijevanje gospodarstva, demokracije i slobode omogućuje. Jer se ipak radi o socijalističkim šovinistima koji bi se najradije zatvorili u pustinjsko kraljevstvo nalik Sjevernoj Koreji. Možda bi bilo dobro za društveni mentalitet da jedne godine sezona podbaci, a Hrvati se sjete koliki im je turizam blagoslov. A ako baš ne želimo turizam i želimo samo nekoga tko će slati novce bez protuusluge onda treba potaknuti što veći broj ljudi da iseljava, što će podići već velike cifre koje dijaspora šalje u Hrvatsku.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.