Profesor koji napušta sindikat: ʼUmjesto da traže meritokraciju i pravdu, oni štrajkaju za sitne materijalne intereseʼ

FOTO: Facebook
13.11.2019.
ČITATELJI OCIJENILI
5


PIŠE: MARIO NAKIĆ

Profesor koji napušta sindikat: ʼUmjesto da traže meritokraciju i pravdu, oni štrajkaju za sitne materijalne intereseʼ


PIŠE Mario Nakić

Već sam se pitao kad će se početi javljati djelatnici u prosvjeti koji se ne slažu s politikom njihovog sindikata te koji shvaćaju da su mnogi sindikalni zahtjevi neopravdani i nerealni za hrvatske prilike. Počelo se i to događati.

Učitelji u osnovnim i srednjim školama pod velikim su pritiskom kolega, što je očito iz ove priče jedne nastavnice koja je anonimno dala izjavu za Glas Slavonije. Tvrdi da doživljava mobing na poslu i da joj prijete otkazom samo zato što ne podržava štrajk.

"Koliko ljudi nema gdje živjeti, što jesti, koji su blokirani i deložirani iz vlastite kuće, osiromašeni i koji bi mogli štrajkati, a ne štrajkaju. O njima se ne razmišlja. I zbog toga se sramim, kaže nastavnica koja je izazvala ogorčenje kod svojih kolega."

Sveučilišni profesori imaju veću slobodu pa mogu javno izreći svoje mišljenje i ako ono nije popularno u prosvjetnim krugovima. Velimir Srića, profesor na Ekonomskom fakultetu Zagreb i gostujući profesor na kalifornijskom UCLA-u, nakon 30 godina članstva ispisao se iz Sindikata znanosti.

U svome podužem statusu na Facebooku opisao je razloge iščlanjenja kao odgovor na pitanje Vilima Ribića koji je njegovom odlukom o napuštanju bio "šokiran".

"Glavni razlog mog protestnog izlaska leži u činjenici da sindikati ovih dana svojim djelovanjem upropaštavaju povijesnu šansu da bitno pozitivno utječu na potrebne promjene u obrazovanju i znanosti. Danas je najlakše u Hrvatskoj organizirati neki sitni protest. Ljudi su beznadni i ljuti, nije ih teško pokrenuti PROTIV, ali pitanje je kako to dugoročno iskoristiti za iniciranje tako potrebnih promjena. Političke stranke ne mogu, sve im manje ljudi vjeruje. Mediji ne, iz sličnog razloga. Big business također, jer je i njega javnost uglavnom 'pročitala'. Ostali su neorganizirani 'nezavisni intelektualci' (što je oduvijek bila beznadna kategorija) i organizirana, takozvana 'radnička klasa' u sindikatima.

A što oni rade? Štrajkaju zbog neke sitne birokratske nepravde u koeficijentima i još sitnije materijalne koristi iskazane kroz 6,11%. Vlada je politički krhka, javnost nezadovoljna, situacija je zrela za suštinske promjene, no za njih treba vizija, a ne činovnička aktivnost korištenja prave prilike za krive ciljeve...

...Hrvatska je dobila politokraciju, odnosno vlast novokomponiranih političkih struktura (u koju se sindikat, nažalost, lijepo uklapa, ponašanjem većine svojih čelnika) i plutokraciju, odnosno koncentraciju moći u rukama bogatih. Na to se skladno nadogradila tradicionalna bolest ovih prostora, birokracija, odnosno vladavina činovnika. U takvom okruženju važno je imati pravu viziju i zalagati se za prave ciljeve, a oni nisu i ne smiju biti u sferi materijalnog (kad se stvari poslože, taj se dio riješi sam po sebi) nego u sferi konceptualnog.

Dvije ključne riječi promjene za koju se danas valja boriti jesu i trebale bi biti: idealizam i meritokracija. Umjesto toga sindikati se bore za materijalizam (sramotnih 6,11%) i uravnilovku (svima na istom birokratskom položaju isti koeficijenti; i znanstveniku (profesoru) koji je nobelovac i onom koji radi štetu u sustavu).

Pravi problemi položaja i stanja našeg obrazovanja i znanosti odavno nisu u novcu nego u idejama i vrijednostima. Npr. problem zaostajanja našeg obrazovnog sustava nije u plaćama nastavnika, njihovom opterećenju ili broju učenika na jednog nastavnika. U našim osnovnim školama taj je broj ispod 13 što je bolje od prosjeka EU (15,5), dok u našim srednjim školama na jednog nastavnika dolazi 11 učenika (za EU taj je broj 12,2). Istodobno, Hrvatska ima jednu nepismenu osobu na 100 stanovnika, dakle četrdesetak tisuća. Da je problem mentalitet, jasno je i iz činjenica da svake godine dobivamo 300 do 500 novih doktora znanosti dok u roku diplomira svega 7% upisanih studenata, a uopće diplomira tek 30-ak posto. Istovremeno sveučilištima vlada birokratska i negativna kadrovska selekcija.

Na primjer, i ja sam znanstveni savjetnik, redovni profesor u trajnom zvanju sa preko 100 objavljenih knjiga (10 na engleskom), gostujući profesor u SAD i Kini, keynote speaker na međunarodnim konferencijama, omiljen među studentima, a imam ISTI KOEFICIJENT kao kolega koji je objavio pet-šest znanstvenih članaka (od toga četiri u koautorstvu), studenti ga ne trpe, a jedva natuca neki strani jezik. Slično je u školama gdje isti koeficijent ima nastavnik čiji učenici svi uspijevaju na maturi i onaj kod kojeg 80% na njoj padne. Iz oba se primjera vidi da je borba za koeficijente ništa drugo nego elementarna glupost jer je izvađena iz konteksta načela na kojima se njihovo definiranje i birokratska primjena zasnivaju...

...Izvesti ljude na ulicu danas je u Hrvatskoj imperativ broj jedan. Bez snažnog javnog pritiska, poput onog u Parizu, Čileu, Hong Kongu ili Iraku, naše okoštale birokratske strukture vlasti i korumpirane političke elite još desetljećima neće dopustiti nikakve korjenite reforme, osim, kao do sada, sitne kozmetičke zahvate. Sindikati bi mogli biti nositelji i promicatelji tog procesa, ali prvo moraju počistiti vlastiti prag, promijeniti vizije i ostarjele vizionare, previše zadovoljne svojim sinekurama i foteljicama. Umjesto za sitne materijalne interese od 6,11% i tugaljive birokratske gluposti koja se zove koeficijenti složenosti posla, u prvi plan valja staviti ideje borbe protiv materijalizma, politokracije i birokracije u obrazovanju i znanosti. Kad to sindikati urade, možda ćemo svi stati iza njih i izaći na ulice. Dotle, bojim se da će se još mnogi, poput mene, iščlaniti", napisao je prof. Srića.


Vezano
PISA i Nova Europa: 7 grafova koji nam pokazuju koliko su učitelji cijenjeni u Hrvatskoj
U većem dijelu svijeta 16-godišnjaci nisu u stanju razlikovati činjenice od mišljenja
S obzirom na visinu plaće u prosvjeti Hrvatska ima najgori PISA rezultat u Novoj Europi
Novi PISA rezultati: Hrvatska i dalje ispodprosječna, napredak ostvaruje samo u čitanju
Plenković i sindikat pali na testu socijalne pravednosti
Koji je problem s koeficijentima?
Nadajmo se da gospođa s ovim transparentom ne predaje povijest
ʼUčitelji pripremaju djecu za svijet koji ne postoji. Zamislite da štrajkaju, recimo, ljudi koji proizvode konjska sedlaʼ
Kako su DM i Lidl ukrali profesorima dostojanstvo
Protivnici liberalizma koriste stare i isprobane metode: Tko zapravo prezire ʼobičnog čovjekaʼ?
Sindikat iskorištava djecu za svoje prljave ciljeve
Pismo profesorice koja nije imala političke veze: ʼPoštovani kolege, pitate li se kako je nama?ʼ
Nezadovoljstvo profesora je dokaz da socijalizam ne funkcionira
Superhik revolucija
Štrajk prosvjetara je protuustavan. Pravo na štrajk nije iznad prava djece na obrazovanje
Odgovor Stankoviću: Kako tržište može ocjenjivati rad u javnom sektoru?
Čovjek koji je znao sa sindikatima: Ovako je Reagan riješio štrajk u javnom sektoru
Tko zastupa interese 1,1 mil. radnika koji stvaraju svu vrijednost u ovoj zemlji?
Štrajk prosvjetara: Top 5 laži i manipulacija koje su nam sindikati i mediji proširili
Pogriješio sam u tekstu o Ribiću: Ipak se financira iz državnog proračuna i trebao bi iznijeti visinu svojih primanja
Novo na Liberalu

Ljudska prava

PIŠE: LIZ WOLFE

Stanovnici Hong Konga žele sačuvati ono što imaju: bogatu metropolu koja njeguje zapadne vrijednosti

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Još malo o turističkoj sezoni: Kako stojimo u usporedbi s drugim zemljama?

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Medijska hajka bila je posve neopravdana: Iza nas je još jedna rekordna turistička sezona

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije američke općine više ne postoje: Stanovništvo nije htjelo plaćati lokalne namete pa su se samoukinuli

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Novo istraživanje: Uzroci rasta ekonomske nejednakosti u SAD-u i Rusiji

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Raspudić kao gubitnik koji traži opravdanje za poraz u suđenju i organizatoru

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

HSLS-ov doprinos kampanji ʼDa se bolje razumijemoʼ: Hrebak majstorski spustio Pupovcu i Škori

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ribićeva rulja se okrenula protiv njega: Tko je to mogao predvidjeti?

Ekonomija

PIŠE: HENRY HAZLITT

Henry Hazlitt (1894-1993) bio je novinar i kolumnist koji je pisao o ekonomiji za New York Times, Wall Street Journal, Newsweek i druge poznate novine i časopise. Autor je knjige 'Economics In One Lesson' (1946).

Henry Hazlitt: Abeceda tržišne ekonomije

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Rezultat Švedske na PISA testu ruši rasističke mitove i argumente protiv vaučerizacije u isto vrijeme

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Indeks fleksibilnosti zapošljavanja: Danska bolja od SAD-a, Hrvatska pri samom dnu

Zanimljivosti

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dobra vijest: Hrvati su među najboljim govornicima stranog engleskog jezika u svijetu

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: