Ukinimo porez na dobit i uvedimo porez na *isplaćenu* dobit!

17.9.2017.
ČITATELJI OCIJENILI
4


PIŠE: MATEJ HITTNER

Ukinimo porez na dobit i uvedimo porez na *isplaćenu* dobit!

Igra mačke i miša s državom je poduzetnička svakodnevica u Hrvatskoj, pa tako i u slučaju pripreme završnog računa i prijave poreza na dobit. Zloglasni PD obrazac je svojevrstan test računovodstvene kreativnosti koji prisiljava računovođe da temeljito češljaju zakone kako bi zgrabili bilo koju slamku nade da će im oporezivi iznos biti smanjen.

Problem kod poreza na dobit je u samom izračunu i definiranju dobiti te (ne)inicijativi da se prikaže "stvarna" dobit. U savršenom svijetu, poduzetnik bi dobit prikazao kao čistu razliku između prihoda i rashoda, bez potrebe za dodatnom manipulacijom. No, kako svatko želi biti što manje opljačkan od strane države, ljudi posežu za računovodstvenim trikovima kako bi sačuvali plodove svoje poslovne aktivnosti. Iako pojam "trik" ima u jednu ruku negativnu konotaciju, riječ je o sasvim legalnim i često preporučenim mjerama, no izraz "računovodstveni trik" je u ovom slučaju prikladan kada ubrzo spomenemo estonski model oporezivanja dobiti.

Prikazana dobit se tako nastoji umanjiti na razne način. Prisilnim stvaranjem dodatnih troškova, rezerviranjima, porezno kreditnim štitom, manipulacijom vrijednosti gotovih proizvoda, ubrzanom amortizacijom itd. Osim što je potrebno platiti porez na dobit, firme su prisiljene plaćati akontacije za porez na dobit kroz tekuću godinu, na temelju poreza plaćenog za prethodno razdoblje te time praktički kreditiraju državu.

Postoji li jednostavniji oblik oporezivanja trgovačkih društava a da se može reći da je pravedan? Postoji. Oporezivanje *isplaćene* dobiti po uzoru na Estoniju. Estonija nas može poučiti mnogočemu te između ostalog i adekvatnim poreznima zakonima. Rječ je o državi s najkompetitivnijim poreznim sustavom na svijetu. Nije potrebno spominjati da imaju flat tax na dohodak, no vrijeme je da pogledamo i njihov način oporezivanja dobiti. Naime, umjesto da se oporezuje dobit, neovisno što se s njome radi, Estonija oporezuje samo novac koji izlazi iz firme.

Dakle, kada si vlasnik firme želi isplatiti novac iz firme ili ukoliko korporacija želi isplatiti novac dioničarima, u tom trenutku ih okrzne porez na isplaćenu dobit. Da bude jasno: nijedan porez nije dobar. Porez je krađa jer je iznuđen prisilom. No isto tako, nisu svi porezi jednako loši te je estonski model manje loš od trenutnog poreza.

Estonski model:

1. Eliminira potrebu za računovodstvenom manipulacijom. Firme mogu prikazati veću dobit, bez straha da će plaćati veći porez

2. Porez se plaća kada poduzetnik ili uprava firme odluče, a ne kada država želi

3. Zakoni vezani uz porez su drastično jednostavniji. Nema potrebe nabrajati sve uvjete u kojima se povećava ili smanjuje porezna osnovica

4. Ukida dvostruko (trostruko!) oporezivanje putem poreza na kapitalnu dobit te prireza na kapitalnu dobit za novac koji izlazi iz firme

5. Manje ljudi je potrebno u poreznoj upravi. Porez se plaća svojevrsnim automatizmom i nije potrebno gledati financijske izvještaje firme pod povećalom

6. Stimulira dugoročno ulaganje u državu, ne kažnjavajući stvaranje profita (porez se primjenjuje pri prijenosu novca iz podružnice u inozmenu matičnu firmu)

Pitanje koje se postavlja pri implementaciji ove porezne reforme je za koliko bi to povećalo deficit, tj. umanjilo trenutne porezne prihode od dobiti. Vjerujem da bi se kratkoročno porezni prihodi svakako smanjili, ali koliki god da manjak bio, to je cijena koju bi bez problema trebalo platiti rezanjem državnih rashoda.

Na estonski model ne treba gledati kao na neki povlašteni model koji nosi svoju cijenu, već na nešto što bi trebalo biti STANDARD i što će dugoročno povećati prosperitet društva. Jednostavno, pošteno, učinkovito.

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
HRVATSKA
O autoru
Matej Hittner je diplomirao međunarodni management na Sveučilištu Klagenfurt. Dva semestra je proveo u Beču i Hong Kongu. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: HRVOJE MARKOVIĆ

Često čujemo zahtjeve za nacionalizaciju bankarskog sektora zato što strani vlasnici banaka iznose dobit iz Hrvatske. Kako bi bilo da su te banke u državnom vlasništvu?

Kako bi bilo da su banke u Hrvatskoj državne?

Ljudska prava

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Problem sa zaštićenim najmoprimcima u Hrvatskoj puno je širi. Država je zakazala u zaštiti privatnog vlasništva.

Tko je kriv što ljudi ne mogu koristiti vlastite nekretnine?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Stjepan Radić se okreće u grobu, ali on više ionako nije ikona za vodstvo HSS-a. Njihove su ikone sada oni koji su protjerivali i zatvarali HSS-ovce.

Beljak se slaže s HDZ-om: Hrvatsku je uništio neoliberalizam!

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Francuska svejedno uvodi porez za najveće tehnološke gigante na svojoj nacionalnoj razini, a isto će učiniti i Španjolska. Koliko je to dobra ideja?

Irska i skandinavske zemlje nisu dozvolile uvođenje novog poreza na razini EU. Evo zašto je to važno...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Frankovićeva izjava da će zabraniti prodaju na gradskoj površini ako netko ponudi više od Grada vrlo je jasna poruka privatnom sektoru koji Grad Dubrovnik vidi kao svoju konkurenciju.

Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom

Zanimljivosti

PIŠE: LIBERAL.HR

Povod je bio Trumpov tvit, a Greenpeace sada tvrdi da Patrick Moore nije bio njihov osnivač iako su još donedavno imali njegovo ime na popisu osnivača.

Greenpeace optužio jednoga od svojih osnivača da je ʼkupljenʼ jer je kritizirao Green New Deal

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Ministrica koja godinama postavlja suluda pravila zbog kojih mnogi poduzetnici nisu mogli povući novac iz EU fondova, sada ne prolazi državna pravila. Fali joj jedan papir.

Ministricu stigla njena karma. Trebamo li stvarno imati razumijevanja za tu isteklu vozačku?

Politika

PIŠE: DAVOR NAĐI

Ministar rada i mirovinskog sustava je dao dvije prilično nesuvisle izjave u kojima pobija sam sebe.

Pavić: Vlada ne može dekretom odrediti plaću od 7.500 kn, ali može od 3.000 kn

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U županiji s tolikom koncentracijom uhljeba, održavanje demokratskih izbora nema smisla.

U Ličko-senjskoj županiji dvije trećine zaposlenih je uhljebljeno u javnom sektoru. Izbori su besmisleni.

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Usprkos optužbama nekih bivših zaposlenica kako tvrtka diskriminira žene, istraživanje je pokazalo da su muškarci bili godinama slabije plaćeni od ljepšeg spola.

Seksizam u Googleu: Istražili optužbe da plaćaju žene slabije pa došli do iznenađujućeg zaključka

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska dobrim dijelom živi od turizma, ali u medijima se svake godine ponavljaju isti mitovi o štetnosti koje turizam sa sobom nosi.

Razbijanje standardnih hrvatskih mitova o turizmu

Politika

PIŠE: JERKO MARKOVINA

Koliko smo već puta samo čuli priču o tolerantnim, mladim, slobodnomislećim ljudima željnim promjena? I kako je to završilo?

Novi hrvatski Mesija s hrpom starih, izlizanih frazetina i nula sadržaja

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: