Vezani članci:
Mnogi napuštaju Hrvatsku zbog posla, a uvozit ćemo radnike. Što je u tome čudno?
Filipinski radnici - cijenjeni i traženi u cijelom svijetu, ali ne i za ministra Pavića
Ovo je jedino rješenje demografskog problema (i neće se svima svidjeti)
Ima li većih socijalista nego na hrvatskoj desnici?
Zabrana rada nedjeljom: Svi postavljaju kriva pitanja
Zurovec u Saboru pozvao na fleksibilizaciju radne imigracije
Dodatna regulacija digitalnih platformi za rad naštetit će svima - i korisnicima i dostavljačima
Vlada će zabraniti nekim radnicima rad nedjeljom. Ovo su pravna pitanja koja će morati objasniti
Zašto je tako teško dati otkaz neradniku u javnoj upravi? Zbog lošeg Zakona o radu
Dva zakona protiv rada na crno nisu suzbila rad na crno pa Vlada predlaže još jedan
Prosječni Hrvat se u životu naradi puno manje od stanovnika drugih država EU
Rad od doma - tko treba plaćati režije?
Sud ih kaznio zbog izrabljivanja radnica iako radnice tvrde da nisu izrabljene
Hrvati su institucionalizirali strah od otkaza
Vjerski argumenti protiv zabrane rada nedjeljom: Što bi rekao Isus?
Mit o sukobu rada i kapitala
Hrvati imaju dva fetiša: zabrane i blagajnice u trgovačkim centrima
Peticija za zabranu rada nedjeljom, ponedjeljkom, utorkom i srijedom
Za novinara Slobodne Dalmacije RH ima previše fleksibilno tržište rada. I zato ljudi odlaze...
Izrabljuje li Amazon svoje radnike?
UK: Automatizacija uništila 800.000 radnih mjesta, a kreirala 3,5 milijuna novih
Hrvati imaju najkraći radni tjedan u Europskoj uniji
Pametni ljudi davno su shvatili da nije bogat onaj tko puno ima, već onaj tko malo treba
6 razloga za NE pokrenuti biznis u Hrvatskoj
Ako ne možeš zaraditi 6.000 kuna, nemoj raditi!
Što je to pravedna plaća?
Ekonomska sloboda je radnička sloboda
Kako su hrvatski antikapitalisti naučili da je fizički rad sranje
Hrvatska - društvo koje je odustalo od rada
Stopa zaposlenosti: Hrvatska najgora među zemljama istočne EU, čak 30% gora od Estonije
Novo na Liberalu:
Zašto Milanović napada ustavne suce koje je sam predložio? Želi ih zastrašiti
Marijana Puljak za saborskom govornicom izvrijeđala hrvatske radnike
Milei ukinuo državnu novinsku agenciju zbog 'širenja propagande'
Odlična vijest: Hrvatska ima uvjerljivo najveći godišnji rast BDP-a u EU
Reklama koja prikazuje obiteljsko nasilje na šaljiv način je neprimjerena - kaže pravobraniteljica Ljubičić
Najveća kupovina glasova u povijesti RH
Ima li smisla da država sufinancira bogataše pri kupovini luksuznih automobila?
Regulacije nisu suprotnost slobodnom tržištu nego njegov sastavni dio
Član predsjedništva Fokusa uhljebio u državnu agenciju 10 stranačkih kolega u 4 mjeseca
Odjeci Februarske revolucije: Lijeva oporba treba zajednički izaći na izbore
Možemo nije suprotnost HDZ-u nego konkurencija
Potpuni debakl medija i crvene revolucije: Sad se vidi koliki im je doseg
Huškanje na imigrante kao politička strategija za prikupljanje glasova
Einstein o slobodi govora, birokraciji i individualizmu
Centar: Vlada od Vujnovca stvara prvog hrvatskog oligarha
Rezultati izbora u Nizozemskoj trebali bi u Europi biti shvaćeni kao grubo buđenje
Novi predsjednik Argentine obećao rezanje potrošnje, ukidanje ministarstva obrazovanja i državne banke
Iranofilija u BiH sve izraženija, mediji se to više i ne trude prikriti
Mediji su iz političkih razloga pokušali zataškati motiv masovnog ubojstva u školi u Nashvilleu
Što kažu obični Palestinci iz Gaze: 'Hamas je kriv za ratove, a mi plaćamo cijenu'
Medijske manipulacije o rezoluciji UN-a i glasanju Hrvatske 'protiv primirja u Gazi'
Tko su zapadni palestinofili? Možemo ih svrstati u tri skupine, ovo su njihove karakteristike
Izrael sada treba stati na loptu i odustati od kopnene ofenzive, ali to neće učiniti zbog jednog čovjeka
Kako je došlo do simpatija dijela zapadne ljevice prema islamističkim teroristima?
Bombardiranje bolnice u Gazi - primjer medijskih manipulacija i propagande
Europska unija mora hitno mijenjati imigrantsku politiku
Orwell o intelektualcima i novinarima, kao da je danas: 'Oni koji bi trebali čuvati slobodu, najviše je preziru'
Kako je feminizam spao na ovo?
Kako su mediji sasvim nenamjerno pomogli ekspanziji hrvatskog turizma
John Stuart Mill je 1869. predlagao 'slobodno tržište' među spolovima

Uvoz jeftine radne snage - dobra ili loša ideja?


Piše: Mario Nakić
5.7.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

Uvoz jeftine radne snage - dobra ili loša ideja?


Piše: Mario Nakić
5.7.2017.
Prosječna ocjena čitatelja: 3

U vrijeme dok se Europska unija počela širiti na zemlje nekadašnjeg Istočnog bloka i bivše Jugoslavije, mnogi su predviđali da će to biti kraj EU zbog mentaliteta i drukčijih vrednovanja, pristupa radu itd. Međutim, zapadne su zemlje dobro znale što rade i na kraju su upravo one najviše profitirale (i to mislim u pozitivnom smislu, što moram naglasiti budući da je u Hrvatskoj riječ "profit" iz nekog bolesnog razloga demonizirana).

Što su države poput Njemačke, Velike Britanije, Irske, Švedske i drugih razvijenih zemalja zapada i sjevera Europe dobile pripajanjem Poljske, Slovenije, Mađarske, Hrvatske, pitate se? Jeftinu radnu snagu koja im je poslužila kao dodatni "boost" njihovim nacionalnim gospodarstvima.

Računica je jednostavna. Kad je standard života visok i nezaposlenost niska, a uz to imate i bogatu socijalnu državu poput Njemačke, Danske ili Švedske, onda će građani pažljivo birati poslove. Ne zbog kompleksa uslijed lošeg odgoja i indoktrinacije kao kod nas, nego čisto zato što mogu. To dovodi do povišenja cijene rada, a kad je cijena rada visoka, onda rastu i cijene roba i usluga. To smanjuje kupovnu moć stanovništva i standard pada. Takav problem može se riješiti samo otvaranjem granice i masovnim uvozom radne snage izvana.

Ljudi kad emigriraju, naravno da idu u bolje, znači da se migracija stanovništva uvijek odvija iz ekonomski slabije razvijene zemlje u ekonomski bolje razvijenu, nikad obratno. Imigrant će u novoj zemlji, svjestan da je samo "stranac" koji kreće opet od nule, zaboraviti na sve povlastice koje je imao u svojoj rodnoj zemlji i pritom mislim prvenstveno na one mentalne povlastice.

Znate ono kad ovdje kažu (a sigurno ste to čuli masu puta): "Zar sam završila fakultet da bih sad radila za 2.500 kuna?" ili "Zar sam zato studirao da bih sad konobario na moru za 5.000 kn?". Dakle, sve to zaboravljaju kad dođu u novu zemlju, znaju da poslodavce ne zanima puno ni njihov stupanj obrazovanja ni njihov status u matičnoj zemlji. Radit će prvo što im se ponudi s nadom da će s vremenom doći u situaciju da promijene radno mjesto ili ostvare poslovni napredak (što se obično i dogodi).

To je klasična win-win situacija na slobodnom tržištu. Poslodavac je dobio jeftinu radnu snagu koja pristaje raditi koliko god je potrebno, imigrant je dobio posao i priliku da se dokaže te nadu da će s vremenom moći lijepo živjeti u razvijenoj zemlji, a cijelo društvo dobiva posljedično uslugu i robu po povoljnim cijenama zahvaljujući upravo toj, jeftinoj radnoj snazi iz uvoza. Stoga ne čudi da je Irska poticala uvoz radne snage. Misli li itko da su to radili zato što vole Hrvate i Poljake i zato što bi im baš dobro došlo nekoliko stotina tisuća Balkanaca? Ne, to su sve radili zato što razumiju ekonomiju i kako tržište funkcionira te im je upravo takav pristup omogućio ekonomski rast.

U Hrvatskoj danas imamo situaciju da kronično nedostaje radne snage, pogotovo za rad na moru. Procjenjuje se da čak 100.000 registriranih nezaposlenih nije zapošljivo te ne iskazuju interes za rad. Mnogi kažu da je to zato što poslodavci ne nude veće plaće i bolje uvjete. Vjerojatno je i to djelomično točno, no ostaje ona činjenica da Hrvati, baš poput drugih naroda, ne pristaju u vlastitoj zemlji raditi bilo što. Postoji cijeli niz zanimanja i poslova koje domicilno stanovništvo smatra manje vrijednim i te poslove neće raditi za bilo kakav novac, a pogotovo ne za onoliko koliko bi prosječni poslodavac za njega mogao izdvojiti.

Nas u Hrvatskoj posebno guše porezna opterećenja na plaću i enormno visok PDV koji čini naš turizam manje konkurentnim u startu u odnosu na sve obližnje zemlje. Taj problem naša država očito još ne želi rješavati pa je Vlada priskočila drugoj opciji koja bi privremeno možda mogla pomoći, a to je povišenje kvota za uvoz radne snage iz zemalja koje nisu članice EU.

S obzirom da u Europskoj uniji realno nema zemlje koja je ekonomski slabije razvijena od Hrvatske (osim možda Bugarske, ali i ona će nas prestići), mi ne možemo očekivati doseljavanje radne snage iz drugih EU zemalja. Moramo se otvoriti i trebalo bi potpisati sporazume o slobodnom radu sa susjednim i obližnjim zemljama, prvenstveno BiH, Srbijom, Albanijom, Kosovom, Makedonijom itd. I onda se nadati da će naš standard i naše plaće biti za njihove građane privlačne, a to baš nije sigurno.

Neki tvrde da će takav uvoz jeftinije radne snage loše utjecati na naše gospodarstvo jer će spustiti cijene rada. To je potpuno pogrešno tumačenje ekonomskih zakona, a u praksi je pobijeno nebrojeno puta. Irski radnici nisu izgubili na vrijednosti svoga rada kad su pustili masovno useljavanje. Imigranti nisu konkurentni s domicilnim stanovništvom, osim s onim domicilnim stanovništvom koje nema baš nikakvih vještina i znanja. Uvoz radnika neće ugroziti nikoga, ali će nam omogućiti povoljnije cijene na tržištu, a samim time i bolji životni standard. Osim toga, oni će privređivati ovdje i trošiti dio svoje zarade u Hrvatskoj. Uvoz radne snage uvijek, baš uvijek ostavlja vrlo pozitivan utjecaj na gospodarstvo zemlje u koju se uvozi.

Velike ekonomske sile, poput SAD-a, Australije, Velike Britanije, Njemačke i danas Irske, ne bi nikada bile toliko bogate da nisu barem u jednom periodu masovno uvozili jeftinu radnu snagu iz slabije razvijenog svijeta. Amerikanci i dan-danas, usprkos populističkoj retorici nekih političara, i dalje toleriraju desetak milijuna ilegalnih imigranata u svojoj zemlji. Oni imaju jake i dobro organizirane službe koje bi mogle, da žele, vrlo lako locirati i automatski deportirati svakoga od njih. Što mislite, zašto to ne čine? Ne zbog toga što su "dobri", nego iz istog razloga iz kojeg je irska država nedavno poticala zapošljavanje imigranata. Zato što znaju da od toga imaju koristi.

Stoga svi strahovi od "jeftine radne snage iz uvoza" padaju u vodu pred jasnim zakonima ekonomije i brojnim primjerima iz prakse. Od uvoza jeftine radne snage Hrvatska može samo profitirati, ali je pitanje hoće li kod nas uopće doći do masovnog useljavanja iz bilo koje zemlje budući da svi ti emigranti imaju i druge opcije, odnosno bogatije države koje također trebaju radnu snagu. Dok se ne napravi temeljita porezna reforma koja bi uključivala ogromnu sječu nameta, bojim se da će ovaj problem samo rasti.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.