Vezani članci:
Je li Maras zaboravio kako se odnosio prema Bakiću dok je bio ministar?
Varteks nekad i sada
Bastiat: Prokleti strojevi
Hrvatski mitovi o tvornicama i turizmu
Kulić obmanjuje javnost: Mit o deindustrijalizaciji Hrvatske
Hrvatska nije deindustrijalizirana. Našoj industriji bi išlo puno bolje da je država ne ʼštitiʼ
Ni roboti ne vole hrvatsku birokraciju, izbjegavaju nas u širokom luku
Kako je industrijski div pretvoren u siromaha ovisnog o državnoj pomoći
Osnivanje sindikata nije ʼpobjeda radnika, poraz Amazonaʼ
Sada je pravi trenutak za masovno otpuštanje u javnom sektoru
Hrvati su previše emotivna bića. Samo kod nas još ovakva patetika može proći.
Dobili su povišicu minimalca, sad se čude što dobivaju otkaze ʼbez razlogaʼ
Uljanik - ne samo financijska, nego i moralna rupa
Zaštitnik uhljeba zna da radnici znaju da ih on ne predstavlja
Ekonomska sloboda je radnička sloboda
Odgovor novinarki koja je okrivila 'robovlasnički kapitalizam' za odlazak radnika u Irsku
Filipinski radnici - cijenjeni i traženi u cijelom svijetu, ali ne i za ministra Pavića
Zašto su hrvatski radnici često u lošem položaju?
Tko se boji radničke revolucije?
Top 5 najnebuloznijih ekonomskih zabluda u Hrvata
Hrvatsku tjedno napusti tisuću radnika, a poslodavci moraju uvoziti radnu snagu
Kako Vladine 'antiinflacijske mjere' ustvari potiču inflaciju
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Plenkovićeve muljaže o inflaciji i BDP-u
Ne nasjedajte na Plenkovićev PR: Vlada neće podići plaću nikome u privatnom sektoru
Liberal je najopasniji medij u Hrvatskoj - potvrdili Index i Vlada RH
Preraspodjela je uvijek loša ideja - Hayekova lekcija koju vrijedi ponoviti
Tajna ʼprekomjerne dobitiʼ: Kako profit transakcijom u državni proračun postaje moralan?
Hrvatskoj treba biti prioritet privući što više izbjeglica iz Ukrajine
Hrvatska lani u turizmu ostvarila puno bolje rezultate od procjepljenijih konkurenata
Novo na Liberalu:
Mises: Za inovacije je potrebna ekonomska sloboda
Elon Musk i sloboda govora
Američki birači vole kapitalizam više nego Trumpa, Harris i Taylor Swift
Čovjek koji ništa ne zna
Pitanja na koja Milanović ne želi odgovoriti
Hajdaš Dončić i Paunović su obojica fejk, glumci i pozeri
Studija: Zahtjevi za redistribucijom bogatstva vođeni su motivom zavisti, a ne pravde
Thomas Sowell: Zašto sam odbacio marksizam
WSJ o propasti dinara: Kako je Jugoslavija uništila vlastitu valutu
Milanović želi biti hrvatski Donald Trump
Kakva je bila špica sezone: U srpnju i kolovozu 92.000 domaćih turista više nego lani
Država je u ratu s obiteljskim smještajem. Ispaštat će domaći turisti
Kako su Ćimić i Index pokušali kreirati 'aferu' tamo gdje je nema
Prvi seks, laži i porez na nekretnine
Pearl Jam i svrha cijene u tržišnoj ekonomiji
Kako Vladine 'antiinflacijske mjere' ustvari potiču inflaciju
Nezavisna zastupnica razmontirala Tomaševića u ZG skupštini. Pogledajte video
Potpišite peticiju protiv 'Bit će krvi' zakona o maltretiranju vlasnika stanova
Zašto se Hrvati boje jugoslavenske zastave - pitaju se jugoslavenski novinari
Proslavljenom biologu Facebook obrisao profil jer je napisao da muškarac ne bi trebao boksati sa ženama
Plenkovićev portal u ksenofobnom ispadu napao turiste, pridružio mu se i Index
Pobjednici i gubitnici
Tko je u Hrvatskoj proširio dezinformacije o alžirskoj boksačici? Mojmira Pastorčić
Johan Norberg: Što uzrokuje ljudski napredak?
Je li ovo najbolji ministar gospodarstva u povijesti RH?
Bastiat: Čovjek koji je postavljao neugodna pitanja
Postmodernistička ljevica i Palestina - ljubav na prvi hladnoratovski pogled
Bastiat: Javna potrošnja
Cjepiva spasila 150 milijuna dječjih života diljem svijeta u zadnjih 50 godina
Inflacija pada, a cijene rastu. Novinari se pitaju kako je to moguće

Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama


Piše: Mario Nakić
Photo: Varaždinski.hr
13.5.2024.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama

Varteks treba pustiti da propadne, a država neka pomogne radnicama


Piše: Mario Nakić
Photo: Varaždinski.hr
13.5.2024.
Prosječna ocjena čitatelja: 5

"Država pomaže brodogradilištima pa bi trebala pomoći i nama", čuli smo nedavno od radnika Varteksa koji su u štrajku zbog neisplaćene plaće.

Mora se priznati da je njihov zahtjev opravdan jer hrvatska država ima već bogatu povijest "spašavanja" privatnih poduzeća čiji su radnici bili dovoljno glasni. Posebno se to odnosi na brodogradilišta koja već desetljećima posluju s gubitkom, generiraju te gubitke i država skoro svake godine potroši nemale iznose iz proračuna za njihovu sanaciju. U stvarnosti, svi znamo da do sanacije neće doći, već se samo prolongira ono neizbježno - stečaj i likvidacija.

Jedini razlog koji se navodi kod svake državne "sanacije" privatnog poduzeća je taj da se želi pomoći radnicima da zadrže svoja radna mjesta i primaju plaće. Na prvu, zvuči razumno. Međutim, ako sagledamo širi koncept, takva doktrina je izrazito štetna za cijelo društvo, pa i za same radnike koje navodno "spašava".

Vjerujem da ćemo se svi složiti da je dobro što su ljudi zaposleni i primaju plaću. Ali zapošljavanje, rad, ima svoju društvenu svrhu samo ako je produktivan i ako stvara novu vrijednost. Neproduktivan rad, koji stvara gubitke, ima negativne posljedice na društvo jer i takav rad mora biti plaćen, a ne može biti plaćen od onoga što je radnik zaradio. Pritom radnik, sam po sebi, u većini slučajeva nije kriv. Ako pretpostavimo da je svojih 8 sati dnevno 5 dana u tjednu odradio pošteno, on ima pravo očekivati svoju plaću. Ne može takav radnik biti kriv za loše odluke uprave, loš rezultat marketinga, trgovine ili jednostavno promjene na tržištu. Ali bez obzira na to tko je kriv, ostaje činjenica da firma nije zaradila za radničke plaće pa ih nije u mogućnosti isplatiti.

Što u tom slučaju država može učiniti? Kao prvo, treba pomoći radnicima, a ne upravi i poduzeću. Poduzeće nije živo biće. Poduzeća se stvaraju i gase, i jedno i drugo su prirodne pojave na tržištu. Nijedno poduzeće ne živi vječno i jednom će doživjeti svoj kraj. To nije nešto zbog čega bismo trebali posebno žaliti, bez obzira na to kako je pojedini brand (u ovom slučaju Varteks) nama ostao u lijepom sjećanju ili je poznat na našem području. Kada poduzeće dođe u fazu kad ne može više poslovati u plusu i počne generirati dugove, onda se treba ili učiniti neka bitna promjena u samom poslovanju kako bi se došlo do nekog novog tržišta ili, ako to objektivno nije moguće, onda je najbolje što prije ugasiti kompaniju. Jer svaki novi dan koji poduzeće tako posluje, znači povećanje njegovih obaveza i dugova.

Je li gašenje poduzeća katastrofa? Ne. To se svakodnevno događa, i u isto vrijeme se osnivaju nova koja će bolje moći odgovoriti na zahtjeve potrošača. Tako funkcionira tržište, i to je u službi potrošača.

Svejedno, država treba pomoći radnicima, ali ne ovako kako inače Vlada RH radi - subvencioniranjem privatnih poduzeća - već na način da pusti poduzeće da propadne i onda poveća naknade za njegove bivše zaposlenike. Država im treba osigurati prekvalifikaciju po želji kako bi radnici i radnice lakše došli do novog posla, a dok ne dođu trebaju biti dobro zbrinuti novcem iz državnog proračuna. Naknade za nezaposlene trebaju biti znatno veće nego što sada jesu, a to bi se lako moglo učiniti onim novcem koji bi država inače potrošila na subvencije firmama koje trebaju propasti.

Znači osigurati bivšim radnicima prekvalifikaciju za zanimanje po njihovom izboru i povećati naknade za nezaposlene. Neke su radnice već u životnoj dobi kad su blizu mirovine i teško bi mogle naći bilo kakav posao. U njihovom slučaju država neka ih financira do mirovine naknadom koja je u iznosu neto plaće kakvu su primale u Varteksu.

Takvo zbrinjavanje radnika bi državu koštalo puno manje nego subvencioniranje propalih poduzeća jer kad država subvencionira takva poduzeća, onda je to ne samo novac za radničke plaće, već i za menadžerske ugovore direktora, najam prostora, režije i sve ostale troškove koje takva firma svaki mjesec ima, a oni su nekoliko puta veći od samog troška radničkih plaća.

Tako bi društvo, državni proračun, a i sami radnici, prošli puno bolje nego u scenariju gdje država subvencionira poduzeće. Radnicima bi bilo bolje jer bi se mogli prekvalificirati i mnogi od njih bi potom našli bolje poslove. Društvu bi bilo bolje jer ne bismo više financirali privatne firme koje su već trebale propasti zbog loših odluka uprave, a državni proračun bi bolje prošao jer bi mu ostalo više novca za platiti druge stvari - recimo škole, vrtiće i plaće u javnim službama. Ili, još bolje - smanjiti poreze i ostaviti novac poreznim obveznicima.

Ocijeni članak

Sadržaj Liberala mogu ocjenjivati samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.

Sviđa ti se članak? Podrži Liberal!

Podrži neovisno novinarstvo: učlani se ili doniraj Udruzi "Liberal.hr" koliko želiš/možeš za razvoj ove platforme.
IBAN: HR5923900011101229527
Model: 00, poziv na br. prim.: 2222
(za donatore iz inozemstva SWIFT/BIC: HPBZHR2X)
Ako koristite mobilnu aplikaciju za bankarstvo jednostavno uslikajte ovaj barkod i unesite željeni iznos.

O autoru

MARIO NAKIĆ
Mario Nakić je novinar, poduzetnik, web developer i programer. Osnivač Liberala. Voli pisanje, filozofiju, PHP i javu. Klasični liberal bez kompromisa.
Više od istog autora
VIŠE O TEMI:
VIŠE IZ RUBRIKE:

Komentiraj članak

Komentirati na portalu mogu samo registrirani članovi. Učlanite se ovdje.
Mala škola liberalizma
Udruga Liberal.hr
O Udruzi Liberal.hr
Udruga Liberal.hr osnovana je s ciljem promicanja osobnih i ekonomskih sloboda u Republici Hrvatskoj. Djeluje prvenstveno preko ovog portala. Liberal je od svoga početka 2016. do danas dao značajan doprinos u raspravama oko javnih politika uvijek štiteći prava i slobode građana. Naša misija je educirati javnost i podizanje svijeti o građanskim pravima i posljedicama koje određene politike mogu imati na njihove živote. Više o radu i ciljevima udruge možete pročitati ovdje.

Ako želite i možete doprinijeti radu Udruge - bilo svojim aktivnostima i zalaganjem ili bar uplaćivanjem godišnje članarine, kliknite ovdje i ispunite pristupnicu za učlanjenje.
Doniraj
Ovaj portal financira se dobrovoljnim članarinama i donacijama naših čitatelja. Pomozite nam da budemo još bolji, postanite jedan od naših donatora!

Donirati nam možete preko Paypala - klikom ovdje ili preko e-bankarstva, ako skenirate ovaj barkod:



Za broj žiroračuna i ostale informacije kliknite ovdje.