Organizacija AtlasIntel u suradnji s Bloombergom provela je veliko ispitivanje javnog mnijenja u skoro svim zemljama Sjeverne i Južne Amerike (izuzev Kube) o krizi u Venezueli i eventualnoj američkoj vojnoj intervenciji. Ispitano je ukupno skoro 7.000 ljudi u listopadu prošle godine.

Rezultati su vrlo zanimljivi, pogotovo sada, nakon što je američkom intervencijom uhićen dugogodišnji diktator Nicolas Maduro. Rezultati također pokazuju kako ljudi lijevog svjetonazora imaju sasvim drukčiji pogled na režim u Venezueli od svih ostalih.

Tko je odgovoran za humanitarnu krizu u Venezueli?

Tko je po Vašem mišljenju odgovoran za humanitarnu krizu u Venezueli, koja je rezultirala migriranjem preko 8 milijuna ljudi, što je približno četvrtini populacije te zemlje?

Na to pitanje malo više od dvije trećine ispitanih, odnosno 67 posto, odgovorilo je da je autoritarni režim Nicolasa Madura odgovoran za krizu. 20 posto je okrivilo SAD, a 4 posto venezuelansku oporbu.

Među ispitanim Venezuelancima, 61 posto krivi Madura, a samo 7 posto krivi SAD. Čak 22 posto Venezuelanaca ne zna tko je kriv.

Prema političkom opredjeljenju - 95 posto desničara i 84 posto onih na desnom centru okrivljuju Madura. Na centru, 75 posto smatra da je Maduro kriv, a 15 posto da je kriv SAD. Ljudi koji se identificiraju na lijevom centru su više podijeljeni - 48 posto ih okrivljuje SAD, a 44 posto Madurov režim. Onima na ljevici je puno jasnije - 70 posto ih krivi SAD, a samo 5 posto Madurov režim.

Je li Venezuela diktatura ili demokracija?

Ukupno - 73 posto ispitanika odgovara da je Venezuela diktatura, a 16 posto smatra da je Venezuela demokracija. Među samim Venezuelancima, 63 posto ih smatra da je Venezuela diktatura. Među onima koji žive u Venezueli 54 posto ih smatra svoju zemlju diktaturom, a 18 posto demokracijom dok čak 27 posto ne zna odgovor na to pitanje. Među Venezuelancima u dijaspori, čak 83 posto smatra Venezuelu diktaturom, a samo 10 posto demokracijom.

Pripadnici skoro svih ideologija se slažu da je Venezuela diktatura, ovaj put čak i oni na lijevom centru (60 posto diktatura, 29 posto demokracija). Ali opet, ljevica ne vidi tako - 48 posto ljevičara vidi Venezuelu kao demokraciju, a 37 posto ih vidi kao diktaturu. To je zanimljivo jer Madurov režim je zabranio kandidaturu ne samo protivnicima režima s desnice, već i mnogim ljevičarima koji se ne slažu s njim.

Zadnji izbori u Venezueli - legitimni ili pokradeni?

72 posto ispitanika iz svih zemalja Južne i Sjeverne Amerike smatra prošle izbore u Venezueli, održane 2024. godine, pokradenima. Samo 15 posto je odgovorilo da su izbori, na kojima je po službenim rezultatima pobijedio socijalist Nicolas Maduro, bili "slobodni i pravedni".

Među svim Venezuelancima, 65 posto smatra da su izbori bili pokradeni dok ih 12 posto smatra poštenima. Među stanovnicima Venezuele 56 posto ne vjeruje u izborne rezultate, 14 posto ih smatra poštenima, a čak 31 posto ne zna odgovor na to pitanje. Među Venezuelancima u dijaspori, 87 posto smatra da su izbori pokradeni i rezultati namješteni, a samo 7 posto smatra da su bili pošteni i pravedni.

Opet, pripadnici skoro svih ideologija, uključujući lijevi centar, slažu se u velikom postotku da su izbori bili pokradeni, samo ljevica ne misli tako - 47,2 posto ljevičara vjeruje da su izbori bili pošteni i pravedni, a 34 posto ih smatra pokradenima.

Jesu li Trumpove optužbe o narkokartelu opravdane ili izmišljene?

Donedavni predsjednik Nicolas Maduro i njegova supruga trenutno su u američkom pritvoru čekajući suđenje zbog navodnog krijumčarenja droge u SAD-u i suradnji s narkokartelom. Na pitanje o tim optužbama, u listopadu je 57 posto ispitanika odgovorilo da su one opravdane, a 24 posto da su izmišljene.

Sami stanovnici Venezuele nisu u to sigurni. Većina (51 posto) je odgovorila da ne zna, 38 posto smatra optužbe opravdanima, a samo 12 posto smatra da su izmišljene. Među venezuelanskom dijasporom u drugim zemljama Sjeverne i Južne Amerike, odgovor je bitno drukčiji - 76 posto smatra optužbe opravdanima, a 10 posto smatra da su izmišljene.

Među ispitanicima koji se smatraju desno, desnim centrom ili centrom opet nema dileme - za njih su optužbe protiv Madura i njegove supruge opravdane. Međutim, većina ispitanika na lijevom centru i ljevici smatra da su optužbe izmišljene. S time da je bitna razlika i među njima - 50 posto lijevog centra smatra optužbe izmišljenima, dok je na ljevici takav odgovor dalo 78 posto ispitanika.

Popularnost venezuelanskih političara

Najveću potporu ispitanika ima Maria Corina Machado, liderica klasičnoliberalne stranke Vente Venezuela i dobitnica Nobelove nagrade za mir 2025. godine. Pozitivno mišljenje o njoj izrazilo je 57 posto ispitanika, a negativno 29 posto.

Iza nje je Edmundo Gonzalez Urrutia, čovjek kojeg je na prošlim izborima podržala skoro cijela oporba (uključujući Machado čija je kandidatura bila zabranjena). O njemu pozitivno mišljenje ima 44 posto ispitanika, a negativno 19 posto.

O proslavljenom revolucionaru i Madurovom prethodniku Hugu Chavezu pozitivno misli 28 posto ispitanika, a negativno 60 posto. O Nicolasu Maduru pozitivno misli 12 posto, a negativno 76 posto ispitanih.

Među stanovnicima Venezuele liberalku Machado podržava 45 posto stanovnika, jednako kao i Gonzaleza. O Chavezu pozitivno misli 39 posto, a isti postotak ima o njemu negativno mišljenje. Nicolas Maduro sada uživa podršku samo 15 posto stanovništva.

Među venezuelanskom dijasporom je bitno drukčije - Machado uživa potporu kod čak 71 posto iseljenih Venezuelanaca, Chaveza voli samo 17 posto, a Madura 7 posto.

Zanimljivo je kad se usporede rezultati po državama - iako je Machado i u Venezueli najpopularnija političarka s potporom od 45 posto, u svim drugim zemljama Južne i Sjeverne Amerike je veći postotak ispitanika koji imaju pozitivno mišljenje o njoj. Najveću potporu joj daju stanovnici zemalja na Karibima (81 posto) i Brazila (58 posto).

Na izravno pitanje vjeruju li oporbenoj liderici Machado da će voditi venezuelansku tranziciju do demokracije, 52 posto ispitanika je odgovorilo pozitivno. No, među samim Venezuelancima stvar je malo kompliciranija - samo 41 posto stanovnika Venezuele odgovorilo je potvrdno dok ih 28 posto smatra da ona to neće moći. 31 posto ih ne zna. Među Venezuelancima u dijaspori, 55 posto smatra da Machado to može, a 16 posto da ne može.

Povjerenje prema Machado snažno je na desnici (86 posto), desnom centru (77 posto) i centru (65 posto). Međutim, na lijevom centru joj ne vjeruju (čak 66 posto negativno), a na ljevici još manje (85 posto negativno).

Opet, povjerenje u Mariju Machado veće je u svakoj drugoj zemlji nego u Venezueli.

Ocjenjivanje svjetskih lidera

Na pitanje da ocijene trud stranih lidera u donošenju slobode Venezueli, najbolje ocjene je osvojio američki predsjednik Donald Trump. 53 posto ispitanika Trumpove napore u Venezueli ocijenilo je pozitivno ili vrlo pozitivno, dok mu je negativnu ili vrlo negativnu ocjenu dalo 41 posto.

Iza Trumpa je američki državni tajnik Marco Rubio. On je dobio pozitivnu ocjenu 46 posto ispitanika, a negativnu 38 posto.

Na trećem mjestu je argentinski predsjednik Javier Milei s 43 posto pozitivnih i 46 posto negativnih ocjena. Iza njega je brazilski predsjednik Lula da Silva (29 posto pozitivno, 61 posto negativno.

Kolumbijski socijalistički predsjednik Gustavo Petro dobio je pozitivne ocjene 24 posto ispitanika, a 56 posto ga je ocijenilo negativno. Meksička ljevičarska predsjednica Claudia Sheinbaum je dobila 22 posto pozitivnih i 49 posto negativnih ocjena.

Ruskog predsjednika Vladimira Putina pozitivno je ocijenilo 22 posto, a kineskog predsjednika Xija Jinpinga 24 posto. Čileanski predsjednik na odlasku Gabriel Boric dobio je malo više od Putina i Xija - 26 posto. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen - samo 18 posto.

U samoj Venezueli Trump je dobio 39 posto pozitivnih i 31 posto negativnih ocjena dok 30 posto ne zna kako bi ga ocijenilo. Među venezuelanskom dijasporom opet bitno drukčije - 64 posto pozitivnih i 29 posto negativnih ocjena za Trumpa.

Podrška američkoj vojnoj intervenciji

Većina (53%) ispitanika podržava američku vojnu intervenciju u Venezueli, a protivi joj se 35 posto. Među stanovnicima Venezuele, 34 posto je odgovorilo da podržava, a 29 posto da joj se protivi. Čak 37 posto ne zna. Među venezuelanskom dijasporom - 64 posto podržava, 17 posto protiv i 19 posto ne zna.

Otpor američkoj vojnoj intervenciji je među visokoobrazovanima, ispitanicima ljevice i lijevog centra te među stanovnicima Meksika. Sve ostale ispitane skupine većinski podržavaju intervenciju.