U Švedskoj ljevica razumije osnove ekonomije, zašto naši nikako ne shvaćaju?

7.3.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4

U Švedskoj ljevica razumije osnove ekonomije, zašto naši nikako ne shvaćaju?

Eva Magdalena Andersson (rođena 23. siječnja 1967.) je švedska političarka i članica Švedske socijaldemokratske stranke koja služi kao Ministrica financija od listopada 2014.

Ministrica Andersson je 17. listopada 2016., dvije godine od preuzimanja mandata, držala govor u Beču. Na njemačkom jeziku se prisjetila svojih studentskih dana u Beču te izrazila zahvalnost što ima priliku govoriti na skupu pod naslovom “Finanz im Dialog” (Financijski dijalog).

Značaj ovog govora, koji prenosimo djelomično, je u razumijevanju važnosti odgovornog ponašanja prema javnim financijama. Česta je percepcija Švedske kao “socijalne” ili “socijalističke” zemlje samo zbog visokih poreza koji su tamo na snazi. Istina je da čak i Švedski socijal demokrati uviđaju važnost odgovornog ponašanja prema rashodima, proračunu, javnom dugu, pa čak i poreznoj politici.

Govor vam prenosimo s komentarima koji će se nalaziti u zagradama koje nudimo radi boljeg razumijevanja cjeline, a tekst u cijelosti na engleskom jeziku će biti dostupan putem poveznice na dnu članka. Uživajte!

“Nisam se pridružila socijaldemokratskoj stranci prije nekih 25 godina zbog svog dubokog uvjerenja o javnim financijama koje bi trebale biti zdrave. Željela sam spasiti svijet, poput mnogih od nas - još uvijek to želim. Ali promjenila se jedna značajna stvar. S dobi i iskustvom dolazi svijest da se svijet ne može spasiti bez upotrebe naših zajedničkih resursa.

Prečesto čujemo lažno proturječje između zdravih javnih financija s jedne strane i rasta, zaposlenosti i blagostanja s druge strane. Ne slažem se s tim. Zdrave javne financije su preduvjet za rast, zaposlenost i blagostanje. Održivo blagostanje mora se graditi na čvrstim temeljima. Investicije ne idu u zemlje s nestabilnom makroekonomijom.

ʺMjere štednje su stoga neophodno zlo. Ili možda čak i - prijatelj.ʺ



Drugi razlog - zdrave javne financije su ključne za prešutne socijalne ugovore između građana i javnog sektora na kojem ovisi voljnost plaćanja relativno visokih poreza.

Sve vlade koje tvrde da brane visoku razinu socijalne skrbi nemaju drugog izbora nego kontrolirati javne financije. Stoga, za bilo koji politički pokret s jakim socijalnim programom, zdrave javne financije moraju biti u središtu pozornosti. Švedska i socijaldemokrati su to naučili na teži način.”

(Sada dolazi dio o reformi švedskih proračunskih procesa. Prethodno je kratko opisana kriza koju su imali 1991. i koja je predstavljala trenutak kada je došlo do preokreta u provođenju švedskih javnih financija.)

“Do ranih 1990-ih, proračunska politika u Švedskoj nije imala jasna pravila i ciljeve, a proračunski proces bio je znatno manje strog nego što je to danas. Kao rezultat toga, kratkoročne odluke su imale veliku težinu na račun dugoročne održivosti. Pouka iz krize bila je da je proces političkog donošenja odluka trebao vjerodostojni skup pravila za smanjenje rizika od deficita koji su se stalno ponavljali.

Kakva su to četiri temelja švedskog okvira?”

(Radi jasnije slike preporučamo da pročitate ta 4 fiskalna pravila/cilja koja sve vlade poštuju.)

“(...) Ali - i to je dobar dio svega - svaka vlada, od kada je fiskalni okvir došao na mjesto, je poštivala gornju granicu rashoda. A ja definitivno neću biti ministrica financija u Švedskoj koja prekida ovu veliku tradiciju.

(EU fiskalna pravila/ograničenja Švedske vlade ne žele samo poštovati, žele kontinuirano nadmašivati):

“Dopustite mi da sada zauzmem europsku perspektivu. Već dugo vremena Švedska vidi fiskalne ciljeve EU kao izraz dobre ekonomske politike, a ne kao nepoželjna ograničenje. Oduvijek smo željeli prekoračiti nužnosti i imati siguran razmak od ciljeva Pakta o stabilnosti i rastu. Švedska je jedna od samo tri države članice koja nikada nije bila u tzv. postupku prekomjernog deficita od početka uvođenja eura.

Duboko smo zabrinuti zbog nepoštivanja pravila iz Pakta o stabilnosti i rastu. Sklonost fleksibilizaciji pravila i stvaranja dodatnih rupa je uzrok velikih briga. Imamo beskrajne rasprave unutar EU između ministara i tehničkih stručnjaka o kreativnom računovodstvu, o dodatnom vremenu za usklađivanje, o mjenjanju pravila na sve kreativnije načine. Imaju li zemlje koje se najžustrije bore za navedene promjene istovremeno najbolji rekord za rast i zapošljavanje? Ne, sigurno ne. Deficit i dug nije put prema održivom rastu i zapošljavanju.”

(Na kraju, među ostalim zaključuje):

“Iz iskustva znamo da fiskalna kriza ima visoku cijenu. Najčešće će imati dugotrajne negativne učinke na rast BDP-a i zaposlenost. U krizi, moć se prebacuje s političara na tržišta i vjerovnike, a fokus se mora prebaciti s konstruktivnih ideja na upravljanje kriznim situacijama. To je situacija koju želimo izbjegavati. U šitokom luku!

Švedsko iskustvo pokazuje potrebu jasnih pravila za izradu fiskalne politike. No, važno je da to stajalište ima široku podršku šire švedske javnosti. U švedskoj politici je teško ili čak nemoguće pobijediti na  izborima s neodgovornom fiskalnom politikom.

Javni dug je smanjen i sada smo spremni reagirati na izazove starenja stanovništva ili ozbiljan gospodarski pad. Možda to možete vidjeti kao premiju osiguranja. Pravila koja podrazumijevaju teške ciljeve i ograničenja ponekad imaju visoku cijenu, ali dugoročno sam uvjerena da je vrijedno platiti tu naknadu.”

Govor u cijelosti na engleskom jeziku možete pročitati ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži rad kolumnista Liberala!
VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
SVIJET
POLITIKA
O autoru
Ivan Bertović je voditelj prevoditeljskog ureda, student prava i predstavnik europske organizacije 'Studenti za slobodu' ESFL. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Frankovićeva izjava da će zabraniti prodaju na gradskoj površini ako netko ponudi više od Grada vrlo je jasna poruka privatnom sektoru koji Grad Dubrovnik vidi kao svoju konkurenciju.

Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Povod je bio Trumpov tvit, a Greenpeace sada tvrdi da Patrick Moore nije bio njihov osnivač iako su još donedavno imali njegovo ime na popisu osnivača.

Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Ministrica koja godinama postavlja suluda pravila zbog kojih mnogi poduzetnici nisu mogli povući novac iz EU fondova, sada ne prolazi državna pravila. Fali joj jedan papir.

Ministricu stigla njena karma. Trebamo li stvarno imati razumijevanja za tu isteklu vozačku?

Politika

PIŠE: DAVOR NAĐI

Ministar rada i mirovinskog sustava je dao dvije prilično nesuvisle izjave u kojima pobija sam sebe.

Pavić: Vlada ne može dekretom odrediti plaću od 7.500 kn, ali može od 3.000 kn

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U županiji s tolikom koncentracijom uhljeba, održavanje demokratskih izbora nema smisla.

U Ličko-senjskoj županiji dvije trećine zaposlenih je uhljebljeno u javnom sektoru. Izbori su besmisleni.

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usprkos optužbama nekih bivših zaposlenica kako tvrtka diskriminira žene, istraživanje je pokazalo da su muškarci bili godinama slabije plaćeni od ljepšeg spola.

Seksizam u Googleu: Istražili optužbe da plaćaju žene slabije pa došli do iznenađujućeg zaključka

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska dobrim dijelom živi od turizma, ali u medijima se svake godine ponavljaju isti mitovi o štetnosti koje turizam sa sobom nosi.

Razbijanje standardnih hrvatskih mitova o turizmu

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Koliko smo već puta samo čuli priču o tolerantnim, mladim, slobodnomislećim ljudima željnim promjena? I kako je to završilo?

Novi hrvatski Mesija s hrpom starih, izlizanih frazetina i nula sadržaja

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: