Ako Vlada razmišlja o potrošnji 10 mlrd. kn za Uljanik, znači da može ukinuti porez na dohodak

FOTO: Wikipedia/Gov.hr
10.2.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Možemo naći mnogo boljih i korisnijih načina kako bi država mogla potrošiti taj novac, ali najkorisnije bi bilo da ga nije ni uzela.
PIŠE: DAVOR NAĐI

Više od istog autora
Kako bi izgledala cjelovita mirovinska reforma?
Pavić: Vlada ne može dekretom odrediti plaću od 7.500 kn, ali može od 3.000 kn
Zašto se povišenjem minimalca ne može riješiti demografski problem u RH
Kako reducirati izbjegavanje plaćanja poreza na minimum
[ANKETA] Kako ocjenjujete ministricu Divjak i promjene u obrazovnom sustavu?
Preporučeno za vas
Huić: Sindikati koriste potplaćene medicinske sestre za povećanje plaće uhljebima koji samo rade štetu
Neka Linić uloži svoju imovinu u Uljanik!
Zadrani će neuspješni koncert Rite Ore platiti većom cijenom vode
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
OPG-ima državna agencija ne priznaje ponudu iz SAD-a jer nema pečata i PDV-a
Miletić vrijeđa našu inteligenciju ako ozbiljno misli da ćemo povjerovati u nevinost IDS-a
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
HDZ je prije 5 godina najavio digitalizaciju javne uprave, ali Hrebak ju je proveo - u Bjelovaru
Autori South Parka maestralno se ʼzahvaliliʼ kineskim cenzorima zbog zabrane njihove serije
Na današnji dan Vlado Gotovac održao je najbolji politički govor u modernoj hrvatskoj povijesti
Tko je Hayek?
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Hrvatska ima veći udio žena u poduzetništvu od Švedske, Njemačke i Švicarske

Ako Vlada razmišlja o potrošnji 10 mlrd. kn za Uljanik, znači da može ukinuti porez na dohodak

Možemo naći mnogo boljih i korisnijih načina kako bi država mogla potrošiti taj novac, ali najkorisnije bi bilo da ga nije ni uzela.
PIŠE Davor Nađi

Kada raspravljamo o saniranju Uljanika, treba se vratiti korijenu problema. U RH ima mnogo problema, no jedan od glavnih je ekonomska nepismenost stanovništva. Neki će se možda uvrijediti, no činjenica je da se u našim školama to uglavnom ne uči, osim ako netko nije upisao srednju ekonomsku ili kasnije fakultet takvog usmjerenja.

Kao rezultat toga dolazimo do situacije gdje se javljaju dva velika problema. Prvi je da ljudi nemaju osjećaj da središnja država troši njihov, tj. naš novac. A drugi je da većina stanovništva ne razmišlja o oportunitetnom trošku, tj. o trošku propuštene prilike.

Upravo iz navedenih razloga su nam se događale Petrokemije, Uljanici i slična "strateška" poduzeća u kojima godinama spaljujemo milijarde i milijarde kuna. I to u zemlji u kojoj infrastruktura za internetski promet nije strateška, a proizvodnja začina, cipela i umjetnih gnojiva je. Pa da malo pojasnimo zašto su ranije navedena dva problema bitna.

Problem gdje ljudi nemaju osjećaj da središnja država troši njihov novac rezultira lošim političkim odlukama jer ljudi koji odlučuju, tada znaju da ih birači neće kazniti ako njihov novac troše nesavjesno. U takvom okruženju je lakše prodati priču da se spasilo radna mjesta, nego provoditi druge mjere koje će dugoročno biti puno korisnije, ali ih je pritom teže objasniti ljudima.

To što su ta radna mjesta spasili samo privremeno i što su time uništili mnoga druga radna mjesta zbog prevelikih poreznih opterećenja koja su potrebna da se takve politike financiraju, većina ili ne razumije ili ih nije briga. A da su ljudi bolje ekonomski educirani, lakše bi shvatili benefite poreznih rasterećenja ili privatizacije poduzeća za koja je besmisleno da budu u državnom vlasništvu, u odnosu na spašavanja državnih, a sada očito i privatnih kompanija državnim novcem.

Drugi problem je onaj gdje većina ljudi očito ne uzima u obzir što se moglo učiniti za isti iznos. Zbog toga naziv trošak propuštene prilike. I sada za to imamo školski primjer: Uljanik. Naime, ovih dana se vrti iznos od 10,5 milijardi kuna koji je potreban za saniranje Uljanika kako bi ga itko htio kupiti i da se proizvodnja nastavi. Pazite, to je 10,5 MILIJARDI kuna! Ako do sada nismo kao država nikad razmislili što se za neki iznos može napraviti bolje i drugačije, rekao bih da je ovako vrtoglavo visok iznos krajnje vrijeme za to.

U ovoj situaciji se može uspoređivati bezbroj različitih alternativa što se sve može napraviti s 10,5 milijardi kuna. No, za početak bi ljudi trebali shvatiti da čim taj zahtjev nije glatko odbijen od strane Vlade RH, očito je da se prostor za osiguravanje takvog iznosa može naći u našem proračunu. Odjednom ona fraza da je većina proračuna zadana i da nema puno manevarskog prostora više ne vrijedi!

U tom svjetlu, s obzirom da sam iz Svete Nedelje, grada u kojem je sjedište poduzeća Rimac automobili, postavio bih pitanje zašto Uljaniku dati 10,5 milijardi kuna, a Rimac automobilima ne? Ili možda poduzeću Gideon Brothers? Ipak su ta poduzeća globalni lideri u tehnologiji, za razliku od Uljanika, i sigurno bi toliki novac iskoristili puno bolje. Da bude jasno, nisam ni za kakvo subvencioniranje, ali ako se već razmišlja o tome da se privatnom poduzeću daju milijarde kuna, nije li legitimno pitanje može li se naći i bolje poduzeće od Uljanika?

A sada dolazimo do onoga što bih, recimo, ja napravio s 10,5 milijardi kuna poreznih obveznika. Ne bih ih im ni uzeo. Naime, već je prošlo neko vrijeme otkad je Ivica Brkljača napisao članak o smanjenju troška rada za poduzeća kroz smanjenje poreza na dohodak. U tom članku navodi podatak Ministarstva financija prema kojem je konsolidirana država u 2017. godini prikupila blizu 12 milijardi kuna od poreza na dohodak. Uzevši u obzir da je nakon toga provedeno rasterećenje poreza na dohodak, za očekivati je da će ove godine prihodi od poreza na dohodak biti niži i približiti se vrijednosti od 10,5 milijardi kuna.

Dakle, Vlada RH trenutno razmišlja o tome da ekvivalent cijelog iznosa poreza na dohodak koji će stanovnici RH uplatiti ove godine u proračun potroši na sanaciju Uljanika. Namjerno kažem "potroši" jer to ulaganje nije.

I zato je moj prijedlog da, ako se može naći prostora u proračunu za sanaciju Uljanika, može se naći i za potpuno ukidanje poreza na dohodak. Time bi Hrvatska postala privlačnija za nove investicije čime bi se dignula produktivnost, a s vremenom kroz rast BDP-a bi se nadomjestio privremeni gubitak poreznih prihoda zbog ukidanja poreza na dohodak. Dakle, win-win situacija. Za nekoliko godina bismo imali i manje poreze i više novca u proračunu za financiranje, nadam se, smislenih projekata.

 


VIŠE IZ RUBRIKE:
EKONOMIJA
POLITIKA
HRVATSKA
O autoru
Davor Nađi je magistar ekonomije i član HNS-a. Trenutno radi kao zamjenik gradonačelnika Svete Nedelje, a prije toga je bio konzultant u IT sektoru. >>VIŠE
Vezano
Plenkovićeva vlada - prije svega neprijatelj poreznih obveznika
Plenković i sindikat pali na testu socijalne pravednosti
Hrvatska je po oporezivanju potrošnje i uvoza druga u EU, a po prihodima od PDV-a uvjerljivi prvak
Građani Teksasa na referendumu izglasali da u Ustav uđe zabrana uvođenja poreza na dohodak
Vlada oslobodila nameta i deregulirala 20-ak profesija; turistički vodiči se pobunili
Vlada se opasno igra vatrom: Kako će povećanje minimalca utjecati na najranjivije?
Plenkovićeva vlada nije dugo izdržala kao fiskalno odgovorna; javna potrošnja se povećava 100% više od BDP-a
Sindikat upravlja ovom državom - i vodi je direktno u ponor
Hrvatska vlada opet spašava Croatiju Airlines, a Slovenci svoju aviokompaniju puštaju da propadne
Želite se riješiti zlorabitelja? Smanjite porezno opterećenje!
Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju
Zašto vlada mora pristati na svaki zahtjev sindikata državnih i javnih službenika
Neka susjedu crknu dvije!
Manipulacija: U naslovu kažu da građani podržavaju Kujundžićeve poreze, a pitali su samo troje ljudi
Pušači već uplaćuju u proračun trostruko više od troškova njihovog liječenja, ali novac ne završi u zdravstvu
Tko je tu lud? Novcem iz proračuna potiču proizvodnju šećerne repe, a onda oporezuju proizvode sa šećerom
Hoće li šećerni porez smanjiti pretilost u Hrvatskoj? Evo što kažu znanstvena istraživanja...
Zaustavimo Kujundžićevo ludilo: Potpišite peticiju protiv novih poreza!
Ova vlada se nikako ne može odmaknuti od socijalizma
Reakcije oporbe i koalicijskih partnera: HNS, Most i Pametno o Marićevoj poreznoj reformi
Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: LIZ WOLFE

Stanovnici Hong Konga žele sačuvati ono što imaju: bogatu metropolu koja njeguje zapadne vrijednosti

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS-ov doprinos kampanji ʼDa se bolje razumijemoʼ: Hrebak majstorski spustio Pupovcu i Škori

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?

Ekonomija

PIŠE: HENRY HAZLITT

Henry Hazlitt (1894-1993) bio je novinar i kolumnist koji je pisao o ekonomiji za New York Times, Wall Street Journal, Newsweek i druge poznate novine i časopise. Autor je knjige 'Economics In One Lesson' (1946).

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dobra vijest: Hrvati su među najboljim govornicima stranog engleskog jezika u svijetu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: