Ustavni sud nije presudio da su mjere u skladu s Ustavom, već je odbacio prigovore zbog formalnog propusta

FOTO: Usud.hr
14.9.2020.
ČITATELJI OCIJENILI
5
Preporučeno za vas
Huić: Sindikati koriste potplaćene medicinske sestre za povećanje plaće uhljebima koji samo rade štetu
Feministička kolumnistica napustila Guardian nakon članka u kojem tvrdi da ženu definira spol, a ne osjećaj
Ovo nije humano: Beljak htio ispasti faca, Plenkovićev ministar ga uništio...
Huić o ideji da država uloži još 10 mlrd. kn u Uljanik: ʼTo bi sj*balo javne financijeʼ
Ako Vlada pomogne Uljaniku, morat će i svima ostalima
Autori South Parka maestralno se ʼzahvaliliʼ kineskim cenzorima zbog zabrane njihove serije
Porezna uprava smislila nove načine da privatnicima zagorča život. Ako je ovo ʼrasterećenjeʼ...
Obersnel ljut što više ne može reketariti taksiste
Mit o izumiranju socijalne države, 2. dio: Razvijene države povećavaju poreznu presiju
Hrvatska ima veći udio žena u poduzetništvu od Švedske, Njemačke i Švicarske
Porezni obveznici traže od države da transparentno objavi sva jamstva kojima su političari zadužili građane
Digitalni porez nema veze s pravdom i neće pogoditi velike korporacije nego male biznise i startupe
Plenković se kiti tuđim perjem i busa u prsa dok Hrvatska zaostaje
Sveta Nedelja ukida naknadu za taksiste i smanjuje paušal u turizmu na zakonski minimum
Europska liberalna grupacija promijenila svoje ime; evo zašto...
Grad Dubrovnik se baca u nekretninski biznis i ugostiteljstvo, a gradonačelnik privatnicima prijeti zabranom
The Economist: Što su liberali učinili za nas?
Vaclav Klaus: Kako smo reformirali češko gospodarstvo
Europska unija - gospodarski div između SAD-a i Kine
Efekt leptira ili što ima ekonomija zajedničko s klimatologijom

Ustavni sud nije presudio da su mjere u skladu s Ustavom, već je odbacio prigovore zbog formalnog propusta

Odluku Ustavnog suda ste do sada zasigurno pročitali ili ste čuli kako je "Ustavni sud odlučio da su mjere bile u skladu sa zakonom". U ovome trenutku svaki portal uključivši i ovaj piše o tome. Ustavni sud je odlučio. No, o čemu zapravo?

Točkom I, pod a) Odluke spomenutog Suda,odlučeno je o pojedinim prijedlozima za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti pojedinih odredaba određenih zakona s Ustavom; točkom I pod b) odlučeno je o pojedinim prijedlozima za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti Odluka Stožera civilne zaštite s Ustavom; te je točkom II odlučeno o pravnom položaju zaštićenih najmoprimaca.

Kako su sve nas najviše pogodile upravo "mjere", ponajprije ću se osvrnuti na njih, ali samim time i na cijeli ovaj postupak pred Ustavnim sudom.

Dakle, mjere poput:

1) Odluka o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja
2) Odluka o načinu održavanja pogreba i posljednjih ispraćaja
3) Odluka o mjeri strogog ograničavanja zadržavanja na ulicama i drugim javnim mjestima
4) Odluke o nužnim mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja za vrijeme trajanja proglašene epidemije bolesti COVID – 19
5) Odluka o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka u Republici Hrvatskoj
6) Odluka o privremenoj zabrani prelaska preko graničnih prijelaza Republike Hrvatske

sud je "odbacio jer predlagatelji nisu naveli ustavnopravne relevantne razloge za osporavanje ustavnosti i zakonitosti, a iz pribavljenih očitovanja proizlazilo je to da su za donošenje osporenih akata postojali objektivni i racionalni razlozi".

Što to zapravo znači?

To znači da predlagatelji za pokretanje postupka ocjene suglasnosti spomenutih mjera s Ustavom i zakonom nisu naznačili koje im je Ustavom zajamčeno pravo bilo povrijeđeno, odnosno predlagatelji u svojim prijedlozima za ocjenu suglasnosti pojedinih mjera nisu naveli konkretne i obrazložene razloge povrede određenog ustavnog prava, a kako bi Ustavni sud mogao odlučiti o ustavnopravnoj biti stvari.

Dakle, zbog formalnopravnog propusta predlagatelja, ustavni suci zapravo nisu ni odlučivali konkretno o pojedinim mjerama, već su prijedloge odbacili budući da ne zadovoljavaju točno navedene uvjete za podnošenje prijedloga za pokretanje postupka ocjene suglasnosti.

O mjerama i njihovoj suglasnosti zapravo nije ni odlučeno već naprotiv, o tome nije ni pokrenut postupak jer za to nisu ispunjeni određeni uvjeti.

Važno je za napomenuti kako ne treba miješati prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom sa zahtjevom za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih propisa. Naime, dok je podnošenjem zahtjeva postupak već pokrenut, o pokretanju postupka, kad je riječ o prijedlogu, Ustavni sud tek odlučuje rješenjem hoće li prihvatiti prijedlog i pokrenuti postupak.

Bit ću slobodan napisati laički kako sud nije uopće odlučio da su mjere u skladu ili da nisu u skladu s Ustavom RH, već je prijedloge odbacio budući ne zadovoljavaju uvjete propisane člankom 39. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu, a koji taksativno navodi uvjete koje mora ispunjavati svaki zahtjev odnosno prijedlog.

OK. Tko je onda krivac, tko podnosi prijedlog, a tko zahtjev?

U ljudskoj je naravi da traži krivca, a tako je i ovdje čini mi se Ustavni sud iz svojih ruku bacio vrući krumpir u ruke nepoznatog predlagatelja zbog kojeg nije ni mogao pokrenuti postupak ocjene suglasnosti mjera s Ustavom RH. No, vratimo se mi pitanju.

Prijedlog može predložiti svaka fizička i pravna osoba dok Zahtjev mogu podnijeti samo jedna petina zastupnika Hrvatskog sabora, radno tijelo Hrvatskog sabora, predsjednik Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske, Vrhovni ili drugi sud Republike Hrvatske ili pučki pravobranitelj.

Kako je Ustavni sud donio odluku kojom se odbacuju prijedlozi, izgleda da su se građani sami pokušali izboriti za ograničenja svojih ustavnih prava i to na način da su tražili samo priliku otvaranja postupka ocjene suglasnosti s mjerama dok iste institucije prethodno nabrojane, a čiji je to u krajnju ruku i posao, nisu učinile. Ako ništa, ovo je samo pokazalo kako se na kraju uvijek građani trebaju i moraju oslanjati isključivo na sebe, ne na institucije, jer očigledno i one imaju pametnijeg posla od samog pojedinca.

Na kraju krajeva pojedinac ide ispred države, a ako čitate Liberal, onda Vam o tome ne moramo puno dalje pisati.

Dakle, o prijedlozima za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba Zakona o sustavu civilne zaštite, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim izborima, Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, kao i o mjerama, sud nije odlučio već je naprosto odbacio prijedloge tj. nije prihvatio prijedloge za otvaranje samih postupka, a u kojima bi se tek naknadno donijela odluka.

Nadalje, opet laički rečeno, Ustavni sud je pokrenuo vlastiti postupak za odlučivanje o zabrani rada nedjeljom za vrijeme između 27. travnja 2020. godine do 26. svibnja 2020. godine, a koju je donio Nacionalni stožer civilne zaštite. Ovdje je Ustavni sud utvrdio da ta mjera zabrane rada nedjeljom u utvrđenom razdoblju nije ispunjavala zahtjeve razmjernosti. Ovo je jako važna odluka Ustavnog suda. Naime, ovdje je baš odlučeno u postupku kako spomenuta mjera nije bila niti nužna niti svrsishodna, za donošenje. Važna je ponajprije jer daje jaku pravnu osnovu mnogobrojnim poduzetnicima, trgovcima i svim ostalim građanima na tržištu koji su izgubili odnosno bilježili pad prihoda upravo zbog ove mjere, za razmišljanje o pokretanju određenog postupka pred nadležnim sudom. Napominjem kako odlazak u parnicu iziskuje određene troškove pa treba razmotriti rizik ulaženja u istu, no s odlukom Ustavnog suda mišljenja sam kako postoji mogućnost da se država nađe u mnogobrojnim problemima vezanih za naknadu štete trgovačkim društvima i ostalima pogođenim ovom mjerom.

Iako je Ustavni sud zapravo donio jednu jako bitnu i ponajprije kontroverznu odluku, budući je izvršna vlast na čelu s predsjednikom Vlade još donedavno čvrsto stajala iza svake mjere Civilnog stožera, u drugu ruku je donijela sljedeću, krajnje (za današnje vrijeme) ne prihvatljivu odluku.

Naime, Ustavni sud je odlučio i o pojedinim odredbama Zakona o najmu stanova te Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o najmu stanova na način da se većina tereta održavanja nekretnine ponovno vraća pod obveze vlasnika stana, a ne korisnika, kao i što se sama najamnina smanjuje. Dakle, vlasnik nekretnine kojom ne može slobodno raspolagati (riječ je o zakonu ograničenom pravu vlasništva) više nema pravo ni zahtijevati neznatno povećanje najamnine, već će morati i sam snositi pojedine troškove održavanja odnosno stanovanja zaštićenog najmoprimca. Nažalost, očigledno je da je riječ o političkoj odluci, ne o pravnoj niti profesionalnoj budući je sama odluka protivna svim pravnim načelima kao i samom Ustavnom zajamčenom pravu – pravu vlasništva.

Zaključno, Ustavni sud je dakle odlučio o samo jednoj mjeri (zabrana rada nedjeljom za određeno razdoblje) te je zaštićenim najmoprimcima donio smanjenje troškova za korištenje nekretnine u najmu dok o ostalim mjerama zapravo nije ni donijeta meritumna odluka. Rekao bih pomalo kukavički, i neprofesionalno.

O razlozima se jedino može nagađati, no stvari ipak postaju jasnije kada se vidi način odabira ustavnih sudaca te nas ovakve, političke, ne i pravne odluke, ponovno vraćaju na početak – treba li i ako da, kako mijenjati odabir sudaca za mjesto Ustavnog suca Republike Hrvatske s ciljem ostvarivanja zadaće samog Ustavnog suda, a koja se sastoji od nadziranja i ostvarivanja vladavine prava.

VIŠE IZ RUBRIKE:
LJUDSKA PRAVA
HRVATSKA
O autoru
Stjepan Matić diplomirani je pravnik koji trenutno praksu odvjetničkog vježbenika obavlja u Odvjetničkom društvu u Zagrebu specijaliziranom za trgovačko pravo. Pobornik slobodne trgovine i prava. Slobodno vrijeme provodi daljnjim usavršavanjem kako na poslovnom tako i na osobnom planu. >>VIŠE
Vezano
Pobornici strožih mjera nisu svjesni svoga utjecaja na širenje epidemije
Preliminarno izvješće: Učinci lockdowna u SAD-u
Liječnički sindikat nije zadovoljan, po njima nema dovoljno oboljelih
Dnevna poslanica Đikića Hrvatima
Što o Koronafestu kaže prava struka - psihijatar Torre: ʼMi ne živimo već 9 mjeseci, živi koronaʼ
Hrvatska treba postrožiti mjere. Evo zašto...
Povučena velika američka studija o korisnosti maski protiv covida, situacija se nije razvijala prema planu
Zašto usporedba kuge i korone nema nikakvog smisla
Čačić je od ožujka do studenog negdje izgubio 18 respiratora. Sad šizi
3 najčešće teorije zavjere o koroni
Varaždinska županija financira druženja umirovljenika u jeku epidemije
Evo kako Nova TV obmanjuje javnost o koroni i slovenskim mjerama
Propast taktike zastrašivanja: Većina Hrvata protiv lockdowna i policijskog sata, povjerenje u ʼstručnjakeʼ jako nisko
Prijedlog Vladi i Stožeru: Informiranje o koronavirusu može biti vjerodostojnije, jasnije i transparentnije
Privatni sportski centar u Varaždinu odbija zatvaranje usprkos preporuci Stožera: ʼTo što tražite od nas je protuustavnoʼ
Udri jače, banijače!
Švedska strategija pod udarom kritičara u zemlji i izvan nje, ali Šveđani sada vjeruju Tegnellu više no ikada
Korona je najveći problem za Hrvatsku - misli 9% građana
Nekoliko podataka o zdravstvu koje trebate znati da biste sagledali širu sliku
Tko je kriv za rast broja ʼslučajevaʼ? Naravno, vi! A tko drugi?
Novo na Liberalu
VIŠE TEKSTOVA
Najtraženije na Liberalu
Zanima vas nešto drugo? Tu unesite pojam koji želite pretražiti:
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | OGLAŠAVANJE | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: