U čemu je Plenković točno pogriješio u izjavi o Africi?

26.6.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5

U čemu je Plenković točno pogriješio u izjavi o Africi?

"Taj trend je svojstven mnogim zemljama u Europi upravo naše veličine, to je jedno od temeljnih pitanja, i jučer smo dijelom o tome govorili, imate ogromne plus demografske trendove u zemljama Afrike i srednjeg istoka gdje je sasvim drugačija situacija, tamo je takvo siromaštvo da bi svi vapili da imaju standard kakav je u Hrvatskoj."
- Andrej Plenković

Što je premijer krivo rekao? Je li iznio krivu informaciju ili lagao? Radi li se o lošoj političkoj retorici i pokušaju relativizacije egzistencijalnog pitanja Hrvatske kao države?

Ako gledamo čisto faktički, nema ništa krivo u premijerovoj izjavi. Činjenica jest da cijela Europa desetljećima bilježi jako nisku stopu fertiliteta, tj. broja rođenih po ženi, a radi se o ekonomski najprosperitetnijem području na Zemlji s brojnim institucijama socijalne države s raznim mjerama za podizanje te stope. Također je činjenica da Afrika ima relativno visoku stopu fertiliteta iako se radi o najsiromašnijem dijelu svijeta, a države na tom kontinentu imaju razne politike kojima žele smanjiti broj rođenih jer kontinuirani rast populacije usporava gospodarski (a može se reći i društveni) razvoj.

U tom smislu, gledajući čisto činjenično stanje, premijer nije rekao ništa krivo ili lažno. S jedne strane postoji bogata Europa koja raznim mjerama potiče rađanje više djece, a s druge strane siromašnu Afriku koja pokušava smanjiti broj rođenih. Unatoč tome Europa već desetljećima ima relativno nisko stopu fertiliteta, a Afrika relativno visoku (iako i u Africi drastično opada). Premijer je tom usporedbom htio reći da pitanje broja rođenih nije pitanje bogatstva i snage gospodarstva nego društveno-kulturološko pitanje.

Ali to je simplificirano tumačenje koje ne uzima u obzir sve okolnosti koje utječu na taj fenomen. Jako loša argumentacija koja za cilj ima odbacivanje odgovornosti državne politike za demografsko izumiranje.

Radi se o drugačijim fazama demografske tranzicije. Cijela Europa se nalazi u trećoj fazi demografske tranzicije koju karakterizira pad broja rođenih i rast broja umrlih. To je neizbježna faza kroz koju prolaze sve države na dovoljno visokom stupnju socio-ekonomskog razvoja. Istu sudbinu prolaze SAD, Japan, Južna Koreja pa čak i Kina, koja je nedavno ukinula politiku jednog djeteta (i prije se moglo imati više djece ali se za tu „privilegiju“ moralo platiti), a to nije dovelo do rasta broja rođenih. Jednostavno se i Kina dovoljno socio-ekonomski razvila da uđe u treću fazu demografske tranzicije niskog broja rođenih i visokog broja umrlih. To nije moguće izbjeći jer je očigledno da se radi o fenomenu koji nije vezan za kulturu, vjeru ili etnicitet.

Afrika se nalazi u drugoj fazi demografske tranzicije koju karakterizira visok broj rođenih i relativno nizak broj umrlih. To znači da broj stanovnika raste što ograničava gospodarski rast. Ista količina bogatstva se dijeli na sve veći broj ljudi pa ako i postoji gospodarski rast, njegovi efekti su rašireni na veći broj stanovnika. Tako iako npr. neka država ima rast BDP-a od 5%, rast njenog BDP-a po stanovniku je puno manji ako se povećava broj stanovnika. Jednostavno se bogatstvo dijeli na veći broj stanovnika, a bogatstvo svakog stanovnika raste sporije nego što bi bio slučaj da ne se ukupni broj stanovnika ne povećava.

Obje faze demografske tranzicije za sobom nose određene negativne efekte, ali nažalost baš kao što su faze neizbježne isto vrijedi i za negativne efekte. U drugoj fazi demografske tranzicije koju prolazi Afrika veliki rast stanovništva ograničava gospodarski rast pa većina zemalja uvodi razne politike kojima je za cilj smanjivanje rasta stanovništva. Te politike se kreću od „podučavanja“ stanovništva o koristima malih obitelji do ekstremnih situacija u kojima se zabranjuje veći broj djece od dopuštenog. Po takvoj zabrani je najpoznatija Kina koja je politiku jednog djeteta iskoristila za uravnoteženje demografskih kretanja u drugoj fazi kako bi ostvarila brži rast standarda i izbjegla otežavajuće efekte koje velik rast populacije može imati na države u razvoju.

Problemi treće faze demografske tranzicije u kojoj se nalazi Europa su upravo suprotni. Niska stopa fertiliteta je u tom slučaju ograničavajući faktor gospodarskog rasta jer se stvaraju neravnoteže na tržištu rada i mirovinskom sustavu. Desetljetni pad broja rođenih dovodi do manjkova radne snage i povećanje udjela stanovništva koje se nalazi u mirovinskom sustavu tj. prestaro je da bi radilo. Sve manji broj radno aktivnog stanovništva uplaćuje u mirovinski sustav za sve veći broj umirovljenika što dovodi do rasta poreznog opterećenja rada i istodobno do relativnog smanjenja mirovina u odnosu na prosječnu plaću. To je štetno za gospodarstvo jer stvara pritisak na veće oporezivanje zbog toga što je veliki dio biračkog tijela (umirovljenici) primoran birati političare koji će povećanjem poreznog opterećenja održavati visinu njihovih mirovina.

Jedno od rješenja tog problema je imigracija i uvoz radne snage. To je lakši način koji za sobom povlači i druge troškove integracije novog stanovništva u sustav države domaćina (jezik, sigurnost, obrazovanje, pravna integracija…). Teži (vjerojatno i skuplji) način je podizanje stope fertiliteta na održive stope. Procjenjuje se da je minimum stope fertiliteta od 2.1 (malo više od dvoje djece po ženi) nužan za održavanje demografske reprodukcije i zadržavanje trenutnog broja stanovnika.

Stoga ne može se reći da je premijer rekao nešto krivo, ali je usporedio dvije sasvim različite faze demografske tranzicije pa njegova usporedba nema smisla. Hrvatski demografski problemi su usporedivi s ostatkom Europe a nikako s Afrikom. 

Premijer je pokazao apsolutno nepoznavanje problematike koja je u zadnje vrijeme u fokusu javnosti ili je namjerno relativizirao kompleksno pitanje da bi odbacio odgovornost i opravdao nesposobnost svoje Vlade da preokrene negativne demografske trendove.



Jer iako se radi o sveeuropskom problemu, ipak je sasvim jasno da su loše politike pogoršale ionako loš trend. A primarno se radi o lošim gospodarskim politikama započetima još u vrijeme prijašnjih Vlada koje su dovele do prolongiranja gospodarske krize koja je u Hrvatskoj trajala 6 godina. Za usporedbu većini zemalja zapada je trebalo dvije do tri godine da prebrode krizu. Hrvatska slobodno može proglasiti „izgubljeno desetljeće“ jer se BDP još nije vratio na predkrizne razine.

Politike zaduživanja (javni dug se povećao s 39 na 80%), odbijanje bilo kakvih reformi, odbijanje politike štednje, održavanje prevelike i neefikasne birokracije, korumpiranost i povećanje ionako prevelikog poreznog opterećenja su pogoršale demografsku sliku Hrvatske. Podaci DZS-a pokazuju da se broj rođenih u Hrvatskoj polako povećavao do 45.000 godišnje a do 2018. je pao ispod 37.000.

Vlada premijera Plenkovića nije napravila ništa značajno drugačije od prijašnjih Vlada i nastavila je s istim politikama „STABILNOSTI“ koje su Hrvatsku i dovele do demografske katastrofe. Relativiziranje tog problema i izbjegavanje odgovornosti je politički te moralno neodgovorno. Samo još jedan dokaz da se radi o prosječnom birokratu, a ne čvrstom državniku kakvog Hrvatska treba.





Novo na Liberalu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Čehoslovački vođa Dubček pokušao je reformirati socijalizam. To se Sovjetima nije svidjelo pa su im poslali 2.000 tenkova...

Na današnji dan: Sovjeti ugušili Praško proljeće u krvi - okupacija Čehoslovačke

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Mogla je odbiti rad u veleposlanstvu, zaposliti se u privatnom sektoru i pisati na Facebooku što želi.

Ne, suspenzija rasističke diplomatkinje nema nikakve veze sa slobodom govora

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Seksualna orijentacija nije uvjetovana svjetonazorom niti je svjetonazor uvjetovan seksualnom orijentacijom. Zašto onda LGBT udruge promiču jednu ekstremističku ideologiju?

Zašto CroL-u smeta slobodno tržište?

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ova dva pitanja su ključna u otkrivanju liberala od ostalih. Gotovo nepogrešivo...

Tko je liberal, a tko nije? Postoji jedan vrlo jednostavan i brz način da to otkrijete...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Donedavno se o tome govorilo isključivo u libertarijanskim krugovima, a sada su tu ideju počeli širiti i političari s puno širim spektrom birača.

Bruto plaća na ruke - ideja koja nailazi na plodno tlo među hrvatskim političarima. Što vi mislite?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije trećine HDZ-ovaca se slaže s izjavom da su imigranti najveća prijetnja europskoj kulturi...

Diplomatske nevolje: Kolinda i Plenković će teško naći u HDZ-u kadrove koji nisu ksenofobni

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Most je pokrenuo inicijativu koju su već ranije pokretale i druge političke stranke. Njena jedina svrha je ubiranje jeftinih poena na dezinformiranju građana.

Voda, vodoopskrba i prava - umjesto rasprave o pravom problemu, širi se strah od privatnika

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kako Trumpove carine utječu na poduzetnike najbolje pokazuje podatak da je mišljenje voditelja trgovine u SAD-u trenutno najpesimističnije u zadnjih 25 godina.

Amerikanci su svjesni da gube u trgovinskom ratu. Samo Trump još nije...

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Naslov koji polazi od pretpostavke da osoba ne može biti sekularist i vjernik u isto vrijeme, krajnje je pogrešan i manipulativan.

N1 televizija obmanjuje javnost: Sekularizam i ateizam nisu jedno te isto

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Analiza intervjua s kandidatom HSLS-a za predsjednika RH. Moram priznati da me u mnogim stvarima razočarao...

Kovač je po pitanju osobnih sloboda kao Dalija Orešković. Srećom, u ekonomiji je puno bolji

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Međunarodne korporacije imaju zaštitu LGBT prava u svome kodeksu, što je s tržišne strane posve razumljivo. To je razveselilo lijeve udruge koje posve nesvjesno slave kapitalizam.

Privatna korporacija kao posljednja linija obrane LGBT prava u Mađarskoj

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska ima najviši PDV na putnički prijevoz među zemljama članicama EU, a možda i u cijelom svijetu.

Većina zemalja EU ukinula PDV na putnički željeznički prijevoz, Hrvatska nije među njima

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: