U Švedskoj ljevica razumije osnove ekonomije, zašto naši nikako ne shvaćaju?

7.3.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4

U Švedskoj ljevica razumije osnove ekonomije, zašto naši nikako ne shvaćaju?

Eva Magdalena Andersson (rođena 23. siječnja 1967.) je švedska političarka i članica Švedske socijaldemokratske stranke koja služi kao Ministrica financija od listopada 2014.

Ministrica Andersson je 17. listopada 2016., dvije godine od preuzimanja mandata, držala govor u Beču. Na njemačkom jeziku se prisjetila svojih studentskih dana u Beču te izrazila zahvalnost što ima priliku govoriti na skupu pod naslovom “Finanz im Dialog” (Financijski dijalog).

Značaj ovog govora, koji prenosimo djelomično, je u razumijevanju važnosti odgovornog ponašanja prema javnim financijama. Česta je percepcija Švedske kao “socijalne” ili “socijalističke” zemlje samo zbog visokih poreza koji su tamo na snazi. Istina je da čak i Švedski socijal demokrati uviđaju važnost odgovornog ponašanja prema rashodima, proračunu, javnom dugu, pa čak i poreznoj politici.

Govor vam prenosimo s komentarima koji će se nalaziti u zagradama koje nudimo radi boljeg razumijevanja cjeline, a tekst u cijelosti na engleskom jeziku će biti dostupan putem poveznice na dnu članka. Uživajte!

“Nisam se pridružila socijaldemokratskoj stranci prije nekih 25 godina zbog svog dubokog uvjerenja o javnim financijama koje bi trebale biti zdrave. Željela sam spasiti svijet, poput mnogih od nas - još uvijek to želim. Ali promjenila se jedna značajna stvar. S dobi i iskustvom dolazi svijest da se svijet ne može spasiti bez upotrebe naših zajedničkih resursa.

Prečesto čujemo lažno proturječje između zdravih javnih financija s jedne strane i rasta, zaposlenosti i blagostanja s druge strane. Ne slažem se s tim. Zdrave javne financije su preduvjet za rast, zaposlenost i blagostanje. Održivo blagostanje mora se graditi na čvrstim temeljima. Investicije ne idu u zemlje s nestabilnom makroekonomijom.

ʺMjere štednje su stoga neophodno zlo. Ili možda čak i - prijatelj.ʺ



Drugi razlog - zdrave javne financije su ključne za prešutne socijalne ugovore između građana i javnog sektora na kojem ovisi voljnost plaćanja relativno visokih poreza.

Sve vlade koje tvrde da brane visoku razinu socijalne skrbi nemaju drugog izbora nego kontrolirati javne financije. Stoga, za bilo koji politički pokret s jakim socijalnim programom, zdrave javne financije moraju biti u središtu pozornosti. Švedska i socijaldemokrati su to naučili na teži način.”

(Sada dolazi dio o reformi švedskih proračunskih procesa. Prethodno je kratko opisana kriza koju su imali 1991. i koja je predstavljala trenutak kada je došlo do preokreta u provođenju švedskih javnih financija.)

“Do ranih 1990-ih, proračunska politika u Švedskoj nije imala jasna pravila i ciljeve, a proračunski proces bio je znatno manje strog nego što je to danas. Kao rezultat toga, kratkoročne odluke su imale veliku težinu na račun dugoročne održivosti. Pouka iz krize bila je da je proces političkog donošenja odluka trebao vjerodostojni skup pravila za smanjenje rizika od deficita koji su se stalno ponavljali.

Kakva su to četiri temelja švedskog okvira?”

(Radi jasnije slike preporučamo da pročitate ta 4 fiskalna pravila/cilja koja sve vlade poštuju.)

“(...) Ali - i to je dobar dio svega - svaka vlada, od kada je fiskalni okvir došao na mjesto, je poštivala gornju granicu rashoda. A ja definitivno neću biti ministrica financija u Švedskoj koja prekida ovu veliku tradiciju.

(EU fiskalna pravila/ograničenja Švedske vlade ne žele samo poštovati, žele kontinuirano nadmašivati):

“Dopustite mi da sada zauzmem europsku perspektivu. Već dugo vremena Švedska vidi fiskalne ciljeve EU kao izraz dobre ekonomske politike, a ne kao nepoželjna ograničenje. Oduvijek smo željeli prekoračiti nužnosti i imati siguran razmak od ciljeva Pakta o stabilnosti i rastu. Švedska je jedna od samo tri države članice koja nikada nije bila u tzv. postupku prekomjernog deficita od početka uvođenja eura.

Duboko smo zabrinuti zbog nepoštivanja pravila iz Pakta o stabilnosti i rastu. Sklonost fleksibilizaciji pravila i stvaranja dodatnih rupa je uzrok velikih briga. Imamo beskrajne rasprave unutar EU između ministara i tehničkih stručnjaka o kreativnom računovodstvu, o dodatnom vremenu za usklađivanje, o mjenjanju pravila na sve kreativnije načine. Imaju li zemlje koje se najžustrije bore za navedene promjene istovremeno najbolji rekord za rast i zapošljavanje? Ne, sigurno ne. Deficit i dug nije put prema održivom rastu i zapošljavanju.”

(Na kraju, među ostalim zaključuje):

“Iz iskustva znamo da fiskalna kriza ima visoku cijenu. Najčešće će imati dugotrajne negativne učinke na rast BDP-a i zaposlenost. U krizi, moć se prebacuje s političara na tržišta i vjerovnike, a fokus se mora prebaciti s konstruktivnih ideja na upravljanje kriznim situacijama. To je situacija koju želimo izbjegavati. U šitokom luku!

Švedsko iskustvo pokazuje potrebu jasnih pravila za izradu fiskalne politike. No, važno je da to stajalište ima široku podršku šire švedske javnosti. U švedskoj politici je teško ili čak nemoguće pobijediti na  izborima s neodgovornom fiskalnom politikom.

Javni dug je smanjen i sada smo spremni reagirati na izazove starenja stanovništva ili ozbiljan gospodarski pad. Možda to možete vidjeti kao premiju osiguranja. Pravila koja podrazumijevaju teške ciljeve i ograničenja ponekad imaju visoku cijenu, ali dugoročno sam uvjerena da je vrijedno platiti tu naknadu.”

Govor u cijelosti na engleskom jeziku možete pročitati ovdje.



Novo na Liberalu

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS-ov doprinos kampanji ʼDa se bolje razumijemoʼ: Hrebak majstorski spustio Pupovcu i Škori

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?

Ekonomija

PIŠE: HENRY HAZLITT

Henry Hazlitt (1894-1993) bio je novinar i kolumnist koji je pisao o ekonomiji za New York Times, Wall Street Journal, Newsweek i druge poznate novine i časopise. Autor je knjige 'Economics In One Lesson' (1946).

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dobra vijest: Hrvati su među najboljim govornicima stranog engleskog jezika u svijetu

Ljudska prava

PIŠE: MILTON FRIEDMAN

Milton Friedman 1972.: Zašto rat protiv droge ne može uspjeti

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Policija ima način da dokaže svoju humanost: Uvedite obavezne kamere na uniformama!

Zanimljivosti

PIŠE: DAMIR OMERBEGOVIĆ

ʼTi si fašist!ʼ - ovakve optužbe nisu ništa novo, evo što se krije iza njih...

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Je li trijumf Kineza na PISA testovima dokaz superiornosti komunizma?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Konačno digitalizacija: Javni bilježnici, pečati i biljezi izbačeni iz procedure osnivanja tvrtke ili obrta

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: