U Turskoj nacionalizam i dalje najmoćniji faktor u politici

27.6.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
4
Preporučeno za vas
Huić: Sindikati koriste potplaćene medicinske sestre za povećanje plaće uhljebima koji samo rade štetu
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Autori South Parka maestralno se ʼzahvaliliʼ kineskim cenzorima zbog zabrane njihove serije
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju
Hrvatska ima veći udio žena u poduzetništvu od Švedske, Njemačke i Švicarske
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Usprkos trgovinskom ratu slobodna trgovina se nastavlja širiti
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo

U Turskoj nacionalizam i dalje najmoćniji faktor u politici

Zadnji predsjednički i parlamentarni izbori u Turskoj, održani protekle nedjelje, bili su najnepravedniji izbori koje je Turska ikada vidjela, piše Washington Post. Vlada predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana dominirala je medijima, koristeći dostupnost vladinih i lokalnih resursa i profitirajući iz izvanrednog stanja koje je u Turskoj na snazi još od pokušaja vojnog puča.

Budući da su mediji čvrsto kontrolirani od državne vlasti, oporba je imala užasno težak zadatak doprijeti do potencijalnih glasača. Da stvar bude gora, Selahattin Demirtas, vođa pro-kurdske Narodne demokratske stranke, vodio je predizbornu kampanju iz zatvorske ćelije. Usprkos takvim uvjetima i ranim pozivima na bojkot, turska oporba je ipak odlučila sudjelovati u ovim izborima. Jedan od razloga je taj što su Meral Aksner i Muharrem Ince, lideri konzervativno-liberalne i socijaldemokratske stranke obećavali mogućnost promjene.

Erdogan je pobijedio zahvaljujući savezništvu s ultranacionalističkom strankom MHP, osvojivši oko 53 posto glasova. Ince, kandidat socijaldemokratske stranke CHP osvojio je 31 posto - više nego što je njegova stranka osvojila na bilo kojim izborima posljednjih desetljeća. Zatvoreni Demirtas osvojio je 8 posto, a liberalna konzervativka Aksener, kao jedina ženska kandidatkinja u predsjedničkoj utrci, samo 7 posto.

Oporba se nadala drugom krugu, ali Erdogan je uspio prijeći 50 posto. Na parlamentarnim izborima Erdoganova vladajuća Stranka pravde i napretka (AKP), koja je zapravo prilično pro-islamistička i izolacionistička, osvojila je 42,5 posto ili za 7 postotnih bodova manje nego na prošlim izborima, što će ih natjerati na koaliranje s MHP-om, ultranacionalistima koji su iznenadili osvojivši čak 11 posto glasova. Erdogan je godinama zagovarao izvršno predsjedništvo kako bi izbjegao bilo kakvu koaliciju, sada će morati pristati na kompromise i to s ekstremistima. Njihova zajednička vlada znači gotovo sigurno da neće biti uzmaka u turskoj politici prema Kurdima, EU niti prema dosadašnjim neprijateljima na Bliskom istoku. Socijaldemokrati su osvojili 23 posto glasova, pro-kurdska stranka 12 posto, a liberalni konzervativci 10 posto. Te tri stranke bit će oporba u turskom parlamentu.

Izbori su rezultat Erdoganovog nastojanja da polarizira glasačko tijelo. Glavne promjene nisu se dogodile u omjeru između pro-Erdoganove strane i oporbe, nego među njima. Svojim utjecajem na medije osigurao je da nema prelaza prema oporbi, a glasovi koje je izgubio prešli su njegovim koalicijskim partnerima. Izbori također pokazuju kolika je snaga nacionalizma u Turskoj. Iako su čak i liberalni konzervativci, pa i socijaldemokrati, u Turskoj nacionalisti do određene granice, intenzivniji nacionalizam bio je glavna politička sila koja je privlačila birače na ovim izborima.

Erdoganov izborni uspjeh dolazi u vrijeme dok je tursko gospodarstvo prilično slabo. Inflacija i nezaposlenost rastu, a turska lira je izgubila više od 20 posto vrijednosti tijekom zadnjih 6 mjeseci. Ali umjesto glasanja za oporbu kako bi se promijenila ekonomska situacija, turski konzervativci su ipak odlučili da je Erdogan najbolji čovjek za rješavanje ekonomske krize. Polarizacija i politika identiteta (pro-turski vs. pro-kurdski, pro-EU itd.) i dalje su moćni faktori koji sprječavaju glasače da traže alternativu čak i za vrijeme loše ekonomske situacije.

Što se tiče vanjske politike, Turska će vjerojatno i dalje biti problematični partner Zapada, tražeći više razmjena u vezi nego baziranja na zajedničkim vrijednostima. Erdogan će najvjerojatnije pokušati iskoristiti svoj novi mandat i pokušati izvući koncesije od Sjedinjenih Američkih Država u Siriji i spriječiti sanaciju vojnih sankcija na američkom Kongresu. Vjerojatno će doprijeti do Europske unije o migraciji, liberalizaciji viznog režima i financijskoj pomoći - no osnove tog napetog odnosa nisu se promijenile.

Nove ovlasti stečene ovim izborima dodjeljuju Erdoganu gotovo potpunu kontrolu nad polugama države. Novo predsjedništvo znači da mu neće biti nijedne kontrole i ravnoteže, iako će ostati ovisan o njegovoj suradnji s MHP-om u parlamentu. To znači da jedan čovjek kontrolira cijeli državni aparat bez ikakvog razdvajanja moći. Erdogan će i dalje vladati Turskom na autoritativan način, s ciljem da oblikuje zemlju prema svojoj slici.

Ovi izbori još jednom naglašavaju kako je Turska kulturno i politički podijeljena. Zemlja je podijeljena po sredini poput jabuke, s pola zemlje za Erdogana i drugom polovinom protiv njega. Napetost oko ključnih pitanja kao što su sekularizam, obrazovanje i sloboda izražavanja nastavit će opterećivati društvo.

 


Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: