U ime mira i Marxa: Politički aktivisti koji za sebe tvrde da su progresivni

FOTO: Facebook
30.9.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

U ime mira i Marxa: Politički aktivisti koji za sebe tvrde da su progresivni


PIŠE Mario Nakić

"Izrastao iz antiratnog aktivizma devedesetih, Centar za mirovne studije i dalje će se baviti zaštitom i promicanjem ljudskih prava, njihovom afirmacijom u sferi ekonomske i ljudske sigurnosti, integracijom stranaca i manjina, demokratizacijom obrazovanja", piše u uvodu teksta objavljenom u Novostima u povodu 20 godina rada Centra za mirovne studije, "nevladine" organizacije koja je svoj rad započela u poslijeratnom Pakracu, a sada djeluje u Zagrebu.

Centar za mirovne studije je zaista u početku bila organizacija koja je tražila načine kako "pomiriti" građane sa suprotnih strana koji su trebali nastaviti suživot u miru. To je plemenita ideja i hvalevrijedan projekt. Međutim, ekipa se proširila i promijenila ciljeve te se sve više bavi političkim, a ne mirovnim aktivizmom. Kao što Goran Božičević, jedan od aktivista u udruzi priznaje, Pakrac im je poslužio kao "šarena laža" da lakše užicaju novac od donatora: "Rekli smo da nema smisla ovo što sada nazivamo Centrom za mirovne studije osnivati u Pakracu: to bio bila samo šarena laža radi donatora, jer bi nam ondje bilo lakše dobiti novac. Hajdemo mi otići glavni grad, kazali smo si, pa donijeli za sve nas tešku, ali jako važnu i dalekosežnu odluku da se maknemo iz Pakraca."

Prema njihovom godišnjem izvještaju, troše oko 6 milijuna kuna godišnje. Oko 70 posto prihoda im dolazi iz državnog proračuna RH, europskih fondova i od Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. U programu rada imaju radionice, predavanja i organizaciju prosvjeda.

Koliko je imalo smisla voditi "antiratnu kampanju" godinama nakon završetka rata, i to u Zagrebu? Ne previše. Zato sada CMS djeluje sve više politički, ekstremno lijevo i to ne skrivaju:

"Sviđa mi se taj prijelaz od udruga prema političkom: Zagreb je naš je važan, Nova ljevica je važna, važno je ulaziti u političku sferu jer više ne gradimo samo mir nego zajednicu u kojoj se isplati i može živjeti slobodno."

U skladu s rečenim, sudjelovali su (ili podržali) nedavni prosvjed u Zagrebu protiv promjene imena Trga maršala Tita. To je bio prosvjed čuven po brojnim zastavama SSSR-a i veličanju totalitarnog režima.

Pitam se opet, kako to da u Hrvatskoj baš svaka udruga civilnog društva, koja se deklarativno bori za ljudska prava, mora na kraju potpasti pod klasnu borbu, marksizam, nostalgiju za totalitarnim režimima i slično. Kako uopće mogu pričati o zaštiti ljudskih prava kad podupiru prosvjede sa zastavama SSSR-a? Pa SSSR je bio šampion u kršenju ljudskih prava, a bio je i agresor u Drugom svjetskom ratu nad Poljskom, Finskom i Rumunjskom. SSSR je provodio strašnu politiku prema homoseksualcima i gušio slobodu govora.

Osim toga, javno se zalažu protiv slobodne trgovine Hrvatske sa svijetom. Smeta im CETA jer zašto bi hrvatski poljoprivrednici, koji su na koljenima, dobili priliku lakšeg izvoza svojih proizvoda u Kanadu? I još gore, što ako hrvatski kupci budu dobili na tržištu jeftinije proizvode? To nikako ne smijemo dozvoliti!

Zanimljivo je da oni sebe u razgovoru za Novosti nazivaju "progresivcima", a zapravo su upravo ovakvi politički aktivisti najveći konzervativci u Hrvatskoj. Oni ne bi naprijed, oni nas žele vratiti nazad, u prošlo stoljeće, u totalitarizam koji je gazio ljudska prava i slobode - počevši od slobode govora, preko ekonomskih sloboda do političkih. To nije progresivno, to je konzervativno. To je organizacija društva kakvu je cijeli svijet odbacio. Činjenica da ni danas u Hrvatskoj nije situacija bajna ni po jednom pitanju osobnih sloboda samo znači da se nismo uspjeli dovoljno pomaknuti iz prošlog stoljeća, a ovakvi su konzervativni aktivisti samo jedan od razloga.

Ljudi me često pitaju zašto se toliko bavim krajnjom ljevicom jer njihov je utjecaj gotovo nikakav. Istina, ljudi više ne puše njihove fore, već je svima jasno kamo to vodi. Prošli su SFRJ i rat, vide sad što se događa u Venezueli pa marksizam teško može proći, ali s druge strane ovi protagonisti marksističkih ideja se u svijetu predstavljaju kao hrvatski borci za mir i ljudska prava. Oni iznose svoje viđenje situacije u Hrvatskoj i predstavljaju se kao neovisni promatrači ili čak zaštitnici malog čovjeka. Razmislite o tome. Primaju novac za to, a cijelo vrijeme zapravo promiču propalu ideologiju koja se previše puta u praksi dokazala kao zločinačka. To treba raskrinkavati non-stop.


O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: LIZ WOLFE

Stanovnici Hong Konga žele sačuvati ono što imaju: bogatu metropolu koja njeguje zapadne vrijednosti

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS-ov doprinos kampanji ʼDa se bolje razumijemoʼ: Hrebak majstorski spustio Pupovcu i Škori

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?

Ekonomija

PIŠE: HENRY HAZLITT

Henry Hazlitt (1894-1993) bio je novinar i kolumnist koji je pisao o ekonomiji za New York Times, Wall Street Journal, Newsweek i druge poznate novine i časopise. Autor je knjige 'Economics In One Lesson' (1946).

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dobra vijest: Hrvati su među najboljim govornicima stranog engleskog jezika u svijetu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: