FOTO: Index.hr
ČITATELJI OCIJENILI
3

Usporedba minimalca u Hrvatskoj i Irskoj nema smisla, evo zašto!

PIŠE Mario Nakić
17.2.2017.

Usporedba minimalca u Hrvatskoj i Irskoj nema smisla, evo zašto!


PIŠE Mario Nakić

Populizam u našim medijima nema granica. Razina razumijevanja osnova tržišne ekonomije u našem narodu je izrazito niska i baš zato bi masovni mediji trebali pomoći u toj izrazito bitnoj edukaciji. Međutim, što ako i novinari ne razumiju isto? Onda imamo još veći problem, a to je širenje neznanja, dezinformacija ili potpuno pogrešnih teza.

Tako je jučer na Index-u objavljen članak u kojem su usporedili irsku i hrvatsku minimalnu plaću propisanu zakonom i što se za nju može kupiti. Cijela ova teza je postavljena na pogrešnim premisama i vodi u totalno krivom smjeru, a tekst završava zaključkom kako "je hrvatska minimalna plaća itekako mala, i u apsolutnom i u relativnom iznosu".

Za početak treba imati na umu da Irci primaju neto plaću bez doprinosa za zdravstveno osiguranje koje onda, ukoliko nemaju drukčije ugovoreno s poslodavcem, moraju sami posebno uplaćivati ako žele biti zdravstveno osigurani. Taj je model puno pošteniji, pravedniji i kvalitetniji od našeg, ali to trebamo imati na umu kad uspoređujemo neto plaće.

Druga stvar, još važnija, jest da visina minimalca nema veze s tržišnim ekonomskim zakonima, to je politička odluka. U zemljama poput Irske, gdje je nezaposlenost niska, minimalac ne igra apsolutno nikakvu ulogu jer radnik može u svakom trenutku lako pronaći drugi posao pa poslodavci ne mogu spuštati radničke plaće ispod tržišne razine jer bi u tom slučaju izgubili radnike. Kao što se radnici bore na tržištu za svoja radna mjesta, tako se i poslodavci na tržištu bore za što kvalitetniju radnu snagu. Drugim riječima, i da minimalca u Irskoj nema, plaće bi bile na istoj razini kao danas.

Razlog zbog kojeg većina zemalja u svijetu ima zakon o minimalnoj plaći jednostavno je političke prirode. Političari se tako prikazuju kao borci za radnička prava i oni koji štite radnike od izrabljivanja, a to je samo maska jer radnike štiti tržište i konkurencija među poslodavcima. I da u Irskoj nema minimalca, radnici bi jednako dobro živjeli. Dobar je primjer Švicarska gdje država ne propisuje minimalac, a Švicarci imaju najbolju prosječnu plaću u Europi.

U zemljama poput Hrvatske, gdje je nezaposlenost visoka, minimalac ima ulogu u gospodarstvu, ali onu negativnu, štetnu. Kod nas je minimalac očito propisan previsoko, a ne prenisko kao što neuki novinari Index-a tvrde, jer da je prenizak nezaposlenih praktički ne bi ni bilo! Index upozorava kako više od 100.000 ljudi u Hrvatskoj radi za minimalac u neto iznosu 2.621 kunu, ali zaboravlja da ima puno više onih koji ne rade, dakle pravi minimalac je 0 kuna. Masa nezaposlenih našla bi svoj prvi posao puno lakše da minimalca nema.

Koliko je usporedba minimalaca besmislena dovoljno govori podatak da je u Češkoj, koja ima minimalac oko 20 posto niži od Hrvatske, nezaposlenost 4 posto (najniža u Europskoj uniji), a prosječna plaća im je veća od Hrvatske (oko 1.000 eura neto). Osim toga, češka stopa siromaštva je 9 posto dok je hrvatska 21 posto. A kad bismo usporedili visinu minimalca u Hrvatskoj i Češkoj i što se sve za taj novac može kupiti, ispalo bi da je kod nas bolje. Shvaćate li sad besmisao teze o minimalcu? To uopće ne bi trebala biti tema.



Novo na Liberalu

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Od nacionalizacije gospodarskih divova i ulaganja u masivne socijalne programe do redova za kruh i života u konstantnom strahu razlika je samo u nekoliko godina.

Propast politike ʼdobrih namjeraʼ: Neimaština i očaj u Venezueli kao u ratnim zonama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Bosanskohercegovački novinar je iznio niz neistina i nebuloza o hrvatskom i turskom turizmu.

Zašto mediji prenose dezinformacije o hrvatskom i turskom turizmu koje je proširio Erdoganov fan?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Najveći pobornik povećanja minimalne plaće u SAD-u na 15 dolara po satu, svoje radnike plaća manje od toga.

Pobuna radnika u Sandersovom stožeru: Traže veće plaće i tvrde da su izrabljivani

Politika

PIŠE: SANDRA PAŠKVAN

Oni koji se najviše kunu u poštenje, često nisu takvi kako se predstavljaju u javnosti. Pogledajte kako izgledaju postupci Povjerenstva za sukob interesa protiv nekih članova Mosta i Živog zida.

Treći putevi, poštenje i sukob interesa

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Nakon Islanda i Švedske, lijevu vladu dobile su ove godine Finska i Danska. Još je samo Norveška ostala kao posljednji bastion konzervativno-liberalne uprave.

Skandinavija je ozbiljno skrenula ulijevo, ali najzanimljivija je nova premijerka Danske

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dennis Prager svjedočio je pred američkim Senatom gdje je ponovio svoje optužbe da Youtube cenzurira 20 posto njegovog sadržaja, i to 'samo zato što je konzervativac'.

Konzervativni youtuber, koji optužuje Google za cenzuru, manje je ʼcenzuriranʼ od ljevičara

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Primijetio sam da jako puno ljudi ne razumije kako funkcionira ovaj temeljni zakon tržišne ekonomije pa je potrebno objasniti na najjednostavniji način.

Ekonomija za neznalice (1): Zakon ponude i potražnje

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Liberalima bi trebalo biti važno samo da svi imamo jednako pravo kandidature i jednake mogućnosti. Ishod ne smije ovisiti o našim urođenim karakteristikama.

Zašto se liberali trebaju suprotstaviti spolnim kvotama

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novi ministar razvoja i investicija najavljuje porezne rezove i ukidanje zakonskih barijera za poslovanje i investiranje.

Nova grčka vlada najavljuje zaokret: ʼGrčka će postati najprivlačnija država za strane investitoreʼ

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iako se Ursuli von der Leyen može spočitati puno objektivnih primjedbi na njen rad i program, našim oporbenim zastupnicima smeta samo njena nacionalnost.

Sinčić i Kolakušić sramote Hrvatsku pred cijelom Europom

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Iz njegovog pitanja premijeru ispada kao da su domaći poslodavci dobri, a strani poslodavci krše radnička prava. Ali većina Hrvata se s njim ne slaže.

Hrvati preferiraju strane poslodavce, a Grmoja ih želi otjerati iz Hrvatske

Ekonomija

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Hrvatska je po udjelu radnika, zaposlenih u industrijskoj proizvodnji, na razini Njemačke i Austrije.

Kulić obmanjuje javnost: Mit o deindustrijalizaciji Hrvatske

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: