Ukinimo porez na dobit i uvedimo porez na *isplaćenu* dobit!

17.9.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: MATEJ HITTNER

Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Dubrovačka Republika - dragulj srednjovjekovne Europe
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Tko je Hayek?
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju

Ukinimo porez na dobit i uvedimo porez na *isplaćenu* dobit!

Igra mačke i miša s državom je poduzetnička svakodnevica u Hrvatskoj, pa tako i u slučaju pripreme završnog računa i prijave poreza na dobit. Zloglasni PD obrazac je svojevrstan test računovodstvene kreativnosti koji prisiljava računovođe da temeljito češljaju zakone kako bi zgrabili bilo koju slamku nade da će im oporezivi iznos biti smanjen.

Problem kod poreza na dobit je u samom izračunu i definiranju dobiti te (ne)inicijativi da se prikaže "stvarna" dobit. U savršenom svijetu, poduzetnik bi dobit prikazao kao čistu razliku između prihoda i rashoda, bez potrebe za dodatnom manipulacijom. No, kako svatko želi biti što manje opljačkan od strane države, ljudi posežu za računovodstvenim trikovima kako bi sačuvali plodove svoje poslovne aktivnosti. Iako pojam "trik" ima u jednu ruku negativnu konotaciju, riječ je o sasvim legalnim i često preporučenim mjerama, no izraz "računovodstveni trik" je u ovom slučaju prikladan kada ubrzo spomenemo estonski model oporezivanja dobiti.

Prikazana dobit se tako nastoji umanjiti na razne način. Prisilnim stvaranjem dodatnih troškova, rezerviranjima, porezno kreditnim štitom, manipulacijom vrijednosti gotovih proizvoda, ubrzanom amortizacijom itd. Osim što je potrebno platiti porez na dobit, firme su prisiljene plaćati akontacije za porez na dobit kroz tekuću godinu, na temelju poreza plaćenog za prethodno razdoblje te time praktički kreditiraju državu.

Postoji li jednostavniji oblik oporezivanja trgovačkih društava a da se može reći da je pravedan? Postoji. Oporezivanje *isplaćene* dobiti po uzoru na Estoniju. Estonija nas može poučiti mnogočemu te između ostalog i adekvatnim poreznima zakonima. Rječ je o državi s najkompetitivnijim poreznim sustavom na svijetu. Nije potrebno spominjati da imaju flat tax na dohodak, no vrijeme je da pogledamo i njihov način oporezivanja dobiti. Naime, umjesto da se oporezuje dobit, neovisno što se s njome radi, Estonija oporezuje samo novac koji izlazi iz firme.

Dakle, kada si vlasnik firme želi isplatiti novac iz firme ili ukoliko korporacija želi isplatiti novac dioničarima, u tom trenutku ih okrzne porez na isplaćenu dobit. Da bude jasno: nijedan porez nije dobar. Porez je krađa jer je iznuđen prisilom. No isto tako, nisu svi porezi jednako loši te je estonski model manje loš od trenutnog poreza.


Estonski model:

1. Eliminira potrebu za računovodstvenom manipulacijom. Firme mogu prikazati veću dobit, bez straha da će plaćati veći porez

2. Porez se plaća kada poduzetnik ili uprava firme odluče, a ne kada država želi

3. Zakoni vezani uz porez su drastično jednostavniji. Nema potrebe nabrajati sve uvjete u kojima se povećava ili smanjuje porezna osnovica

4. Ukida dvostruko (trostruko!) oporezivanje putem poreza na kapitalnu dobit te prireza na kapitalnu dobit za novac koji izlazi iz firme

5. Manje ljudi je potrebno u poreznoj upravi. Porez se plaća svojevrsnim automatizmom i nije potrebno gledati financijske izvještaje firme pod povećalom

6. Stimulira dugoročno ulaganje u državu, ne kažnjavajući stvaranje profita (porez se primjenjuje pri prijenosu novca iz podružnice u inozmenu matičnu firmu)

Pitanje koje se postavlja pri implementaciji ove porezne reforme je za koliko bi to povećalo deficit, tj. umanjilo trenutne porezne prihode od dobiti. Vjerujem da bi se kratkoročno porezni prihodi svakako smanjili, ali koliki god da manjak bio, to je cijena koju bi bez problema trebalo platiti rezanjem državnih rashoda.

Na estonski model ne treba gledati kao na neki povlašteni model koji nosi svoju cijenu, već na nešto što bi trebalo biti STANDARD i što će dugoročno povećati prosperitet društva. Jednostavno, pošteno, učinkovito.



VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Matej Hittner je diplomirao međunarodni management na Sveučilištu Klagenfurt. Dva semestra je proveo u Beču i Hong Kongu. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za Katarinu Peović rad u call centru je robovanje, a konobarenje je ispod časti.

Poslovi kojih se drugovi iz Radničke fronte najviše boje

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Spuštanje zastava na pola koplja i paljenje svijeća zbog gašenja jedne firme koja je desetljećima trošila tuđi novac govori dosta o razini opće pismenosti.

Hrvati su previše emotivna bića. Samo kod nas još ovakva patetika može proći.

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska ima, u usporedbi s drugim zemljama Nove Europe, slab izvoz. On je rezultat slabijeg uvoza zbog protekcionističkih državnih politika.

Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Korupcijska afera u Austriji završila je ekspresno, za hrvatske pojmove iznenađujuće. Kod nas slične stvari završavaju posve drugačije.

Koja je razlika između Hrvatske i civiliziranih država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rekao je da planira preuzeti HSLS, osvojiti 10 posto na izborima i onda mijenjati nacionalnu politiku.

Hrebak pruža ruku Pametnom: ʼTreba nam jedna snažna liberalna opcijaʼ

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Za jedne ljubitelje zločinaca tolerancija i ljubav, za druge zatvor. To je Hrvatska po njenoj mjeri.

Anka kaže da je u spotu s Che Guevarom pokazala ʼtolerancijuʼ. Hoće li tako i s ustašofilima?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Justin Amash je na Twitteru objavio da je Trump učinio stvari koje su za impeachment, a 'strančevanje' narušava sustav provjera i ravnoteže vlasti.

Ovo je prvi republikanac u Kongresu koji poziva na Trumpovu smjenu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ideja o odšteti zbog iseljavanja radnika je toliko luda da ju je predlagao i Joseph Stiglitz. Da, on je uvaženi ekonomist, ali i socijaldemokrat.

Mostovac brani Petrova citatom iz knjige ekonomista koji je hvalio Chavezovu ekonomsku politiku

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sindikati možda to nisu planirali, ali oni će na kraju natjerati Plenkovića da preispita sustav i pokrene ozbiljnu reformu.

Ne slažem se s njihovom inicijativom, ali pozdravljam uspjeh sindikata. Evo zašto...

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Riječ je o retoričkom triku kojim se koriste vladajući kako bi građani pomislili da se država razdužuje.

Provjera istinitosti: Smanjuje li se hrvatski javni dug?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljudi koji su nekoć vodili političke stranke koje su bile liberalne samo na papiru, sada su se sjetili pričati o marginalizaciji. A tko je do nje doveo?

Kome smeta rebrendiranje HSLS-a?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kad bi protekcionizam vodio u prosperitet, to bi značilo da slobodna trgovina vodi u siromaštvo. Provjerili smo je li to točno.

Razbijanje mita: Protekcionizam vodi u prosperitet

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA | OGLAŠAVANJE

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: