Vlada bi lako mogla, kad bi stvarno htjela, srušiti cijenu goriva

16.5.2018.
ČITATELJI OCIJENILI
5

Vlada bi lako mogla, kad bi stvarno htjela, srušiti cijenu goriva

Rusija, Bliski Istok, Sudan (sada Sjeverni i Južni), Kavkaz...jedan zajednički nazivnik, NAFTA. Nafta djeluje kao blagoslov i prokletstvo, ovisno o situaciji u kojoj se neka država nalazi. Današnji svijet pluta na nafti jer ga upravo nafta održava i pokreće. Teško je na jednostavan način objasniti kakav je to spoj sreće i nesreće, bogatstva i razaranja, ekonomskog razvoja i ekonomskog utega.

Norveška se obogatila na nafti, a od nje velike koristi imaju i ostale zemlje s izlazom na Sjeverno more. Istodobno nafta u mnogim državama dovodi do tzv. jednoresursne ekonomije što jedno bogatstvo pretvara u prokletstvo. Pogledamo li sve zemlje koje obiluju naftom, možemo primijetiti da je manjina imala neto koristi od nje, a većinu zemalja je ona stavila u ovisnički položaj u kojem cjelokupno bogatstvo i gospodarstvo ovisi o nafti.

Ali sve to je u kontekstu Hrvatske nebitno, jer Hrvatska nije "obdarena" naftom da bi ona stvarala takve probleme s kojima se suočavaju naftom bogate države. Ali Hrvatska kao i sve druge države ovisi o nafti koja je jedan od glavnih kotača koji pokreću gospodarstvo. Rast cijene nafte na globalnim tržištima dovodi do rasta cijene nafte u Hrvatskoj, što ima negativne efekte na gospodarski rast. Naftne krize, tj. situacije kada cijena nafte jako raste zbog njene, realne ili fiktivne, nestašice su veliki uteg za cjelokupno gospodarstvo.

Dvije velike naftne krize, prva nastala 1973. tijekom Yomkippurskog rata kada su zemlje izvoznice nafte OPECA (većinom arapske države) koristile smanjenje proizvodnje nafte (i slijedom toga rast cijene) kao geopolitičko oružje kojim su htjele prisiliti SAD i zapadnu Europu da pomažu obranu Izraela od vojnog napada Egipta i Sirije, druga nastala 1979. zbog iranske revolucije i iračko—iranskog rata, dovele su do globalne recesije, posebno u najrazvijenijim državama kao SAD.

Zbog tih i sličnih iskustava iz prošlosti, rast globalne cijene nafte dovodi do velike panike država koje su uvoznice nafte zbog velike ovisnosti modernog gospodarstva o nafti. Čak i rast cijene nafte od 5 do 10 % može imati velike ekonomske posljedice. To objašnjava paniku koja je ovih dana nastala u Hrvatskoj zbog probijanja psihološke barijere od 10 kn za litru goriva. O cijeni nafte ovisi rast gospodarstva od 2,8 % ili 1,8 %, iako je i jedno i drugo ustvari relativni pad jer sve ostale države u susjedstvu imaju veći rast BDP-a.

Ali vodimo se idejom da je stabilno propadanje ipak bolje od naglog propadanja. Što Vlada može napraviti da bi to spriječila? Ima li kakve mehanizme kojima utječe na cijene naftnih derivata?

Sasvim dovoljno bi bilo da Vlada, prva u povijesti nezavisne Hrvatske prestane, voditi državu kao socijalističku plansku ekonomiju i prekine prisilno podizati cijenu naftnih derivata prekomjernim oporezivanjem.

Svakim danom napredujemo sve više u realizaciji koliko malo smisla ima tvrdnja mnogih političara, intelektualaca i ekonomista da živimo u "neoliberalnoj ekonomiji". A upravo je razlog visoke cijene goriva u Hrvatskoj to što oko 50% cijene sačinjavaju razna davanja državi u što spada PDV, trošarine i drugi nameti. Tako iz svakih 10 kn plaćenih za cijenu litre goriva ide oko 1 kn direktno za Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste. Posebna kategorija problema su autoceste, koje naplaćuju naknadu za korištenje (cestarinu), ali iz cijene goriva svi plaćaju autoceste.

Teoretski netko može u životu ne vidjeti autocestu, a masno je platiti. Postoji li još nešto što plaćate makar i ne koristili, a kada idete koristiti opet morate platiti koliko i oni koji nisu bili prisiljeni kontinuirano plaćati (turisti)? Moram priznat da me načini na koje ova država cijedi porezne obveznike istodobno šokiraju, ali i zadivljuju u svojoj podlosti.



To dovodi do toga da je cijena goriva u Hrvatskoj daleko iznad one koja bi bila prihvatljiva s obzirom na standard. Istraživanja koja se mogu pronaći pokazuju da je cijena goriva u Hrvatskoj viša nego u Austriji, Češkoj, Estoniji, Mađarskoj, Litvi, Latviji, Luksemburgu, Rumunjskoj i Slovačkoj (moguća povremena odstupanja).

Pitanje je što će građani RH napraviti po ovom i sličnim pitanjima. Ako je prošlost pokazatelj budućnosti, apsolutno ništa. Dapače, čak će se i boriti da se zadrži ovakav sustav. Jer upravo to se i dogodilo prije koju godinu s čuvenim prosvjedom "Ne damo naše autoceste". Ne date ih? U redu, nema problema, sada ih plaćajte i kad ih ne koristite i ponovno kad ih koristite. Jer ste VI tako tražili.



Novo na Liberalu

Škola

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Ova dva pitanja su ključna u otkrivanju liberala od ostalih. Gotovo nepogrešivo...

Tko je liberal, a tko nije? Postoji jedan vrlo jednostavan i brz način da to otkrijete...

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Donedavno se o tome govorilo isključivo u libertarijanskim krugovima, a sada su tu ideju počeli širiti i političari s puno širim spektrom birača.

Bruto plaća na ruke - ideja koja nailazi na plodno tlo među hrvatskim političarima. Što vi mislite?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Dvije trećine HDZ-ovaca se slaže s izjavom da su imigranti najveća prijetnja europskoj kulturi...

Diplomatske nevolje: Kolinda i Plenković će teško naći u HDZ-u kadrove koji nisu ksenofobni

Društvo

PIŠE: BRANIMIR PERKOVIĆ

Most je pokrenuo inicijativu koju su već ranije pokretale i druge političke stranke. Njena jedina svrha je ubiranje jeftinih poena na dezinformiranju građana.

Voda, vodoopskrba i prava - umjesto rasprave o pravom problemu, širi se strah od privatnika

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Kako Trumpove carine utječu na poduzetnike najbolje pokazuje podatak da je mišljenje voditelja trgovine u SAD-u trenutno najpesimističnije u zadnjih 25 godina.

Amerikanci su svjesni da gube u trgovinskom ratu. Samo Trump još nije...

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Naslov koji polazi od pretpostavke da osoba ne može biti sekularist i vjernik u isto vrijeme, krajnje je pogrešan i manipulativan.

N1 televizija obmanjuje javnost: Sekularizam i ateizam nisu jedno te isto

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Analiza intervjua s kandidatom HSLS-a za predsjednika RH. Moram priznati da me u mnogim stvarima razočarao...

Kovač je po pitanju osobnih sloboda kao Dalija Orešković. Srećom, u ekonomiji je puno bolji

Ljudska prava

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Međunarodne korporacije imaju zaštitu LGBT prava u svome kodeksu, što je s tržišne strane posve razumljivo. To je razveselilo lijeve udruge koje posve nesvjesno slave kapitalizam.

Privatna korporacija kao posljednja linija obrane LGBT prava u Mađarskoj

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Hrvatska ima najviši PDV na putnički prijevoz među zemljama članicama EU, a možda i u cijelom svijetu.

Većina zemalja EU ukinula PDV na putnički željeznički prijevoz, Hrvatska nije među njima

Ekonomija

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Porezna uprava je u 'ofenzivi' na ugostiteljske objekte na moru kaznila skoro dvije trećine ugostiteljskih objekata u koje je ušla. Što nam to govori o zakonima i porezima?

Jesu li lopovi ugostitelji ili je lopovska država?

Politika

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Pročitajte što će prvo napraviti ako osvoji vlast, što misli o sadašnjoj Vladi, hoće li pomilovati osuđenike koji trunu u zatvoru zbog marihuane...

Intervju s Dejanom Kovačem, kandidatom koji će predstavljati liberalnu Hrvatsku na ovim izborima

Društvo

PIŠE: MARIO NAKIĆ

Otkud tolika strastvena želja za porezima koji će 'opaliti po džepu' druge ljude, one s kojima ne dijelimo neku karakteristiku?

Neka susjedu crknu dvije!

VIŠE TEKSTOVA
Popularno na Liberalu
PRIKAŽI VIŠE
Mala škola liberalizma
VIŠE IZ ŠKOLE
Newsletter
Upiši e-mail adresu:
IMPRESSUM | UVJETI KORIŠTENJA

LIBERAL NA DRUŠTVENIM MREŽAMA: