Vezani članci:
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
Zašto su cijene na Jadranu 'paprene' i koliko su za to krivi 'pohlepni iznajmljivači'?
HUP i SDP predlažu novi porez koji bi dodatno poskupio ljetovanje na Jadranu
Hrvatska lani u turizmu ostvarila puno bolje rezultate od procjepljenijih konkurenata
Zašto Repecki ne ponudi turistima kvalitetniji sadržaj?
Ivo Ivić i Index šire neutemeljeni strah od stranih turista
Medijske laži o turizmu u Portugalu
Ako stvarno želi spasiti sezonu, Vlada će ukinuti Stožer
Turizam kao žrtva birokracije i diplomatskog rata
Hrvatski mitovi o tvornicama i turizmu
Prepustite testiranje privatnom sektoru, to bi ubrzalo proces i ljudi ne bi morali satima čekati u redu
Što je Hrvatska učinila da naljuti Kurza?
Hrvatski iznajmljivači i ove godine rasturili na nagradama agencije Booking.com
Vlada će se u 2020. obračunati s najvećim hrvatskim neprijateljima - radom i zaradom
Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?
Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona
Večernji je ekskluzivno otkrio ovu prijevaru, nikada ne biste vjerovali što iznajmljivači rade - skandal!
Cro kartica je nepotrebna i služit će samo za povećanje korupcije u javnom i privatnom sektoru
Socijaldemokracija ili ksenofobija?
Legalizacija marihuane bi obogatila našu turističku ponudu i učinila Hrvatsku konkurentnijom
Hoće li ugostitelji sada spustiti cijene ili će razliku od PDV-a uzeti sebi?
Reakcije oporbe i koalicijskih partnera: HNS, Most i Pametno o Marićevoj poreznoj reformi
SDP-ova ekonomistica predlaže da država spusti cijene i povisi plaće. Tko će to platiti?
Zašto mediji prenose dezinformacije o hrvatskom i turskom turizmu koje je proširio Erdoganov fan?
Hrvatska se ne mora bojati kraha turizma, ali budućnost je u međunarodnim klasterima
Splitska vlast objavljuje rat turizmu
Hrvati će jednom morati prihvatiti da su radne migracije - u oba smjera - sasvim normalna pojava
4 razloga zašto Vlada treba odmah ukinuti kvote na uvoz radnika
Zašto su hrvatske sobarice toliko ljute na Srpkinje?
Zašto su cijene u Hrvatskoj veće nego na Cipru i u Bugarskoj?
Novo na Liberalu:
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće
Tomašević se pjeni jer je Zagrepčanima ponuđena jeftinija distribucija plina
Bastiat: Novac, banka i kredit
Index bi mogao biti kažnjen zbog 'diskriminacije katolika'. To nema nikakvog smisla
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Privatne kompanije plaćaju kazne za curenje podataka, a pravu ugrozu predstavlja država
Konvencija LP-a: Odbacili Trumpa i Kennedyja, izabrali 'naoružanog geja'
F. A. Hayek: Upotreba znanja u društvu
Mises je tijekom WW2 dvaput pogazio vlastite principe, evo o čemu se radi
Anka, empatija i antisemitizam
Bastiat: Prokleti strojevi
Zašto su neke cijene u trgovini u Hrvatskoj veće nego u zapadnim zemljama EU-a?
Benčić se bori da HDZ zadrži apsolutnu kontrolu nad HEP-om. Zašto?
Bastiat: Kome koriste ograničenja u prekograničnoj trgovini?
Nedavna studija dokazala korelaciju između ekonomske slobode i rodne ravnopravnosti
Ovaj lik nema pojma o čemu govori
Baby Lasagna je sušta suprotnost svega što Severina predstavlja
Bastiat: Koja je svrha posrednika?
UN prošlog tjedna potiho smanjio broj žrtava u Gazi
Feminizam pokušava opravdati brutalno čedomorstvo jer žena 'nije imala financijsku pomoć'
RTL iskoristio uspjeh Lasagne za širenje mržnje prema Židovima
Bastiat: Mogu li javni radovi služiti kao mjera za zapošljavanje?
Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama
Hrvatski mediji grubo krše Istanbulsku konvenciju i šire govor mržnje

Turizam za Hrvatsku - blagoslov ili prokletstvo?


Piše: Branimir Perković
29.7.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 2

Turizam za Hrvatsku - blagoslov ili prokletstvo?


Piše: Branimir Perković
29.7.2018.
Prosječna ocjena čitatelja: 2

Turizam je posvuda i postao je općenarodna razonoda, od medijskog praćenja broja dolazaka, noćenja i zarade do svakodnevnih debatnih okršaja u kafićima i neformalnih razgovora. Nijedan segment gospodarstva se toliko ne prati od strane političara, stručnjaka, radnika i običnih građana. U tom smislu je preuzeo nekadašnju povijesnu ulogu poljoprivrede kada su se informacije o urodu, cijeni, vremenskim prilikama i novim načinima proizvodnje svakodnevno razmjenjivale među većinom slojeva društva. Danas je na isti način u svakodnevnim razgovorima razmjenjuju informacije o broju dolazaka, noćenjima, isplativosti, vremenskim prilikama, novim tehnologijama, kvalitetnim područjima za turizam itd.

To kolanje velike količine informacija u društvu se događa neplanirano i nekontrolirano, ne postoji državno tijelo koje jednom osobi može zabraniti da drugima prenosi informacije o vlastitim poslovnim iskustvima u turizmu, ili da prenosi informacije koje je dobio od drugih. Za razliku od državne kontrolirane razmjene informacija takav način je besplatan, ljudi sami drugima prenose svoja iskustva, upozorenja i prognoze na neformalan način, a ta struja informacija ustvari predstavlja jedan aspekt Smithove "nevidljive ruke", mehanizma koji osigurava optimalnu alokaciju resursa u gospodarstvu.

Pojedince koji se bave turizmom, naravno, zanima samo zarada i poboljšavanje vlastite egzistencije, kao što i treba biti. Ako je nešto isplativo, ljudi će u to investirati. Loše procjene će dovesti do gubitka, a dobre procjene do dobiti. Akteri uključeni u taj proces će međusobnom razmjenom informacija i iskustava jedni druge korigirati i usmjeravati prema efikasnijem investiranju tj. efikasnijoj alokaciji resursa.

Rasprave makroekonomista o turizmu možemo podijeliti na dvije glave struje: jedna kaže da je turizam blagoslov i segment gospodarstva u kojem Hrvatska ima komparativnu prednost (sunce, mode, razvedena obala, blizina velikih tržišta) te ga treba poticati i usredotočiti se na njega. Turizam bi prema tome trebao imati povlaštenu stopu PDV-a, apartmani bi plaćali puno niže poreze nego ostale gospodarske djelatnosti, infrastruktura bi bila prilagođena turističkom razvoju...A druga tvrdi da je turizam "prokletstvo u blagoslovu" i da na neki način otima resurse od ostatka gospodarstva, favorizira jednu vrstu djelatnosti na račun drugih, smanjuje potrebu i potencijal za reformama te održava veliku, tromu i neefikasnu državu. Za oba stava se mogu pronaći dosta jaku argumenti.

S obzirom da je turizam direktno i indirektno odgovoran za veliki dio BDP-a RH i da rast BDP-a dobrim dijelom ovisi o uspješnosti turističke sezone, teško možemo zanijekati njegovu važnost. Velik broj radnih mjesta je vezan za turizam, a prihodi građana, kao i prihodi države, ovise o njemu. Istra, Kvarner, Dalmacija i Dubrovnik nemaju toliko izražen problem iseljavanja upravo zbog turizma koji ne samo da stvara radna mjesta, nego i nadopunjuje kućne budžete mnogim građanima, a kroz visoke porezne prihode olakšava jedinicama lokalne i regionalne samouprave da financiraju zdravstvene i društvene programe. Blizina hrvatske obale bogatim zemljama kao što su Njemačka, Austrija i Italija i pogodna klima nude komparativne prednost turizmu koje bi bilo glupo ne iskoristiti. A to je jedna od rijetkih gospodarskih djelatnosti u kojoj Hrvatska ostvaruje kontinuirani uspjeh i uspješno se natječe s globalnom konkurencijom.

Turizam je globalno rastuća industrija, što je rezultat rasta dohotka u razvijenim državama, a posebno brzog bogaćenja stanovništva država u razvoju. Ti "novi turisti" po prvi put u povijesti svojih država dobivaju financijsku mogućnost za putovanje u inozemna turistička odredišta, a potencijal rasta na tim tržištima je golem. Tu se posebno misli na Kini, u kojoj bogata i srednja klasa te odnedavno najviše turista u svijetu dolazi upravo iz Kine (prestigla SAD). Stoga turizam ima dosta svijetlu budućnost i potencijal za rast, a rizici nisu ništa veći nego u drugim gospodarskim djelatnostima. Naravno oni postoje i ne treba ih zanemariti, ali predodžba o turizmu kao gospodarskoj grani koja je puno rizičnija od drugih je pogrešna. Cijene mnogih industrijskih proizvoda i sirovina variraju puno više nego cijene u turizmu, a podjednako su ranjive na vanjske rizike. Poljoprivreda je daleko rizičnija od turizma.

Hrvatski turizam ima i puno problema koji ga čine manje korisnim za gospodarski razvoj. Općenito ima jako mali multiplikator, puno manji nego u ostalim "turističkim" zemljama. To znači da se rast u turizmu puno manje odražava na druge grane gospodarstva. Turizam može biti, i je, grana gospodarstva koja objedinjuje mnoge druge djelatnosti koje su direktno ili indirektno vezane i rast u turizmu se prelijeva na njih. Ukratko, turistički rast se multiplikativnim efektom odražava na rast cijelog gospodarstva. Ali taj multiplikator je relativno malen u Hrvatskoj, što najvećim dijelom proizlazi iz izrazite sezonalnosti turizma tj. koncentriranosti turističke aktivnosti na svega nekoliko ljetnih mjeseci. Zbog toga se ostatak gospodarstva ne može osloniti na turizam za cjelogodišnji izvor prihoda te je utjecaj turizma na cjelokupno gospodarstvo dosta slab.

Visoki prihodi od turizma djeluju i kao faktor koji smanjuje pritisak za reformama. Kod svih problema se spas traži u prihodima u turizma, turističkoj renti, što zamagljuje razne neefikasnosti koje postoje u gospodarstvu i javnoj upravi te tako usporava reforme koje bi oslobodile gospodarstvo, racionalizirale javnu potrošnju, podigle efikasnost i diversificirale gospodarstvo.



Zbog velikog priljeva deviza od turizma određeni stručnjaci tvrde da turizam u Hrvatskom gospodarstvu djeluje kao "nizozemska bolest" jer vodi aprecijaciji nacionalne valute što poskupljuje izvoz, smanjuje konkurentnost proizvoda iz Hrvatske na međunarodnom tržištu i negativno djeluje na ostatak gospodarstva. Dodatno, turizam oduzima velik dio investicija koje bi bar djelomično bile usmjerene u proizvodne djelatnosti, što dodatno smanjuje industrijsku proizvodnju i izvoz. Ukupno, velika usmjerenost na turizam dovodi do negativne vanjskotrgovinske bilance i procesa deindustrijalizacije.

Kao i obično, obje strane debate imaju valjane argumente i nijedan se ne može olako odbaciti. "Protivnici" turizma vjerojatno pretjeruju s idejom da turizam na neki način odvlači investicije od ostatka industrije jer teško da možemo ustanoviti da bi investitori ulagali više u proizvodne industrije da nema turizma. Investicije su determinirane očekivanim povratom na investicije, a ne osobnim preferencijama između proizvodnje i usluga. Ne može se ustvrditi da bi u nedostatku turizma veliki dio tih investicija završio u proizvodnim djelatnostima jer nije bitan tip djelatnosti koliko povrat na investiciju.

Nije problem ni u mitskoj rizičnosti turizma jer ekonomska istraživanja ne nude temelj za to. Turizam za sobom nosi dozu rizičnosti, ali ona nije ništa viša od drugih industrija, a u nekim stvarima je čak i sigurniji (nestabilnost cijena je puno manja nego u nekim "tradicionalnim" industrijama, posebno onima koje su usko vezane za osnovne resurse). Problem je u relativno velikom udjelu turizma u gospodarstvu i činjenici da godišnji rast gospodarstva dobrim dijelom ovisi o njemu. "Nije pametno držati sva jaja u jednoj košari" je dobar savjet kojeg se valja pridržavati u financijama, pa je tako jedno od glavnih pravila investiranja da se diversificira portfelj kako bi se umanjio rizik, a taj savjet je primjenjiv i u makroekonomiji zemlje.

Gospodarski najuspješnije države su one koje ne ovise o samo jednom proizvodu i jednoj industriji, nego imaju širok raspon proizvoda i usluga koje proizvode i s kojima trguju. Ista logika vrijedi i za Hrvatsku, a turizam u tom smislu predstavlja opasnost, ali ne svojom krivicom jer turizam nije taj koji je "pojeo" ostatak gospodarstva. Ostatak gospodarstva je pojela država, koja je prevelikim oporezivanjem, birokratskom neefikasnošću, korupcijom i običnom nesposobnošću dovela do toga da je jedina gospodarska djelatnost koja u Hrvatskoj može prosperirati ona u kojoj postoji izrazita komparativna prednost pa je čak ni nesposobna država ne može uništiti.

Ne treba tražiti krivca za loše opće gospodarsko stanje u turizmu, jer turizam nikome ne ograničava prostor za investicije i umanjuje isplativost, nego u neefikasnoj državi koja uništava sve dijelove gospodarstva koji nisu toliko jaki kao turizam. Kada se to popravi, turizam će još uvijek biti najveći dio gospodarstva, ali će njegov udio biti manji nego sada i time će gospodarski rast biti stabilniji i sigurniji, a rast BDP-a neće ovisiti o turističkoj sezoni.

 

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

BRANIMIR PERKOVIĆ
Branimir Perković je diplomirao ekonomsku politiku i financijska tržišta na Sveučilištu u Splitu. Komentator i analitičar na projektu Liberal.hr
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.