U ime ljudskih prava: Ukinite zakon o drogama!

15.12.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: MARIO NAKIĆ

U ime ljudskih prava: Ukinite zakon o drogama!


PIŠE Mario Nakić

"Mislim da nije moralno uzimati novac od ljudi da bi ih štitili od njihovog izbora."

Tim je riječima ekonomist i nobelovac Milton Friedman komentirao "Rat protiv droga" koji američka vlada vodi još od 1971. godine i do danas nije dao nikakve rezultate osim tisuća ubijenih, stotina tisuća zatvorenih i povećanja nasilja po cijeloj zemlji.

U Hrvatskoj nije baš takva situacija, ali i naš "rat protiv droga", zahvaljujući Zakonu o suzbijanju zlouporabe droga, gotovo svakodnevno uzima svoje žrtve. Počevši od onih klinaca koji su se našli s jointom u krivo vrijeme i na krivom mjestu - da bi postali lak plijen za policijske službenike koji trebaju opravdati svoju plaću.

Posjedovanje manje količine marihuane nije kazneno djelo, ali je prekršaj radi kojeg ćete završiti u policiji na cjelodnevnom "informativnom razgovoru", a onda će vam sa sudskim nalogom, koje kod nas prekršajni sudci štancaju kao na traci, upasti u dom i pretresti ga uzduž i poprijeko. Takvo maltretiranje je u Hrvatskoj svakodnevna pojava, tolika da se velikim medijima to više i ne objavljuje, ali ako upišete u Google "pretres kuće manja količina marihuane", dobit ćete desetke tisuća rezultata s točno takvim vijestima s lokalnih portala diljem zemlje. I sam sam godinama radio na lokalnom news portalu i vjerujte - takve vijesti iz policije su svakodnevica.

To je ono što se dogodi u najboljem slučaju, da vas malo maltretiraju, naprave vam pretres doma i završite s par tisuća kuna novčane kazne. U gorem slučaju, ako su vam našli još nešto, možete lako završiti i u zatvoru kao potencijalni diler. Takvi su slučajevi zatrpali naše sudove. Mladi životi uništeni su već nakon 20. godine jer s tim ćeš dosjeom kasnije teško naći pošten posao.

Zato se postavlja pitanje - čemu to sve?

Neću vas uvjeravati koliko je marihuana ljekovita ili manje opasna od ostalih droga. Ne želim da se marihuana skine s popisa droga te da se promijeni zakon kako bi se legalizirala, regulirala i oporezivala po nekoj bijesnoj stopi. Ne. To su ljevičarske fore, oni bi samo da država muze pare poštenim ljudima, da se otvaraju nove agencije koje će to regulirati i da se zaposle novi uhljebi na naš račun. Mislim da nema potrebe za tim, dovoljno bi bilo jednostavno ukinuti Zakon o suzbijanju zlouporabe droga. To bi značilo potpunu dekriminalizaciju svih droga, a ne legalizaciju.

Sad će netko reći: "ali droge su opasne!". Većinom jesu, slažem se. Ali zakoni postoje da bi štitili poštenog građanina od nasilnika, lopova i prevaranata, a ne da bi ga štitili od njega samog. Ako znamo što je opasno, to bi trebalo biti dovoljno da sami napravimo svoj izbor, svatko za sebe. Ja želim da bude moja odluka da se ne drogiram, a ne da to bude odluka države u moje ime. Drugim riječima, zakon je tu da štiti osobu A od osobe B. Zakon koji štiti osobu A od osobe A je nepotreban i štetan.

Riječ je o ljudskim pravima. Pravo na vlasništvo privatne imovine. Čovjekovo tijelo je njegova imovina. Samo on ima pravo upravljati svojim tijelom kako želi. To znači, treba imati pravo i unositi u svoje tijelo što želi. Zakoni koji zabranjuju ili reguliraju droge i prostituciju zapravo znače da vlasnik svoga tijela nije građanin nego država. Time država krši ustav i naše pravo privatnog vlasništva, zato se takvi zakoni trebaju ukinuti.

Ista stvar je i kod proizvodnje, odnosno uzgoja droge. Otkud ikome pravo da vam određuje što smijete saditi u svome vrtu? Postoji li ijedan moralni argument za zabranu sadnje nečega što vi želite na svome posjedu ako tom sadnjom ne ugrožavate svoje susjede? Mislim da ne postoji.

Kad je riječ o preprodaji, ako se radi o odraslim osobama koje to rade svojevoljno i bez prisile, ni to ne bi smio biti nikakav problem. Ja to vidim kao najobičniji business deal ili poslovnu suradnju. Osoba A želi nešto kupiti, a osoba B to ima i želi prodati. Po čemu je to drukčije od bilo koje druge robnonovčane razmjene? Osim što je trenutnim zakonom zabranjeno i strogo kažnjivo. Ali takav zakon nema moralnog opravdanja. Ja sam za to da se sve droge mogu prodavati kao i cigarete ili alkohol, uz dokaz o punoljetnosti i to je to.

Sad će netko reći: "Ali onda će se svi drogirati!"...Apsolutno netočno. Portugal je prije 15 godina dekriminalizirao sve droge i otad im je ovisnost opala za 20 posto, a više gotovo da nema slučajeva smrti zbog predoziranja. To znači da bi totalna dekriminalizacija droge bila zapravo najbolji način borbe protiv droge. Krenite od sebe pa se pitajte: da se droga dekriminalizira, biste li vi odmah rekli: "E, sad je legalno, idem se sad odmah ubosti u venu"?...Ja mislim da ne biste. Nitko normalan ne bi. A i onaj tko bi tako reagirao, to bi onda bila prirodna selekcija što i nije tako loše.

Moram priznati da ipak ima jedan dobar argument protiv dekriminalizacije droga, a to je kad kažu da ipak društvo plaća preko HZZO-a liječenje ovisnicima, tako da nije dobro baš sve prepustiti osobnom izboru. Premda to ne vrijedi za marihuanu jer ne postoji taj koji je zbog marihuane završio na liječenju, ali kod težih droga to "drži vodu" - dok god imamo ovakav, socijalistički zdravstveni sustav.

Zato trebamo mijenjati i zdravstveni sustav pa da konačno dobijemo izbor kako da trošimo svoj novac i da svatko plaća cijenu za vlastiti izbor. Ali, izbor moramo imati, pa čak i onaj da možemo reći: "Ja se ne drogiram, ali ne zato što mi to država zabranjuje, već zato što ja tako želim."

Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Od nacionalizacije gospodarskih divova i ulaganja u masivne socijalne programe do redova za kruh i života u konstantnom strahu razlika je samo u nekoliko godina.

Propast politike ʼdobrih namjeraʼ: Neimaština i očaj u Venezueli kao u ratnim zonama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Bosanskohercegovački novinar je iznio niz neistina i nebuloza o hrvatskom i turskom turizmu.

Zašto mediji prenose dezinformacije o hrvatskom i turskom turizmu koje je proširio Erdoganov fan?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najveći pobornik povećanja minimalne plaće u SAD-u na 15 dolara po satu, svoje radnike plaća manje od toga.

Pobuna radnika u Sandersovom stožeru: Traže veće plaće i tvrde da su izrabljivani

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Oni koji se najviše kunu u poštenje, često nisu takvi kako se predstavljaju u javnosti. Pogledajte kako izgledaju postupci Povjerenstva za sukob interesa protiv nekih članova Mosta i Živog zida.

Treći putevi, poštenje i sukob interesa

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon Islanda i Švedske, lijevu vladu dobile su ove godine Finska i Danska. Još je samo Norveška ostala kao posljednji bastion konzervativno-liberalne uprave.

Skandinavija je ozbiljno skrenula ulijevo, ali najzanimljivija je nova premijerka Danske

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dennis Prager svjedočio je pred američkim Senatom gdje je ponovio svoje optužbe da Youtube cenzurira 20 posto njegovog sadržaja, i to 'samo zato što je konzervativac'.

Konzervativni youtuber, koji optužuje Google za cenzuru, manje je ʼcenzuriranʼ od ljevičara

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Primijetio sam da jako puno ljudi ne razumije kako funkcionira ovaj temeljni zakon tržišne ekonomije pa je potrebno objasniti na najjednostavniji način.

Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Liberalima bi trebalo biti važno samo da svi imamo jednako pravo kandidature i jednake mogućnosti. Ishod ne smije ovisiti o našim urođenim karakteristikama.

Zašto se liberali trebaju suprotstaviti spolnim kvotama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novi ministar razvoja i investicija najavljuje porezne rezove i ukidanje zakonskih barijera za poslovanje i investiranje.

Nova grčka vlada najavljuje zaokret: ʼGrčka će postati najprivlačnija država za strane investitoreʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iako se Ursuli von der Leyen može spočitati puno objektivnih primjedbi na njen rad i program, našim oporbenim zastupnicima smeta samo njena nacionalnost.

Sinčić i Kolakušić sramote Hrvatsku pred cijelom Europom

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iz njegovog pitanja premijeru ispada kao da su domaći poslodavci dobri, a strani poslodavci krše radnička prava. Ali većina Hrvata se s njim ne slaže.

Hrvati preferiraju strane poslodavce, a Grmoja ih želi otjerati iz Hrvatske

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska je po udjelu radnika, zaposlenih u industrijskoj proizvodnji, na razini Njemačke i Austrije.

Kulić obmanjuje javnost: Mit o deindustrijalizaciji Hrvatske

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: