Vezani članci:
Jako bitna odluka Ustavnog suda o predmetu Krišto v. Pride, evo zašto
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Sudac Abramović: ʼDokazali smo da je panika moćnija od Ustavaʼ
Danas smo naučili da nitko neće štititi naša ustavna prava, moramo se sami za njih izboriti
Povijesna presuda Ustavnog suda RH: ʼSloboda govora se odnosi i na ideje koje vrijeđaju, šokiraju ili uznemirujuʼ
Ustavni sud potvrdio: Hrvatska je korporatistička država
Top 5 zanimljivosti koje su se dogodile dok je vijećao Ustavni sud
Zašto trebamo podržati Mostov referendum
Novi napadi na Liberal: Novinarka Jutarnjeg i urednik portala Direktno stali u obranu Vladinog glasnogovornika
Glasnogovornik Vlade se obrušio na Liberal zbog prenošenja Capakove izjave: ʼŠire fake news!ʼ
Žene, djeca i mladi - najčešće žrtve medijskog zastrašivanja u doba korone
Ako stvarno želi spasiti sezonu, Vlada će ukinuti Stožer
Nova pravila za svadbe su pakao za mladence i raj za birokraciju
RTL-ov portal iz čista mira napao Zadrane zato što - postoje
Lockdown u PGŽ - politički predizborni trik preko leđa malih poduzetnika, radnika i djece
Samo strogo: Vlada očito misli da ugostitelji već nisu dovoljno kažnjeni
Hoće li Vlada osnovati Stožer za demografiju? Evo koje bi mjere mogli uvesti...
Sve više političara za ukidanje mjera. D. Orešković: ʼUgasite besmislene mjere. Ugasite stožerʼ
Beroš dezinformira javnost o zabrani rada za teretane u EU
Kako bi mediji izvještavali o prosvjedu da je usmjeren protiv vlasti
Da novinari od početka postavljaju ovakva pitanja, Stožer bi bio raspušten davnih dana
Mjere ne djeluju. Treba ih postrožiti.
1% građana se ne pridržava mjera. Jesu li oni stvarno razlog tolikog širenja zaraze?
Propast taktike zastrašivanja: Većina Hrvata protiv lockdowna i policijskog sata, povjerenje u ʼstručnjakeʼ jako nisko
Prijedlog Vladi i Stožeru: Informiranje o koronavirusu može biti vjerodostojnije, jasnije i transparentnije
Privatni sportski centar u Varaždinu odbija zatvaranje usprkos preporuci Stožera: ʼTo što tražite od nas je protuustavnoʼ
Tko je kriv za rast broja ʼslučajevaʼ? Naravno, vi! A tko drugi?
Capak dezinformira javnost o ʼnajliberalnijim mjerama u EUʼ i mjerama u Portugalu
Javio se čovjek kojeg su novinari proglasili pijancem, a Markotić marginalcem. Ovo je njegova strana priče...
Najveću cijenu novinarskih hirova plaćaju prodavačice u trgovinama, a sada će i konobari
Novo na Liberalu:
Mises: Za inovacije je potrebna ekonomska sloboda
Elon Musk i sloboda govora
Američki birači vole kapitalizam više nego Trumpa, Harris i Taylor Swift
Čovjek koji ništa ne zna
Pitanja na koja Milanović ne želi odgovoriti
Hajdaš Dončić i Paunović su obojica fejk, glumci i pozeri
Studija: Zahtjevi za redistribucijom bogatstva vođeni su motivom zavisti, a ne pravde
Thomas Sowell: Zašto sam odbacio marksizam
WSJ o propasti dinara: Kako je Jugoslavija uništila vlastitu valutu
Milanović želi biti hrvatski Donald Trump
Kakva je bila špica sezone: U srpnju i kolovozu 92.000 domaćih turista više nego lani
Država je u ratu s obiteljskim smještajem. Ispaštat će domaći turisti
Kako su Ćimić i Index pokušali kreirati 'aferu' tamo gdje je nema
Prvi seks, laži i porez na nekretnine
Pearl Jam i svrha cijene u tržišnoj ekonomiji
Kako Vladine 'antiinflacijske mjere' ustvari potiču inflaciju
Nezavisna zastupnica razmontirala Tomaševića u ZG skupštini. Pogledajte video
Potpišite peticiju protiv 'Bit će krvi' zakona o maltretiranju vlasnika stanova
Zašto se Hrvati boje jugoslavenske zastave - pitaju se jugoslavenski novinari
Proslavljenom biologu Facebook obrisao profil jer je napisao da muškarac ne bi trebao boksati sa ženama
Plenkovićev portal u ksenofobnom ispadu napao turiste, pridružio mu se i Index
Pobjednici i gubitnici
Tko je u Hrvatskoj proširio dezinformacije o alžirskoj boksačici? Mojmira Pastorčić
Johan Norberg: Što uzrokuje ljudski napredak?
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće

Ustavni sud nije presudio da su mjere u skladu s Ustavom, već je odbacio prigovore zbog formalnog propusta


Piše: Stjepan Matić
Photo: Usud.hr
14.9.2020.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Ustavni sud nije presudio da su mjere u skladu s Ustavom, već je odbacio prigovore zbog formalnog propusta

Ustavni sud nije presudio da su mjere u skladu s Ustavom, već je odbacio prigovore zbog formalnog propusta


Piše: Stjepan Matić
Photo: Usud.hr
14.9.2020.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Odluku Ustavnog suda ste do sada zasigurno pročitali ili ste čuli kako je "Ustavni sud odlučio da su mjere bile u skladu sa zakonom". U ovome trenutku svaki portal uključivši i ovaj piše o tome. Ustavni sud je odlučio. No, o čemu zapravo?

Točkom I, pod a) Odluke spomenutog Suda,odlučeno je o pojedinim prijedlozima za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti pojedinih odredaba određenih zakona s Ustavom; točkom I pod b) odlučeno je o pojedinim prijedlozima za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti Odluka Stožera civilne zaštite s Ustavom; te je točkom II odlučeno o pravnom položaju zaštićenih najmoprimaca.

Kako su sve nas najviše pogodile upravo "mjere", ponajprije ću se osvrnuti na njih, ali samim time i na cijeli ovaj postupak pred Ustavnim sudom.

Dakle, mjere poput:

1) Odluka o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja
2) Odluka o načinu održavanja pogreba i posljednjih ispraćaja
3) Odluka o mjeri strogog ograničavanja zadržavanja na ulicama i drugim javnim mjestima
4) Odluke o nužnim mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID – 19
5) Odluka o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka u Republici Hrvatskoj
6) Odluka o privremenoj zabrani prelaska preko graničnih prijelaza Republike Hrvatske

sud je "odbacio jer predlagatelji nisu naveli ustavnopravne relevantne razloge za osporavanje ustavnosti i zakonitosti, a iz pribavljenih očitovanja proizlazilo je to da su za donošenje osporenih akata postojali objektivni i racionalni razlozi".

Što to zapravo znači?

To znači da predlagatelji za pokretanje postupka ocjene suglasnosti spomenutih mjera s Ustavom i zakonom nisu naznačili koje im je Ustavom zajamčeno pravo bilo povrijeđeno, odnosno predlagatelji u svojim prijedlozima za ocjenu suglasnosti pojedinih mjera nisu naveli konkretne i obrazložene razloge povrede određenog ustavnog prava, a kako bi Ustavni sud mogao odlučiti o ustavnopravnoj biti stvari.

Dakle, zbog formalnopravnog propusta predlagatelja, ustavni suci zapravo nisu ni odlučivali konkretno o pojedinim mjerama, već su prijedloge odbacili budući da ne zadovoljavaju točno navedene uvjete za podnošenje prijedloga za pokretanje postupka ocjene suglasnosti.

O mjerama i njihovoj suglasnosti zapravo nije ni odlučeno već naprotiv, o tome nije ni pokrenut postupak jer za to nisu ispunjeni određeni uvjeti.

Važno je za napomenuti kako ne treba miješati prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom sa zahtjevom za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih propisa. Naime, dok je podnošenjem zahtjeva postupak već pokrenut, o pokretanju postupka, kad je riječ o prijedlogu, Ustavni sud tek odlučuje rješenjem hoće li prihvatiti prijedlog i pokrenuti postupak.

Bit ću slobodan napisati laički kako sud nije uopće odlučio da su mjere u skladu ili da nisu u skladu s Ustavom RH, već je prijedloge odbacio budući ne zadovoljavaju uvjete propisane člankom 39. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, a koji taksativno navodi uvjete koje mora ispunjavati svaki zahtjev odnosno prijedlog.

OK. Tko je onda krivac, tko podnosi prijedlog, a tko zahtjev?

U ljudskoj je naravi da traži krivca, a tako je i ovdje čini mi se Ustavni sud iz svojih ruku bacio vrući krumpir u ruke nepoznatog predlagatelja zbog kojeg nije ni mogao pokrenuti postupak ocjene suglasnosti mjera s Ustavom RH. No, vratimo se mi pitanju.

Prijedlog može predložiti svaka fizička i pravna osoba dok Zahtjev mogu podnijeti samo jedna petina zastupnika Hrvatskog sabora, radno tijelo Hrvatskog sabora, predsjednik Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske, Vrhovni ili drugi sud Republike Hrvatske ili pučki pravobranitelj.

Kako je Ustavni sud donio odluku kojom se odbacuju prijedlozi, izgleda da su se građani sami pokušali izboriti za ograničenja svojih ustavnih prava i to na način da su tražili samo priliku otvaranja postupka ocjene suglasnosti s mjerama dok iste institucije prethodno nabrojane, a čiji je to u krajnju ruku i posao, nisu učinile. Ako ništa, ovo je samo pokazalo kako se na kraju uvijek građani trebaju i moraju oslanjati isključivo na sebe, ne na institucije, jer očigledno i one imaju pametnijeg posla od samog pojedinca.

Na kraju krajeva pojedinac ide ispred države, a ako čitate Liberal, onda Vam o tome ne moramo puno dalje pisati.

Dakle, o prijedlozima za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba Zakona o sustavu civilne zaštite, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima, Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, kao i o mjerama, sud nije odlučio već je naprosto odbacio prijedloge tj. nije prihvatio prijedloge za otvaranje samih postupka, a u kojima bi se tek naknadno donijela odluka.

Nadalje, opet laički rečeno, Ustavni sud je pokrenuo vlastiti postupak za odlučivanje o zabrani rada nedjeljom za vrijeme između 27. travnja 2020. godine do 26. svibnja 2020. godine, a koju je donio Nacionalni stožer civilne zaštite. Ovdje je Ustavni sud utvrdio da ta mjera zabrane rada nedjeljom u utvrđenom razdoblju nije ispunjavala zahtjeve razmjernosti. Ovo je jako važna odluka Ustavnog suda. Naime, ovdje je baš odlučeno u postupku kako spomenuta mjera nije bila niti nužna niti svrsishodna, za donošenje. Važna je ponajprije jer daje jaku pravnu osnovu mnogobrojnim poduzetnicima, trgovcima i svim ostalim građanima na tržištu koji su izgubili odnosno bilježili pad prihoda upravo zbog ove mjere, za razmišljanje o pokretanju određenog postupka pred nadležnim sudom. Napominjem kako odlazak u parnicu iziskuje određene troškove pa treba razmotriti rizik ulaženja u istu, no s odlukom Ustavnog suda mišljenja sam kako postoji mogućnost da se država nađe u mnogobrojnim problemima vezanih za naknadu štete trgovačkim društvima i ostalima pogođenim ovom mjerom.

Iako je Ustavni sud zapravo donio jednu jako bitnu i ponajprije kontroverznu odluku, budući je izvršna vlast na čelu s predsjednikom Vlade još donedavno čvrsto stajala iza svake mjere Civilnog stožera, u drugu ruku je donijela sljedeću, krajnje (za današnje vrijeme) ne prihvatljivu odluku.

Naime, Ustavni sud je odlučio i o pojedinim odredbama Zakona o najmu stanova te Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o najmu stanova na način da se većina tereta održavanja nekretnine ponovno vraća pod obveze vlasnika stana, a ne korisnika, kao i što se sama najamnina smanjuje. Dakle, vlasnik nekretnine kojom ne može slobodno raspolagati (riječ je o zakonu ograničenom pravu vlasništva) više nema pravo ni zahtijevati neznatno povećanje najamnine, već će morati i sam snositi pojedine troškove održavanja odnosno stanovanja zaštićenog najmoprimca. Nažalost, očigledno je da je riječ o političkoj odluci, ne o pravnoj niti profesionalnoj budući je sama odluka protivna svim pravnim načelima kao i samom Ustavnom zajamčenom pravu – pravu vlasništva.

Zaključno, Ustavni sud je dakle odlučio o samo jednoj mjeri (zabrana rada nedjeljom za određeno razdoblje) te je zaštićenim najmoprimcima donio smanjenje troškova za korištenje nekretnine u najmu dok o ostalim mjerama zapravo nije ni donijeta meritumna odluka. Rekao bih pomalo kukavički, i neprofesionalno.

O razlozima se jedino može nagađati, no stvari ipak postaju jasnije kada se vidi način odabira ustavnih sudaca te nas ovakve, političke, ne i pravne odluke, ponovno vraćaju na početak – treba li i ako da, kako mijenjati odabir sudaca za mjesto Ustavnog suca Republike Hrvatske s ciljem ostvarivanja zadaće samog Ustavnog suda, a koja se sastoji od nadziranja i ostvarivanja vladavine prava.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

STJEPAN MATIĆ
Stjepan Matić je odvjetnik u Odvjetničkom društvu u Zagrebu specijaliziranom za trgovačko pravo. Pobornik slobodne trgovine i prava. Slobodno vrijeme provodi daljnjim usavršavanjem kako na poslovnom tako i na osobnom planu.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.