Ako Vlada razmišlja o potrošnji 10 mlrd. kn za Uljanik, znači da može ukinuti porez na dohodak

FOTO: Wikipedia/Gov.hr
10.2.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Možemo naći mnogo boljih i korisnijih načina kako bi država mogla potrošiti taj novac, ali najkorisnije bi bilo da ga nije ni uzela.
PIŠE: DAVOR NAĐI

Više od istog autora
Zašto se povišenjem minimalca ne može riješiti demografski problem u RH
Pavić: Vlada ne može dekretom odrediti plaću od 7.500 kn, ali može od 3.000 kn
Preporučeno za vas
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Tko je Hayek?
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Hrvatska bi trebala ponuditi Kinezima više od ribe i mlijeka
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Venezuela će nacionalizirati tvornicu žitarica koja želi prekinuti proizvodnju
Efekt leptira ili što ima ekonomija zajedničko s klimatologijom

Ako Vlada razmišlja o potrošnji 10 mlrd. kn za Uljanik, znači da može ukinuti porez na dohodak

Možemo naći mnogo boljih i korisnijih načina kako bi država mogla potrošiti taj novac, ali najkorisnije bi bilo da ga nije ni uzela.
PIŠE Davor Nađi

Kada raspravljamo o saniranju Uljanika, treba se vratiti korijenu problema. U RH ima mnogo problema, no jedan od glavnih je ekonomska nepismenost stanovništva. Neki će se možda uvrijediti, no činjenica je da se u našim školama to uglavnom ne uči, osim ako netko nije upisao srednju ekonomsku ili kasnije fakultet takvog usmjerenja.

Kao rezultat toga dolazimo do situacije gdje se javljaju dva velika problema. Prvi je da ljudi nemaju osjećaj da središnja država troši njihov, tj. naš novac. A drugi je da većina stanovništva ne razmišlja o oportunitetnom trošku, tj. o trošku propuštene prilike.

Upravo iz navedenih razloga su nam se događale Petrokemije, Uljanici i slična "strateška" poduzeća u kojima godinama spaljujemo milijarde i milijarde kuna. I to u zemlji u kojoj infrastruktura za internetski promet nije strateška, a proizvodnja začina, cipela i umjetnih gnojiva je. Pa da malo pojasnimo zašto su ranije navedena dva problema bitna.

Problem gdje ljudi nemaju osjećaj da središnja država troši njihov novac rezultira lošim političkim odlukama jer ljudi koji odlučuju, tada znaju da ih birači neće kazniti ako njihov novac troše nesavjesno. U takvom okruženju je lakše prodati priču da se spasilo radna mjesta, nego provoditi druge mjere koje će dugoročno biti puno korisnije, ali ih je pritom teže objasniti ljudima.

To što su ta radna mjesta spasili samo privremeno i što su time uništili mnoga druga radna mjesta zbog prevelikih poreznih opterećenja koja su potrebna da se takve politike financiraju, većina ili ne razumije ili ih nije briga. A da su ljudi bolje ekonomski educirani, lakše bi shvatili benefite poreznih rasterećenja ili privatizacije poduzeća za koja je besmisleno da budu u državnom vlasništvu, u odnosu na spašavanja državnih, a sada očito i privatnih kompanija državnim novcem.

Drugi problem je onaj gdje većina ljudi očito ne uzima u obzir što se moglo učiniti za isti iznos. Zbog toga naziv trošak propuštene prilike. I sada za to imamo školski primjer: Uljanik. Naime, ovih dana se vrti iznos od 10,5 milijardi kuna koji je potreban za saniranje Uljanika kako bi ga itko htio kupiti i da se proizvodnja nastavi. Pazite, to je 10,5 MILIJARDI kuna! Ako do sada nismo kao država nikad razmislili što se za neki iznos može napraviti bolje i drugačije, rekao bih da je ovako vrtoglavo visok iznos krajnje vrijeme za to.

U ovoj situaciji se može uspoređivati bezbroj različitih alternativa što se sve može napraviti s 10,5 milijardi kuna. No, za početak bi ljudi trebali shvatiti da čim taj zahtjev nije glatko odbijen od strane Vlade RH, očito je da se prostor za osiguravanje takvog iznosa može naći u našem proračunu. Odjednom ona fraza da je većina proračuna zadana i da nema puno manevarskog prostora više ne vrijedi!

U tom svjetlu, s obzirom da sam iz Svete Nedelje, grada u kojem je sjedište poduzeća Rimac automobili, postavio bih pitanje zašto Uljaniku dati 10,5 milijardi kuna, a Rimac automobilima ne? Ili možda poduzeću Gideon Brothers? Ipak su ta poduzeća globalni lideri u tehnologiji, za razliku od Uljanika, i sigurno bi toliki novac iskoristili puno bolje. Da bude jasno, nisam ni za kakvo subvencioniranje, ali ako se već razmišlja o tome da se privatnom poduzeću daju milijarde kuna, nije li legitimno pitanje može li se naći i bolje poduzeće od Uljanika?

A sada dolazimo do onoga što bih, recimo, ja napravio s 10,5 milijardi kuna poreznih obveznika. Ne bih ih im ni uzeo. Naime, već je prošlo neko vrijeme otkad je Ivica Brkljača napisao članak o smanjenju troška rada za poduzeća kroz smanjenje poreza na dohodak. U tom članku navodi podatak Ministarstva financija prema kojem je konsolidirana država u 2017. godini prikupila blizu 12 milijardi kuna od poreza na dohodak. Uzevši u obzir da je nakon toga provedeno rasterećenje poreza na dohodak, za očekivati je da će ove godine prihodi od poreza na dohodak biti niži i približiti se vrijednosti od 10,5 milijardi kuna.

Dakle, Vlada RH trenutno razmišlja o tome da ekvivalent cijelog iznosa poreza na dohodak koji će stanovnici RH uplatiti ove godine u proračun potroši na sanaciju Uljanika. Namjerno kažem "potroši" jer to ulaganje nije.

I zato je moj prijedlog da, ako se može naći prostora u proračunu za sanaciju Uljanika, može se naći i za potpuno ukidanje poreza na dohodak. Time bi Hrvatska postala privlačnija za nove investicije čime bi se dignula produktivnost, a s vremenom kroz rast BDP-a bi se nadomjestio privremeni gubitak poreznih prihoda zbog ukidanja poreza na dohodak. Dakle, win-win situacija. Za nekoliko godina bismo imali i manje poreze i više novca u proračunu za financiranje, nadam se, smislenih projekata.

 

VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
POLITIKA
HRVATSKA
O autoru
Davor Nađi je magistar ekonomije i član HNS-a. Trenutno radi kao zamjenik gradonačelnika Svete Nedelje, a prije toga je bio konzultant u IT sektoru. >>VIŠE
Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ljevičari su godinama pokušavali pronaći bolji način mjerenja kvalitete života, ali svaki je na kraju savršeno korelirao s BDP-om.

Bilo kuda, BDP svuda

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Odlične vijesti za sve koji planiraju pokrenuti biznis u Hrvatskoj.

Ukida se pečat, pojeftinjuju troškovi, a od jeseni tvrtke će se osnivati online i bez javnog bilježnika!

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Povijesna priča o državi koja je bila decentralizirana s ograničenom središnjom vladom prije osnutka SAD-a i Francuske revolucije.

Zlatno doba Nizozemske Republike: Kako je nastao srednji sloj u Europi

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Reformisti su osvojili uvjerljivo najviše glasova na izborima, ali nisu uspjeli postići dogovor s drugim strankama. Socijalni liberali su pogazili riječ i ušli u pregovore s nacionalistima...

U neočekivanom obratu Estonija je dobila vladu s desnim populistima

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Objavljeni su podaci IRS-a za 2016. godinu i pokazuje da se udio u prihodima najbogatijih 1% stanovništva smanjuje, ali ne i njihov udio u punjenju državnog proračuna.

Plaćaju li američki bogataši dovoljno poreza?

Ekonomija

PIŠE: DAMIR OMERBEGOVIĆ

Šampanjski socijalisti su osobe koje javno zagovaraju socijalističke ideje i veliku preraspodjelu imovine, ali žive raskošan život skupljajući veliku i vrijednu imovinu koju škrto čuvaju za sebe.

Šampanjski socijalizam

Politika

PIŠE: BORNA BJEDOV

Obično na BiH gledamo s visoka, a u nekim stvarima su se pokazali napredniji od nas.

Ako mogu Sarajlije, zašto ne bi mogla Vlada RH?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nositelj liste Pametno-Unija Kvarnera o EU regulaciji, porezima, slobodi govora, zaštiti okoliša...

EU izbori: Ivica Puljak (Pametno) odgovara na naša pitanja

Svijet

PIŠE: MARIO NAKIĆ

U predizbornoj kampanji Trump je obećao da će prekinuti beskonačne ratove na Bliskom istoku, a jučer je uložio veto na povlačenje SAD-a iz Jemena.

Toliko o ʼantiratnom predsjednikuʼ.

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Imamo dva različita primjera s istim ishodom. Bulj tretira hrvatske proizvođače kao invalide, a Borzan se pravi da uopće ne postoje.

Zašto naši političari podcjenjuju domaće proizvođače?

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Zagovornici povećanja donacija afričkim zemljama postali su apologeti modernog kolonijalizma jer se trude zadržati afričke države u ovisnosti o Zapadu.

Što su veće strane donacije, Afrika ima manje šanse za razvoj

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Sigurno ste se ovih dana susreli negdje s pitanjem zašto ljudi iskazuju tolike osjećaje prema jednoj katedrali dok u isto vrijeme djeca gladuju na drugom dijelu svijeta.

ʼA djeca u Africi umiru od gladiʼ nije argument nego dijagnoza

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: