Ukinimo porez na dobit i uvedimo porez na *isplaćenu* dobit!

17.9.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MATEJ HITTNER

Ukinimo porez na dobit i uvedimo porez na *isplaćenu* dobit!

Igra mačke i miša s državom je poduzetnička svakodnevica u Hrvatskoj, pa tako i u slučaju pripreme završnog računa i prijave poreza na dobit. Zloglasni PD obrazac je svojevrstan test računovodstvene kreativnosti koji prisiljava računovođe da temeljito češljaju zakone kako bi zgrabili bilo koju slamku nade da će im oporezivi iznos biti smanjen.

Problem kod poreza na dobit je u samom izračunu i definiranju dobiti te (ne)inicijativi da se prikaže "stvarna" dobit. U savršenom svijetu, poduzetnik bi dobit prikazao kao čistu razliku između prihoda i rashoda, bez potrebe za dodatnom manipulacijom. No, kako svatko želi biti što manje opljačkan od strane države, ljudi posežu za računovodstvenim trikovima kako bi sačuvali plodove svoje poslovne aktivnosti. Iako pojam "trik" ima u jednu ruku negativnu konotaciju, riječ je o sasvim legalnim i često preporučenim mjerama, no izraz "računovodstveni trik" je u ovom slučaju prikladan kada ubrzo spomenemo estonski model oporezivanja dobiti.

Prikazana dobit se tako nastoji umanjiti na razne način. Prisilnim stvaranjem dodatnih troškova, rezerviranjima, porezno kreditnim štitom, manipulacijom vrijednosti gotovih proizvoda, ubrzanom amortizacijom itd. Osim što je potrebno platiti porez na dobit, firme su prisiljene plaćati akontacije za porez na dobit kroz tekuću godinu, na temelju poreza plaćenog za prethodno razdoblje te time praktički kreditiraju državu.

Postoji li jednostavniji oblik oporezivanja trgovačkih društava a da se može reći da je pravedan? Postoji. Oporezivanje *isplaćene* dobiti po uzoru na Estoniju. Estonija nas može poučiti mnogočemu te između ostalog i adekvatnim poreznima zakonima. Rječ je o državi s najkompetitivnijim poreznim sustavom na svijetu. Nije potrebno spominjati da imaju flat tax na dohodak, no vrijeme je da pogledamo i njihov način oporezivanja dobiti. Naime, umjesto da se oporezuje dobit, neovisno što se s njome radi, Estonija oporezuje samo novac koji izlazi iz firme.

Dakle, kada si vlasnik firme želi isplatiti novac iz firme ili ukoliko korporacija želi isplatiti novac dioničarima, u tom trenutku ih okrzne porez na isplaćenu dobit. Da bude jasno: nijedan porez nije dobar. Porez je krađa jer je iznuđen prisilom. No isto tako, nisu svi porezi jednako loši te je estonski model manje loš od trenutnog poreza.

Estonski model:

1. Eliminira potrebu za računovodstvenom manipulacijom. Firme mogu prikazati veću dobit, bez straha da će plaćati veći porez

2. Porez se plaća kada poduzetnik ili uprava firme odluče, a ne kada država želi

3. Zakoni vezani uz porez su drastično jednostavniji. Nema potrebe nabrajati sve uvjete u kojima se povećava ili smanjuje porezna osnovica

4. Ukida dvostruko (trostruko!) oporezivanje putem poreza na kapitalnu dobit te prireza na kapitalnu dobit za novac koji izlazi iz firme

5. Manje ljudi je potrebno u poreznoj upravi. Porez se plaća svojevrsnim automatizmom i nije potrebno gledati financijske izvještaje firme pod povećalom

6. Stimulira dugoročno ulaganje u državu, ne kažnjavajući stvaranje profita (porez se primjenjuje pri prijenosu novca iz podružnice u inozmenu matičnu firmu)

Pitanje koje se postavlja pri implementaciji ove porezne reforme je za koliko bi to povećalo deficit, tj. umanjilo trenutne porezne prihode od dobiti. Vjerujem da bi se kratkoročno porezni prihodi svakako smanjili, ali koliki god da manjak bio, to je cijena koju bi bez problema trebalo platiti rezanjem državnih rashoda.

Na estonski model ne treba gledati kao na neki povlašteni model koji nosi svoju cijenu, već na nešto što bi trebalo biti STANDARD i što će dugoročno povećati prosperitet društva. Jednostavno, pošteno, učinkovito.

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Matej Hittner je diplomirao međunarodni management na Sveučilištu Klagenfurt. Dva semestra je proveo u Beču i Hong Kongu. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Na primary izborima za kandidata Demokratske stranke bit će vrlo gusto jer će se utrkivati najmanje 20 kandidata. Bit će to prvi veliki sukob između socijaldemokracije i liberalizma u Americi.

Netko od njih troje najvjerojatnije će se suočiti s Trumpom 2020. - tko ima veće šanse?

Društvo

PIŠE: THOMAS BAUER

Što se zapravo krije iza albanske zabrane kladionica?

Zapamtite - iza svake zabrane stoji nečiji interes

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Feministice su se našle uvrijeđene i zahtijevale od administratora uklanjanje spornog vica. Vic je uklonjen uz ispriku vodstva fakulteta.

Knjižnica FFZG-a pokušala nasmijati studente vicem o filovanoj paprici. Nije prošlo dobro...

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Rektor pulskog sveučilišta izjavio je da mladi moraju odraditi nekoliko godina u Hrvatskoj da bi vratili dug...

Znamo da naši političari često izvaljuju gluposti i besmislice, ali što ćemo s akademicima?

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Britanski parlament ima krajnje nezahvalan zadatak - kako izbjeći Brexit na što manje bolan način. Vremena je sve manje...

Nakon lijepih priča i snova, Britancima se bliži brutalan sudar sa stvarnošću

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad je preuzeo vlast, lijevi mediji su ga predstavljali kao brazilskog Donalda Trumpa i najveću prijetnju svjetskoj stabilnosti, a desni kao posljednju nadu za Brazil. I jedni i drugi su u pravu.

Bolsonaro - fašist ili posljednja nada za Brazil?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hajka protiv Pernara prelazi svaku mjeru, a posebno je licemjerno što dolazi od onih koji godinama rade potpuno istu stvar.

Nadriliječništvo u hrvatskim medijima: Uvjeravaju nas u ʼčarobneʼ napitke, biljke i pripravke protiv gripe, upala, raka...

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Većina novinara u mainstream medijima javno podržava najavljene restrikcije govora na internetu ili mudro šuti. Pročitajte kako lako bi se taj zakon mogao okrenuti protiv njih.

Dragi ljevičari, i vi biste se trebali jako zabrinuti zbog novog zakona o govoru na internetu!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Vlada Justina Trudeaua povećala je 2015. najvišu poreznu stopu s 29 na 33 posto s namjerom povećanja državnih prihoda za 3 milijarde dolara godišnje. Dogodilo se suprotno.

Kanadski poučak: Progresivno oporezivanje bogatih smanjuje državne prihode

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kyle Kulinski dao je neoboriv argument koji bi trebali usvojiti svi s obje strane političkog spektra.

Debata između antifašista i socijaldemokrata: Zašto ljevičari trebaju biti za slobodu govora?

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Bez obzira na to što se uglavnom slažem sa stavovima Pametnog, a protivim stavovima Živog zida, Ivan Pernar je iz ovog sukoba izašao kao moralni i stvarni pobjednik.

Wannabe tirani ignoriraju postojanje dobre volje i zato će uvijek biti poraženi

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Batman je u 11. izdanju stripa bio Nijemac, borac protiv nacista koji pokušava spriječiti Gestapo u namjeri da preveze Misesove rukopise do Hitlera.

Ono kad je Mises bio inspiracija i tema za epizodu Batmana

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: