Jesu li učitelji u Hrvatskoj potplaćeni i nedovoljno cijenjeni? Postoji način da to provjerimo...

11.10.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Usporedili smo udio godišnje učiteljske plaće u BDP-u po stanovniku RH s drugim zemljama Europske unije.
PIŠE: MARIO NAKIĆ

Jesu li učitelji u Hrvatskoj potplaćeni i nedovoljno cijenjeni? Postoji način da to provjerimo...

Usporedili smo udio godišnje učiteljske plaće u BDP-u po stanovniku RH s drugim zemljama Europske unije.
PIŠE Mario Nakić

Hrvatski učitelji su potplaćeni i nedovoljno cijenjeni. To je izjava koju u javnosti često slušamo, pogotovo u vrijeme štrajkova i kada sindikati traže veće plaće za svoje štićenike, ali nikada se nitko nije ni potrudio dokazati tu izjavu, kao da je riječ o nekoj nepobitnoj činjenici koja se podrazumijeva sama od sebe.

Podsjetit ću samo na neke naslove iz medija: "Hrvatski učitelji - potplaćeni, nedovoljno cijenjeni" (Narod.hr), "Zašto učitelji štrajkaju? Pogledajte kakve plaće imaju njihove kolege u Sloveniji i Finskoj" (Tportal), "Šibenski učitelji: Potplaćeni smo" (Slobodna Dalmacija), "Učitelji su potplaćeni i necijenjeni u društvu. Plaće imaju kao kolege u Tanzaniji" (Klikinfo)... Sindikati često ponavljaju tezu o potplaćenim prosvjetnim radnicima u Hrvatskoj (vidi ovdje i ovdje).

Populisti u medijima poput Tportala uspoređuju nominalnu plaću učitelja u Hrvatskoj i Finskoj, pritom potpuno zanemarujući različite mogućnosti koje imaju te dvije države zbog različite razine BDP-a.

Postoji jedna metoda kojom možemo prilično točno provjeriti jesu li učitelji, nastavnici i profesori u Hrvatskoj zaista potplaćeni i nedovoljno cijenjeni kao što često možemo čuti. Pogledajmo podatke koje je nedavno objavila Europska komisija, o početnoj plaći za kvalificiranog učitelja u javnoj školi za države članice EU u odnosu na njihov BDP per capita. I usporedimo hrvatski rezultat s rezultatom drugih država članica EU.





Nominalno najbolje plaćeni su učitelji u Luksemburgu, ali njihova početna učiteljska bruto plaća godišnje iznosi oko 69 posto luksemburškog BDP-a po stanovniku. To je znatno slabije od hrvatskih učitelja-početnika koji primaju godišnje oko 106 posto BDP-a po stanovniku.

Slabije plaćeni (u odnosu na BDP) i, prema tome, slabije cijenjeni od hrvatskih učitelja još su i učitelji u Švedskoj koji godišnje primaju tek oko 70% švedskog BDP-a per capita, učitelji u Finskoj (62%), u Slovačkoj (42%), u Sloveniji (70%), u Belgiji (80%), Španjolskoj (100%), Francuskoj 68%), Mađarskoj (49%) itd.

U odnosu na BDP per capita, samo u Njemačkoj i Danskoj učitelji su cjenjeniji, odnosno bolje plaćeni nego u Hrvatskoj. U svim ostalim zemljama Europske unije učitelji su potplaćeniji nego u Hrvatskoj.

Što nam to govori? Možda i dalje netko može reći da su hrvatski učitelji potplaćeni i nedovoljno cijenjeni, ali to je u skladu s našim mogućnostima. Ne možete primiti više novca nego što je moguće, odnosno više nego što država zaradi. Ako netko kaže da su učitelji u Hrvatskoj potplaćeni, trebao bi to reći i za svako drugo zanimanje.

Hrvatska je siromašna zemlja, ima nizak BDP u odnosu na skoro sve druge zemlje EU, malo proizvodimo i slaba nam je produktivnost, zato su nam plaće svima male i zato se svi osjećamo kao da baš naše zanimanje nije dovoljno cijenjeno. Ali kada pogledamo konkretne brojke, onda ispada da zanimanja vezana za državne službe u Hrvatskoj primaju veći udio novca u BDP-u nego u većini drugih europskih država, pa čak i više nego u nekim puno bogatijim zemljama od Hrvatske.

Za one koji inzistiraju na tome da učitelji trebaju primati bolje plaće jer to je ulaganje u znanje i budućnost (s time se slažem), postoji rješenje, ali ono nije ni brzo ni lako. Država treba ekonomski ojačati. A to može učiniti samo kroz povećanje ekonomskih sloboda, rasterećenje rada i poduzetništva, kako bi se povećala ekonomska aktivnost. Trebaju nam reforme javne uprave i gospodarstva s ciljem povećanja poduzetničke aktivnosti. Kad se poveća ekonomska aktivnost, tržišna dinamika i ojača gospodarstvo, onda će biti realno i povećati plaće javnim i državnim službenicima.



VIŠE IZ RUBRIKE:
DRUŠTVO
HRVATSKA
O autoru
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i osnivač Liberala. Voli pisanje, logiku, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa. >>VIŠE
Vezano
Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?
Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme
PISA i Nova Europa: 7 grafova koji nam pokazuju koliko su učitelji cijenjeni u Hrvatskoj
U većem dijelu svijeta 16-godišnjaci nisu u stanju razlikovati činjenice od mišljenja
S obzirom na visinu plaće u prosvjeti Hrvatska ima najgori PISA rezultat u Novoj Europi
Novi PISA rezultati: Hrvatska i dalje ispodprosječna, napredak ostvaruje samo u čitanju
Plenković i sindikat pali na testu socijalne pravednosti
Plaće u javnom sektoru trebale bi pratiti rast BDP-a
Nadajmo se da gospođa s ovim transparentom ne predaje povijest
ʼUčitelji pripremaju djecu za svijet koji ne postoji. Zamislite da štrajkaju, recimo, ljudi koji proizvode konjska sedlaʼ
Kako su DM i Lidl ukrali profesorima dostojanstvo
Protivnici liberalizma koriste stare i isprobane metode: Tko zapravo prezire ʼobičnog čovjekaʼ?
Sindikat iskorištava djecu za svoje prljave ciljeve
Pismo profesorice koja nije imala političke veze: ʼPoštovani kolege, pitate li se kako je nama?ʼ
Nezadovoljstvo profesora je dokaz da socijalizam ne funkcionira
Superhik revolucija
Štrajk prosvjetara je protuustavan. Pravo na štrajk nije iznad prava djece na obrazovanje
Odgovor Stankoviću: Kako tržište može ocjenjivati rad u javnom sektoru?
Profesor koji napušta sindikat: ʼUmjesto da traže meritokraciju i pravdu, oni štrajkaju za sitne materijalne intereseʼ
Štrajk prosvjetara: Top 5 laži i manipulacija koje su nam sindikati i mediji proširili
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: